Opasan trend među srednjoškolcima, sve ih više dolazi na filere: To nosi višestruke rizike
Vaša kozmetičarka, pa možda i prijateljica ili mama vaše prijateljice – danas baš svi mogu aplicirati dermalne filere svojim klijentima. Ili bar misle da mogu. Postali su sveprisutni, a iz dana u dan postaju i sve financijski dostupniji. Rezultat? Sve više srednjoškolaca koji svoje prirodne crte lica pokušavaju pretvoriti u crte lica nalik onima svima nam poznate lutke Barbie. Ako s njihovom primjenom počnete prerano, dermalni fileri zaista mogu promijeniti vaše prirodne proporcije. I ne, to nikako nije dobro, upozorava dermatoverenologinja Doma zdravlja Zagreb Istok Iva Kolar.
Apliciranje dermalnih filera | foto: Canva
Danas na svakom koraku možete aplicirati dermalne filere – u kozmetičkom salonu, pa čak i nečijem stanu. Iva Kolar, dermatovenerologinja Doma zdravlja Zagreb Istok, ističe da primjena dermalnih filera u estetske svrhe kod mlađih osoba nije preporučljiva te da se u pravilu izbjegava prije navršene 18. godine života. Iako je to dobna granica koja označava punoljetnost i mogućnost samostalnog donošenja odluka o medicinskim zahvatima, većina proizvođača i stručnjaka preporučuje da se estetske intervencije razmatraju tek nakon što lice dosegne punu morfološku zrelost – obično između 21. i 22. godine života.
UK po ovom pitanju donio zakon
Prema smjernicama Američke agencije za hranu i lijekove (FDA), dermalni fileri odobreni su za određene estetske indikacije isključivo kod odraslih osoba starijih od 22 godine. Za mlađe od te dobi sigurnost i učinkovitost u estetske svrhe nisu utvrđene, a primjena se smatra eksperimentalnom i potencijalno rizičnom. Klinička iskustva pokazuju da se razvoj strukture lica i potpornih tkiva (koštanih, mišićnih i masnih) nastavlja i nakon punoljetnosti, što znači da bi preuranjena primjena filera mogla promijeniti prirodne proporcije i dugoročno utjecati na izgled lica.
U Ujedinjenom Kraljevstvu je od listopada 2021. na snazi zakon koji strogo zabranjuje primjenu botulinum toksina i dermalnih filera u kozmetičke svrhe osobama mlađim od 18 godina, neovisno o roditeljskom pristanku te je time jasno postavljena zakonska granica. U iznimnim situacijama, kada postoji jasna medicinska indikacija – primjerice kod rekonstruktivnih zahvata nakon traume, kirurških zahvata ili urođenih asimetrija – fileri se mogu primijeniti i kod mlađih osoba.
Takvi postupci tada spadaju u tzv. off-label primjenu, uz strogi stručni nadzor i prethodno obavljen informirani pristanak roditelja ili skrbnika. Roditelji pritom moraju biti u potpunosti upoznati s prirodom postupka i mogućim nuspojavama te poslušati procjenu liječnika o tome je li zahvat doista potreban i siguran. U većini slučajeva, kada se radi isključivo o estetskoj motivaciji, preporučuje se odgoditi zahvat do potpunog sazrijevanja crta lica i donošenja zrele odluke pacijenta.
Kolar smatra da su dermalni fileri danas postali previše dostupni mladima, uključujući srednjoškolce i studente, što sa sobom nosi višestruke rizike. Problem pritom nije samo medicinski, objašnjava Kolar, već i etički i društveni. Kako kaže, dostupnost estetskih zahvata, osim što je široko geografski rasprostranjena, postala je i financijski pristupačnija, čime se estetski tretmani sve češće percipiraju kao uobičajeni, svakodnevni postupci. Osim u medicinskim ustanovama, njihova se primjena proširila i izvan reguliranih zdravstvenih okruženja – u kozmetičke salone, pa čak i privatne prostore – gdje često nedostaju stručni nadzor, aseptički uvjeti i adekvatna edukacija o rizicima.
– Mladi su pritom osobito osjetljiva skupina, jer su podložniji utjecaju trendova, društvenih mreža i nerealnih estetskih standarda. U takvom okruženju fileri se često predstavljaju kao brz i jednostavan način za postizanje ‘idealnog’ izgleda ili ‘filtriranog’ lica kakvo se vidi na internetu. Nažalost, upravo takva percepcija dovodi do nepromišljenih odluka, osobito kada se zahvati izvode bez medicinske indikacije i isključivo pod utjecajem društvenog pritiska, upozorava Kolar.
Pazite se selfie dismorfije
Zbog toga je, dodaje, ključno educirati mlade o rizicima, ograničenjima i mogućim posljedicama estetskih intervencija te istodobno promicati realnu i zdravorazumsku sliku o vlastitom izgledu.
– Uloga liječnika, osim tehničkog izvođenja zahvata, mora biti i savjetodavna i preventivna, osobito kada je riječ o mlađim pacijentima koji se još uvijek psihološki i emocionalno formiraju, naglašava Kolar.
Influenceri na društvenim mrežama često su uzori mladima kad su u pitanju estetski zahvati. Kolar također ističe da društvene mreže imaju vrlo snažan utjecaj na porast popularnosti dermalnih filera, osobito među mladima. One su postale jedan od ključnih pokretača estetskih trendova.
– Influenceri, javne osobe i korisnici s velikim brojem pratitelja često promoviraju idealizirane i digitalno filtrirane prikaze lica i tijela, koji se percipiraju kao stvarni, a zapravo su rezultat digitalne obrade, profesionalne rasvjete, kozmetičkih tretmana ili estetskih zahvata. Takva kontinuirana izloženost nerealnim estetskim standardima stvara tzv. selfie dismorfiju, fenomen u kojem mladi razvijaju iskrivljenu percepciju vlastitog izgleda te teže fizičkim obilježjima koja su često neostvariva ili neprirodna u stvarnosti, upozorava Kolar.
Dodaje da je posljedica toga porast potražnje za estetskim korekcijama, uključujući dermalne filere, često bez stvarne medicinske indikacije, već isključivo pod utjecajem želje da se postigne ‘ideal’ viđen na društvenim mrežama.
– Zabrinjavajuće je što se takvi trendovi često normaliziraju, pa čak i romantiziraju, predstavljajući estetske zahvate kao brze, bezopasne i trivijalne postupke, dok se o mogućim rizicima i komplikacijama rijetko govori, ističe Kolar.
Kako kaže, mladi, koji su još u fazi razvoja identiteta i samopouzdanja, pritom su najranjivija skupina. Zato je iznimno važno razvijati kritičku medijsku pismenost, otvoreno govoriti o posljedicama digitalne idealizacije izgleda, te poticati realan i zdrav odnos prema tijelu i prirodnom starenju.
– Mladi trebaju razumjeti da je cilj težiti osobnoj autentičnosti, a ne postati kopija tuđeg ideala – jer kopija nikada ne može biti lijepa kao original. Liječnici i stručnjaci koji se bave estetskom medicinom imaju i važnu edukativnu i preventivnu ulogu: pružiti točne informacije, odvraćati od nepotrebnih zahvata i pravodobno prepoznati rizične motive koji upućuju na emocionalne ili psihološke nesigurnosti, naglašava Kolar.
Pillow face efekt
Kad je riječ o posljedicama, Kolar objašnjava da dermalni fileri nisu odobreni za primjenu kod djece, a njihova sigurnost i učinkovitost u toj dobnoj skupini nisu ispitane. Zbog toga se svi podaci o mogućim nuspojavama temelje na poznatim mehanizmima djelovanja filera kod odraslih te na pretpostavljenim rizicima u razvijajućem tkivu. Kao i kod svih medicinskih zahvata, primjena dermalnih filera može izazvati alergijsku reakciju, osobito kod osoba sklonih preosjetljivosti na sastojke preparata.
Najčešće nuspojave nakon primjene dermalnih filera su oteklina, crvenilo, bolnost, modrice i blaga asimetrija, koje se u pravilu povuku tijekom nekoliko dana. Međutim, ozbiljnije komplikacije, iako rjeđe, mogu imati teške posljedice. Najopasnija među njima je vaskularna okluzija – začepljenje krvne žile filerom – koja može dovesti do ishemije i nekroze tkiva, a u ekstremnim slučajevima i do sljepoće, ako dođe do zahvaćanja krvnih žila koje opskrbljuju oko. Takva situacija zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.
Također, preuranjena ili učestala primjena filera u mlađoj dobi može dovesti do promjena u strukturi kože i potpornih tkiva. Tijekom godina mogu se razviti fibroza (otvrdnuće tkiva), formiranje granuloma (upalnih čvorića) ili migracija materijala, što može rezultirati neprirodnim i trajno promijenjenim izgledom lica. Pretjerano i ponavljano apliciranje može uzrokovati i tzv. pillow face efekt – zadebljan, napuhan izgled koji narušava prirodne proporcije i mimiku.
Dermalni fileri i mogućnost ovisnosti
Osim fizičkih, kod mladih osoba osobito su zabrinjavajuće i psihološke posljedice. Kao što smo već spomenuli, rano izlaganje estetskim zahvatima povećava rizik razvoja poremećaja tjelesne dismorfije (body dysmorphic disorder) – stanja u kojem osoba stalno doživljava vlastiti izgled kao nedovoljno dobar. Takav obrazac ponašanja može dovesti do ovisnosti o estetskim zahvatima, učestalih korekcija, trajnog nezadovoljstva i narušavanja samopouzdanja. U takvim slučajevima često je potrebna psihološka procjena i stručna podrška prije razmatranja novih intervencija.
Zbog svega navedenog, kod mladih osoba potrebno je iznimno oprezno pristupiti bilo kakvoj estetskoj intervenciji, pažljivo procijeniti motivaciju i očekivanja pacijenta te, po potrebi, odgoditi zahvat dok ne postoji jasna medicinska potreba i emocionalna zrelost za donošenje odluke. Roditelji i skrbnici trebaju biti upoznati sa svim mogućim nuspojavama estetskih zahvata, kako fizičkih tako i psihičkih, te poticati svijest o vlastitoj jedinstvenosti i samoprihvaćanju, a ne uspoređivanje s drugima i stvaranje kopija idealiziranih uzora – jer su ti uzori često oblikovani filtrima, digitalnim obradama i estetskim korekcijama te predstavljaju standard koji u stvarnosti ponekad nije ni moguće dostići.
– Klinička istraživanja pokazala su da se osobe koje se podvrgnu estetskim zahvatima rijetko zadovolje samo jednom intervencijom; s vremenom se često razvija potreba za ponavljanjem postupka, jer učinak filera postupno nestaje, a s povratkom na prirodni izgled ponovno se javlja osjećaj nezadovoljstva i želja za ponovnim zahvatom. Taj ciklus može dovesti do psihološke ovisnosti o estetskim korekcijama i trajnog narušavanja slike o vlastitom tijelu, zaključuje Kolar.
