Pretraga

Otvorili Youtube kanal o studiranju u Danskoj: ‘U Hrvatskoj fali praktične nastave i bližeg odnosa profesora i studenata’

A- A+

Unazad nekoliko godina stječe se dojam da se sve više mladih odlučuje za studiranje u inozemstvu. Kad do konačne odluke i dođe, buduće studente dočekaju mnogi upitnici iznad glava. Kako do stana i kad ga početi tražiti, kakve su cijene, koliko mi treba novca?…, pitanja su na koje rijetko tko ima odgovor iz prve ruke. Ipak, svi oni koji će svoje školovanje ubrzo nastaviti u Danskoj, jednoj od najpopularnijih destinacija, odsad mogu malo odahnuti. Dvojica iz Siska, Ervin i Viktor, nedavno su u danskom Aalborgu nastavili diplomski studij pa su svoja ondašnja studentska iskustva odlučili dijeliti na Youtubeu.

Foto: Youtube Screenshot

– Općenito je teško naći informacije iz prve ruke kako je to studirati u Danskoj. Mi smo imali prijateljicu koja je ovdje studirala pa smo imali sreće, no, da, teško je doći do konkretnih informacija, a da nisu sa službenih web stranica, započinje priču Ervin, student ‘International Marketinga’ na Aalborg Universityju.

Potaknut time, on je s prijateljem Viktorom nedavno otvorio zanimljiv Youtube kanal E FRENDE.

Njih dvojica upoznali su se još u djetinjstvu – polazili su skupa gimnaziju, zatim su iz Siska došli u Zagreb studirati na Poslovnom veleučilištu, a nakon preddiplomskog studija obrazovni su put nastavili u Danskoj.

Želja im je zato, govore, iz vlastita iskustva opisati kako doći na studiranje u Dansku, kako pronaći stan, kakve su zaista cijene, životni standard, kakav je ustroj studija… Kasnije će kanal sadržavati, nastavljaju dečki, i videozapise vezane uz osobni razvoj, poput fitnessa kojim se obojica bave.

Reakcije na prvih nekoliko video su pozitivne, kažu nam, a u nadolazećem vremenu uspoređivat će troškove danske kupovine namirnica naspram hrvatske.

Cijene slične našima uz značajno stipendiranje

Izdvojeni članak
studenti, diploma, promocija

Kako žive hrvatski studenti? Borave s roditeljima, ljute ih visoki životni troškovi, a zarađuju manje od europskog prosjeka

– Od svoje okoline dobili smo podršku oko otvaranja kanala i stvarno smo zadovoljni.  Zato bismo željeli potaknuti i druge ljude da, ako imaju nekakvih iskustava koji bi mogli pomoći, podijele to s drugima. I da, za par dana snimamo video u kojem ćemo se bazirati na detaljnu usporedbu cijena namirnica, najavljuju mladići.

Upravo su cijene ono što bi vas u Danskoj moglo najviše iznenaditi. Kako je Aalborg grad na sjeveru, koji prema procjenama naših suguvornika broji više od 20.000 studenata, cijene su niže nego u Copenhagenu. Tako su slične hrvatskima, uz značajno stipendiranje mladih.

– Ako mjesečno odradite 44 sata, što je otprilike 4.500 kuna plaće, dobiju se stipendije. Istina, porezi su visoki pa vam od tih 4.000 ostane manje, no stipendije se ‘stave’ na niži porezni razred. Uz minimalnu satnicu koja se mora odraditi i stipendiju, mjesečno imate više od 8.000 kuna, objašnjavaju nam.

Studentske satnice iznose stotinjak kuna, ali vam ih prvi porezni razred ‘sreže’ na 60 kuna, dodaju.

Rad u grupama i case study smatraju najvećim prednostima

Izdvojeni članak

Test: Provjeri imaš li sve potrebno za studiranje u inozemstvu

Viktor i Ervin predomišljali su se između Njemačke i Danske, no odluka je, upravo zbog stipendiranja i besplatnog studija, pala na Aalborg. Posebno ih je privukao koncept danskog sveučilišta – baziranje na radu u grupama i case studyju.

– Ovdje je skroz drugačiji koncept studiranja nego u Zagrebu. Dok u Zagrebu dobiješ teorijsko pitanje, skriptu i knjige, ovdje se potiče rad u grupama, što je nama vrlo bitno za budući posao, kažu nam.

Ispiti su im usmeni, a početkom semestra imali su kolegij o ponašanju potrošača. Nakon što su im testirali osobnost, razvrstali su ih u grupe. Zatim su dobili tri tjedna tijekom kojih je svaka grupa trebala osmisliti projekt na 50-ak stranica. Ondje se trebalo primijeniti i logički povezati naučeno na predavanjima. Zato se studentima da case study s četirima pitanjima kojima se trebaju voditi prilikom izrade projekta.

Nakon izrade grupnog projekta, slijedi njegova usmena obrana Powerpoint prezentacijom u kojoj iznose zaključke i eventualne poteškoće na koje su naišli. Tako se vidi koliko su studenti ušli u taj projekt i što bi se dalo u njemu unaprijediti.

– Takav projekt u grupama nosi 10 ECTS-a. Gotovo se uvijek radi u grupama i nema klasičnog ispita kao u Hrvatskoj. Ovdje se tim projektima spaja više kolegija i pokazuju se stečene vještine, govore Ervin i Viktor.

Praktični dio dobro im je sjeo pa im proces prilagodbe na takav način rada nije bio težak.

– Lakše je naučiti teoriju kroz praksu i kad ju obrađuješ na konkretnom slučaju, kažu mladići te se osvrću na manjkavosti hrvatskog sveučilišta.

Drugačiji je i odnos s profesorima i razina povjerenja

– Zato Hrvatskoj manjka više praktične nastave i primjene problema u praksi. I odnos profesora prema studentima je u Danskoj drugačiji – profesor je dio kolektiva, obraća ti se imenom i ne oslovljava te. Na neki način ste zaista jednaki, ističu mladići.

U nebrojeno su se slučaja u Hrvatskoj može susresti sa subjektivnim ocjenjivanjem i neujednačenim kriterijima ocjenjivanja. Tog u Danskoj, kažu, nema. I mladi i stari profesori rade na isti način. Ipak, jedna stvar je naše sugovornike posebno iznenadila.

– Imat ćemo open-book ispite koji se pišu od kuće. Dobije se jedno esejsko pitanje i imaš 24 sata da ga internetski predaš. Dakle, tu se vidi koliko oni povjerenja imaju, naglašavaju ovi studenti.

Drugačiji koncept i besplatno studiranje, želju za novim iskustvima te internacionalnom sredinom Ervin i Viktor smatraju glavnim razlozima sve češćeg odlaska studiranja u inozemstvo.

Dobra je to stvar za Hrvatsku, no pod jednim uvjetom.

– I to je pozitivna stvar u slučaju da se većina vrati i ono što su naučili iskoriste u Hrvatskoj. Tako bi se u cjelini zaista moglo napredovati, zaključuju ovi mladići, čije videozapise možete pratiti na Youtube kanalu E FRENDE.