Ovi učenici briljiraju znanjem o Hrvatskom saboru, pa smo ih pitali što kažu na naše političare
Kakvi su naši saborski zastupnici i tko se od njih izdvaja, priupitali smo srednjoškolce koji su bili najbolji na natjecanju o poznavanju Hrvatskoga sabora. Među njima ima populista, onih koji marljivo rade, onih koji igraju igre, sukus je odgovora koje smo prikupili. Ovi mladi u jednom su stavu ipak unisoni, u školama treba više govoriti o Saboru i politici, ali ne na klasičan način, već poput ovakvih kvizova, simulacija sjednica ili rasprava.
Najbolji učenici na kvizu o Hrvatskom saboru – Upravna škola Zagreb, Srednja škola Zlatar i Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana Ogulin | foto: privatne arhive škola
Pavao Đurašić, Mara Matić i Ana Lučić. Troje je to učenika Upravne škole Zagreb koji najbolje poznaju Hrvatski sabor. Naime, upravo su oni pod vodstvom profesora Deana Sarape pobijedili na online kviz-natjecanju o poznavanju Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola. Oni nemaju problema s pitanjima poput onih koliko zastupnika ima u Saboru, kada Hrvatski sabor redovito zasjeda, koliko ima potpredsjednika, što je to državni proračun i tko ga donosi ili može li Predsjednik raspustiti Hrvatski sabor. Lako odgovaraju i na ona povijesna pitanja od konstituiranja prvog demokratskog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine do danas. Imali su 90/90 bodova i završili na vrhu ljestvice od svih 67 škola diljem Hrvatske.
– Zainteresiranost za Hrvatski sabor pojavila mi se još u prvom razredu srednje škole kad smo na predmetu Uvod u državu i pravo učili o ovlastima, strukturi i načinu funkcioniranja Hrvatskoga sabora. Tad nam je predavao profesor koji je u razredu pitao ‘Kako se naziva broj ljudi koji mora biti prisutan na sjednici da bi se moglo pristupiti glasovanju?’, ja sam odgovorila ‘kvorum’ što je bio točan odgovor. To je profesor koji mi je na neki način približio ono u čemu danas uživam i što volim pratiti. Taj profesor danas je moj mentor na kviz natjecanju o poznavanju Hrvatskoga sabora, a isto tako i mentor za simuliranu sjednicu Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola, Dean Sarapa. Kroz zadnje tri godine srednjoškolskog školovanja Hrvatski sabor me počeo sve više interesirati te sam popratila većinu onoga o čemu su zastupnici raspravljali i što se događalo u vezi Hrvatskoga sabora, kaže nam učenica Ana iz pobjedničkog tima.
‘Smatram da današnji političari i saborski zastupnici igraju igru te jedni od drugih izvlače poteze koji bi im pomogli u vlastitoj kampanji’
Kod saborskih zastupnika, pojašnjava, primjećuje velik raspon osobina, od onih koji zaista marljivo i dosljedno rade u interesu građana, koje zanima što građani misle i žele, ali i do onih čiji se nastupi svode na populizam i osobnu promociju.
– Među onima koje bih izdvojila je Sandra Benčić, za koju smatram da se dosljedno bori za ekološke i društvene teme, Dalija Orešković, koja se zalaže za borbu protiv korupcije i za transparentnost vlasti, a također je i Nikola Grmoja poznat po svojem angažmanu protiv korupcije i oštrim raspravama u Saboru koje s užitkom volim poslušati kad pronađem vremena. Smatram da bi u školama trebalo više govoriti o Hrvatskom saboru, zakonodavnom procesu i ulozi političara, ali na zanimljiv i interaktivan način. Mladi bi zasigurno pokazali veći interes za politiku kad bi je mogli povezati s konkretnim situacijama iz svakodnevnog života, poput donošenja zakona koji utječu na obrazovanje, zdravstvo ili okoliš. Smatram da se učenicima trenutno u većini slučajeva takve teme plasiraju na nezanimljiv način te da je to onda i jedan od najvećih razloga zbog kojeg je svijest srednjoškolaca o Saboru i politici tako niska. Uključivanjem aktualnih primjera i možda organiziranjem većeg broja posjeta Saboru ili debatama u školama, politika bi postala pristupačnija i relevantnija novim generacijama, izdvaja Ana.
Učenici Upravne škole Zagreb koji su pobijedili na kvizu | foto: Upravna škola Zagreb
Njezina kolegica Mara pak bi od političara istaknula predsjednika Zorana Milanovića. Direktan pristup političkoj sceni izdvaja ga, ističe, ali i to da se ni u kojem trenutku ne libi izraziti svoje vlastito mišljenje.
– Smatram da današnji političari i saborski zastupnici igraju igru te jedni od drugih izvlače poteze koji bi im pomogli u vlastitoj kampanji i da im je prvenstveni interes opstanak na političkoj sceni. Zainteresiranost prema Hrvatskom saboru je većinom proizašla iz srednje škole nakon obrade sadržaja o zakonodavnoj vlasti te saznanja o postojanju simulirane sjednice Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola. Također, mentorov poticaj je igrao ulogu u sudjelovanju i proučavanju te tematike. Inače ne pratim Hrvatski sabor i događanja unutar njega, ali tijekom pripreme za simuliranu sjednicu pogledala sam nekoliko sjednica Hrvatskog sabora, navodi Mara.
‘Smatram da je važno biti informiran građanin, čak i ako se politika nekad čini nejasnom ili nepravednom’
Tik iza Upravne škole Zagreb mjesto su zauzeli učenici smjera upravni referent Srednje škole Zlatar. Zvonimir Kralj, Lana Dumbović i Ivona Škreblin prikupili su visokih 86 od 90 bodova. Lana primjećuje da su današnji političari i saborski zastupnici često na meti kritika, ali da ima onih koji se ističu znanjem i dosljednošću.
– Istaknula bih jednu saborsku zastupnicu ujedno i načelnicu Općine Lobor Ljubicu Jembrih koja je svojim trudom, ustrajnošću i senzibilitetom pridonijela razvoju boljeg obrazovanja, skrbi za djecu i mlade te brigu i skrb umirovljenika. Zainteresiranost za temu Hrvatskog sabora dolazi iz želje za boljim razumijevanjem kako funkcionira politički sustav u kojem živimo i kako se donose odluke koje utječu na naš svakodnevni život. Ponekad pratim rasprave i zbivanja u Saboru, pogotovo kada se donose zakoni koji se tiču obrazovanja, mladih ili socijalne politike. Smatram da je važno biti informiran građanin, čak i ako se politika nekad čini nejasnom ili nepravednom, ističe Lana.
Zvonimir priznaje da ne prati baš što se sve događa u Saboru, ali voli znati tko donosi odluke i zašto. Misli kako je važno da se mladi što ranije upoznaju s time.
Učenici SŠ Zlatar koji su sudjelovali u kvizu o Hrvatskom saboru | foto: SŠ Zlatar
‘Smatram da bi se svakako više trebalo govoriti o tim temama u školi, ali na način koji je prilagođen mladima’
– Zanimanje za Hrvatski sabor pojavilo se kroz razne školske aktivnosti i medije. Kad sam više počeo slušati o tome kako se donose zakoni i kako funkcionira država, postalo mi je jasnije koliko je sve to povezano s našim svakodnevnim životom. Općenito gledano, mislim da među današnjim saborskim zastupnicima ima onih koji ozbiljno i odgovorno pristupaju svom poslu te se trude zastupati interese građana na primjeren način. S druge strane, ima i onih koji više pažnje privlače svojim ponašanjem nego konkretnim prijedlozima i rješenjima. U medijima često vidimo prepirke i uvrede, što ne ostavlja dobar dojam. Bilo bi dobro kada bi se više raspravljalo argumentirano i s poštovanjem, jer bi to građanima, a posebno mladima, moglo vratiti povjerenje u politiku, govori Zvonimir.
Ivonu je za temu Hrvatskog sabora svojim predavanjima motivirala njihova mentorica Ivanka Ferišak. Cijeni saborske zastupnike i političare koji argumentirano raspravljaju, pripremljeni su, ne vrijeđaju druge i zalažu se za konkretne probleme građana, ali posebno ne bi nikoga izdvojila.
– Ne pratim toliko često saborske sjednice, ali smatram da je važno biti informiran o odlukama koje izravno utječu na naš svakodnevni život. Ponekad pratim prijenose uživo ili čitam sažetke bitnijih rasprava u medijima. Smatram da bi se svakako više trebalo govoriti o tim temama u školi, ali na način koji je prilagođen mladima. Npr. kroz rasprave, simulacije saborskih sjednica ili kvizove poput ovog u kojem sam sudjelovala. Kada bi im se to približilo za njih razumljiviji i pristupačniji način, smatram da bi tada mladi pokazali puno veću zainteresiranost za tu temu, zaključuje Ivona.
Gimnazijalci iz Ogulina: ‘Mi imamo predmet Politika i gospodarstvo samo jedan sat tjedno tijekom jedne nastave godine’
Treće mjesto na kvizu zauzeli su Ana Veršec, Maja Tatalović i Josip Matijašić iz Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana Ogulin pod mentorstvom profesorice Ljiljane Gračanin. Maja kaže da iako ne prati redovito što se događa u saborskim klupama, već povremeno pogleda vijesti i nešto pročita na internetu, zainteresiranost proizlazi iz želje da bolje razumije kako funkcionira naša država i tko donosi odluke koje utječu na naš svakodnevni život.
– Smatram važnim da mladi znaju što se događa u politici. Današnji političari i saborski zastupnici često su pod povećalom javnosti i medija pa se katkad čini kao da je više prepiranja nego konkretnih rješenja. Stvarnost ipak nije takva. Postoje oni koji se izdvajaju svojim znanjem, nastupom i željom za promjenom. Mislim da je važno da zastupnici budu glas građana, iskren, pravedan i požrtvovan, a ne da su samo stranačka figura. Ovim putem iskazujem poštovanje prema svima onima koji vrijedno rade svoj posao bez obzira na stranačku pripadnost, veli nam Maja.
Njezina kolegica Ana apelira, ‘mi imamo predmet Politika i gospodarstvo samo jedan sat tjedno tijekom jedne nastavne godine!’. Vjeruje da se politika treba prikazati na zanimljiv način i osvijestiti važnost sudjelovanja u političkom životu. Ona je tijekom osnovne škole primjerice bila članica Dječjeg gradskog vijeća.
Učenici iz Ogulina zauzeli su treće mjesto na kvizu o Hrvatskom saboru | foto: privatna arhiva
‘Mlade mora zanimati politika, tko će se inače brinuti o bolesnima, umirovljenicima, školstvu i zdravstvu?’
– Sada, kada sam starija, svijet politike mogu malo bolje razumjeti. Svi bismo trebali bar ponekad ‘baciti oko’ na taj svijet i biti u tijeku s onim što se događa na hrvatskoj političkoj sceni. Na satovima predmeta Politike i gospodarstva profesorica nam nastavne sadržaje uvijek povezuje s primjerima iz života, što politiku čini zanimljivijom. Jako me se dojmio citat Dwighta Eisenhowera koji nam je iznijela profesorica Gračanin: ‘Politika bi trebala biti sporedna aktivnost svakog čovjeka’. Oni koje se bave ‘spinom’, ne čine dobro nikome. Narod je na izborima dao povjerenje i zadaću svima saborskim zastupnicima da se bore za boljitak čitave zemlje, objašnjava Ana.
Josipa pak zanima pravo i pravda, a ni on ne bi generalizirao sve hrvatske političare. Oni se razlikuju svojim znanjem, angažmanom, sposobnostima, političkoj kulturi i kulturi uopće, razlikuju se po sustavima vrijednosti do kojih drže, pojašnjava.
– Izdvojio bih znamenite govore iz povijesti hrvatskog saborovanja: govor Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Josipa Jurja Strossmayera, Ante Starčevića, Ivana Mažuranića, Stjepana Radića, Franje Tuđmana… Oni me istovremeno nadahnjuju, osvještavaju, ali i zabrinjavaju. Mlade mora zanimati politika i moraju joj dati svoj obol jer ako ih ne bude zanimala, tko će voditi institucije, tko će voditi gradove, tko će brinuti o bolesnima, umirovljenicima, školstvu, zdravstvu i svemu onome što jedno društvo čini zajednicom zadovoljnih građana? Kad se to zapitamo, odgovor, ali i motivaciju možemo pronaći u riječima Johna F. Kennedyja: ‘Ako ne mi, tko? Ako ne sad, kad?’, zaključuje Josip.
