Pitali smo policiju što ako netko AI-jem izradi vaše gole slike: Odgovor ipak nije da ga vaša braća trebaju istući
Jedna djevojka policiji je pokušala prijaviti kolege iz razreda jer su uz pomoć umjetne inteligencije izradili gole fotografije nje i njezinih prijateljica, ali joj je policijski službenik rekao da se ‘to ne rješava tako’ i upitao ju ima li brata koji će pretući te kolege. Iz Policijske uprave zagrebačke rekli su nam da žrtvama koje prođu kroz ovako nešto savjetuju da to s punim povjerenjem prijave policiji. Kontradiktorno, zar ne?
Izrada golih slika AI-jem novi je problem u hrvatskim školama | foto: Canva
Već smo pisali o tome da neki mladići iz hrvatskih srednjih škola kreiraju gole fotografije kolegica iz razreda uz pomoć umjetne inteligencije. Kako nam je ispričala jedna sugovornica, ona i njezine prijateljice s majkama su se uputile u policijsku postaju želeći prijaviti ovaj slučaj, a ondje ih je dočekao policijski službenik koji im je rekao da se ‘to ne rješava tako’ i upitao ih imaju li stariju braću koja će ‘to riješiti’, odnosno, kako nam je sugovornica pojasnila, ‘pretući tog dečka’. S obzirom na to, upitali smo Policijsku upravu zagrebačku (PU zagrebačka) što je djevojkama i ženama, ali i muškarcima činiti ako se nađu u ovakvoj situaciji. Odgovor, pogađate, nije da morate imati stariju braću.
Izrada golih slika AI-jem: ‘S punim povjerenjem prijavite policiji’
Iz PU zagrebačke rekli su nam da žrtvama/svjedocima koji su bili izloženi neprimjerenom ponašanju, neovisno radi li se o kažnjivoj radnji iz domene prekršaja ili pak kaznenog djela, savjetuju da to s punim povjerenjem prijave policiji – bilo dolaskom u najbližu policijsku postaju, pozivom na telefonski broj 192, putem elektroničke pošte ili aplikacije Red button.
– U policiji će se od žrtve/svjedoka uzeti izjava odnosno zaprimiti prijava, neovisno radi li se o poznatom ili nepoznatom počinitelju, te pribaviti sva saznanja koja mogu biti korisna, kako u identifikaciji počinitelja tako i u pribavljanju dokaza. Tek tada, na osnovu prikupljenih saznanja, donijeti će se odluka o zakonskoj kvalifikaciji kažnjive radnje. Nakon uzimanja izjave žrtva/svjedok se upoznaje sa svojim pravima te s daljnjim tijekom postupanja nadležnih pravosudnih tijela. Ukoliko se provedenim saznanjima potvrdi sumnja da je određena osoba svojim ponašanjem ostvarila obilježja kažnjive radnje, prekršaja ili kaznenog djela, protiv osumnjičene osobe podnosi se prijava nadležnom pravosudnom tijelu. Kažnjavanje počinitelja kaznenih djela je u domeni Ministarstva pravosuđa, rekli su nam iz PU zagrebačke.
Stoga smo se obratili i Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske i upitali ih koje su moguće kazne kad je u pitanju izrada golih slika AI-jem. Kažu da je hrvatskim kaznenim zakonodavstvom kriminalizirana zlouporaba spolno eksplicitnih sadržaja, uključujući i one generirane umjetnom inteligencijom.
Kazneno pravo tek ako druge mjere ‘nisu dovoljne’
Poduzeto je, dodaju iz Ministarstva, niz zakonodavnih mjera u svrhu unaprjeđenja zaštite od navedenog oblika kažnjivog postupanja, posebice vodeći računa o kaznenopravnoj zaštiti djece, kao najranjivijoj i najugroženijoj skupini izloženosti počinjenja kaznenih djela.
– Važno je naglasiti da je kazneno pravo krajnje sredstvo koje se primjenjuje kada druge mjere nisu dovoljne za zaštitu temeljnih prava i interesa. Navedeno ne umanjuje težinu ovih djela, već naglašava potrebu za cjelovitim pristupom koji ne počiva isključivo na represiji. Osim ostvarene kaznenopravne zaštite, prevencija i edukacija su jednako važne kao i kaznenopravne sankcije, u svrhu osvještavanja da digitalno nasilje nije virtualno ni bezazleno, već stvarno nasilje koje zahtijeva ozbiljan društveni i kazneno-pravni odgovor, kažu iz Ministarstva.
Dodaju da je s obzirom na to da je navedeni oblik kažnjivog ponašanja učestalo u školskom okruženju, sudionici kojeg su djeca i mladi, potrebno napomenuti da djeca do 14 godina, prema našim nacionalnim propisima, nisu kazneno i prekršajno odgovorna, te se prema njima ne mogu pokrenuti prekršajni i kazneni postupci. U takvim se slučajevima najčešće poduzimaju obiteljsko pravne mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta koje se izriču roditeljima, kao i pružanjem socijalnih usluga.
– Tako primjerice ukoliko bi se tijekom kaznenog postupka utvrdilo da je počinitelj u doba izvršenja kaznenog djela imao manje od 14 godina (dijete) postupak se obustavlja, a informacija o kaznenom djelu i njegovom počinitelju dostavlja se nadležnom centru za socijalnu skrb. Kaznenopravni sustav za maloljetne osobe u Hrvatskoj je uređen na temelju Zakona o sudovima za mladež, te se drugi kaznenopravni propisi primjenjuju tek ako primarno pravo nije dovoljno. Maloljetnicima se za počinjena kaznena djela mogu izreći odgojne mjere, maloljetnički zatvor i sigurnosne mjere. Naime, kad je i sam počinitelj nasilja dijete, odnosno osoba mlađa od 18 godina, kažnjavanje nije primarni cilj, već je to prihvaćanje odgovornosti i posljedica za svoje ponašanje. No, u slučaju kada alternativne i odgojne mjere ne daju rezultata, uvijek ostaje mogućnost kažnjavanja maloljetnika koji počini kazneno djelo, pojašnjavaju iz Ministarstva.
‘Nakon sve energije koju sam uložila u pravdu…’
Vezano za navedenu materiju, dodaju, relevantno kazneno djelo propisano u članku 163. Kaznenog zakona je Iskorištavanje djece za pornografiju, s propisanom kaznom zatvora u trajanju od jedne do deset godina, odnosno od tri do dvanaest godina za kvalificirani oblik.
– Navedeno kazneno djelo sankcionira svakoga tko posjeduje dječju pornografiju ili joj svjesno pristupa putem informacijsko komunikacijskih tehnologija. Svaki oblik neovlaštenog snimanja nuđenja, činjenja dostupnim, distribuiranja, širenja, pribavljanja za sebe ili drugoga ili prodaje dječje pornografije i kada je počinjen putem informacijskoga sustava, predstavlja kazneno djelo u Republici Hrvatskoj, a svaki računalni program ili podatak namijenjen, prilagođen ili uporabljen za počinjenje ili olakšavanje počinjenja ovog kaznenog djela uvijek će se oduzeti pravomoćnom sudskom presudom, a pornografski materijal koji je nastao njegovim počinjenjem će se uništiti. Bitno obilježje ovog kaznenog djela je dječja pornografija, te ovisno o njenom opsegu, ovisit će i doseg same optužnice, zaključuju iz Ministarstva.
Iako ni Policijska uprava ni Ministarstvo nisu rekli da rješenje leži u starijoj braći koja će na ovaj problem odgovoriti fizičkim nasiljem, bojimo se da je savjet policajca s početka priče proizašao upravo iz ‘prakse’. Ako je zaista govorio iz iskustva, Republika Hrvatska očito još uvijek nema dovoljno dobar mehanizam kojim bi se borila protiv ovog problema i suzbila digitalno i seksualno nasilje. A najžalosnije je što tako žrtve, baš poput naše sugovornice s početka članka, dolaze do istog zaključka – ‘nakon sve energije koju sam uložila u pravdu, shvaćam cure koje ne žele prijaviti nasilje‘.
Ako ste žrtva nasilja ili zlostavljanja, bilo obiteljskog, vršnjačkog ili od strane treće osobe možete se javiti i Hrabrom telefonu na 116 111 (za djecu), odnosno na 0800 0800 (za mame i tate). Informacije o postupku prijave možete dobiti na besplatnoj i anonimnoj liniji Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja na 116 006 koja je otvorena svaki dan od 0 do 24 sata. Potonja, napomenimo, radi samo s odraslima.
U slučaju da vi ili netko koga znate ima suicidalne misli ili je žrtva cyberbullinga i druge vrste nasilja, možete se obratiti psihološkom centru TESA. Psihološko savjetovanje je dostupno putem telefona za psihološku pomoć na 01 48 28 888 svakog radnog dana od 10 do 22 sata.
