Puno djece radi veliku grešku prije odlaska u školu: Ako se sve ovo poklopi, mogu pasti u nesvijest
Niski krvni tlak, dehidracija, dugo stajanje, ali i stres zbog testova i školskih zadataka mogu dovesti do gubitka svijesti. Ako učenici ne jedu prije škole, osjećat će se više malaksalo te su veće šanse da se čimbenici poklope i da padnu u nesvijest. Može biti prilično nezgodno kad se to dogodi u javnom prijevozu dok djeca idu u školu, a stoga smo pitali Zavod za hitnu medicinu kako bi drugi putnici trebali reagirati.
Zbog gužvi unutrašnjost tramvaja u Zagrebu često je zagušljiva | Foto: Srednja.hr
Autor ovih redaka nedavno je svjedočio gubitku svijesti jednog dječaka u zagrebačkom tramvaju. Nakon pružene pomoći mladić je kazao kako ujutro ništa nije jeo i da je pod stresom zbog testa. Drugi putnik dječaku je dao energetsku pločicu, popio je vode i nastavio u školu. Potaknuti tim događajem pitali smo Hrvatski zavod za hitnu medicinu koliko se često ovako nešto događa.
– Gubitak svijesti u bilo kojem javnom prijevoznom sredstvu ne događa se često. Uzroci mogu biti unutarnji (individualni, personalni) i vanjski, a najčešće se dešava u kombinaciji oba. Veća je mogućnost da netko izgubi svijest u prenapučenim, zagušljivim i jako vrućim prostorima javnog prijevoza, odgovaraju iz Zavoda.
‘Testovi i školske obaveze mogu biti veliki izvor anksioznosti’
Većina prijevoznih sredstava danas ima klima uređaj pa su takvi događaji rjeđi tijekom ljetnih mjeseci nego što su bili prije. Incidenti su češći u urbanim sredinama, gdje je veći broj putnika, a sljedeći tu logiku, u Hrvatskoj su najčešći u Zagrebu. Kod djece do gubitka svijesti doista može doći radi stresa od ispita, a takva nesvjestica najčešće je kratkotrajna.
– Testovi i školske obaveze mogu biti veliki izvor anksioznosti za neku djecu, koja u kombinaciji s drugim čimbenicima može uzrokovati kratkotrajni gubitak svijesti. Faktori koji mogu, u kombinaciji sa stresom, dovesti do gubitka svijesti su niski krvni tlak (čest kod mlađih osoba), dehidracija (nedovoljni unos vode), dugo stajanje ili naglo ustajanje (dovodi do naglog smanjenja krvnog tlaka) ili panična ataka. Simptomi panične atake anksioznosti mogu uključivati ubrzan rad srca, vrtoglavicu, osjećaj nesvjestice, pa čak i stvarni gubitak svijesti u ekstremnim slučajevima. Ako je dijete neispavano i umorno, to također može povećati rizik od nesvjestice, objašnjavaju iz Zavoda.
Djeca ne bi smjela izbjegavati doručak prije škole
Stoga je važno da djeca prije odlaska u školu jedu i popiju vodu, kako bi imali energije i ne bi dehidrirali. Iz Zavoda kažu da bi najbolje bilo kombinirati doručak i užinu, ali ako to nije moguće svakako bi bilo bolje doručkovati prije škole. Nikako nije dobro preskakati oba obroka, dodaju.
– Ako se netko iznenada sruši u javnom prijevozu, najvažnije je ostati smiren i pomoći na siguran način. Kada se osoba sruši treba prvo provjeriti je li pri svijesti (reagira li na lagano protresanje za ramena i istovremeni pokušaj uspostave kontakta pitajući ‘Kako si? Čujete li me?’), savjetuju iz Zavoda.
Kako pomoći nekome tko padne u nesvijest?
Mlađi ljudi najčešće vrlo brzo dolaze k svijesti. Ako nema ozljeda, osoba treba ostati ležati nekoliko minuta uz lagano podignute noge, na primjer može ih staviti na torbu. Treba zamoliti putnike da se odmaknu kako bi osoba imala više zraka, obavijestiti vozača tramvaja i ostati uz osobu dok se sasvim ne oporavi. Ako osoba nije pri svijesti tada treba provjeriti diše li, a ako ne diše odmah pozvati hitnu medicinsku službu te započeti i provoditi postupke oživljavanja.
– Ako osoba nije pri svijesti, ali diše normalno, treba je postaviti u bočni položaj i također nazvati hitnu medicinsku službu. Postupci oživljavanja i bočni položaj uče se na tečajevima prve pomoći. U svakom se slučaju uvijek može nazvati hitna medicinska služba jer će medicinski dispečer na temelju ciljanih pitanja, odnosno odgovora, uputiti i navoditi očevidca što treba učiniti kako bi se pomoglo unesrećenoj osobi, savjetuju iz Zavoda.
Koliko prozora treba biti otvoreno?
Na gubitak svijesti može utjecati i zagušljivost zraka u tramvaju, a to ovisi o gužvi i godišnjem dobu. Iz Zavoda navode da su tramvaju češće prezagušljivi u špici i ljeti ako nema klima uređaja. Pitali smo ih koliko bi prozora u tramvaju trebalo biti otvoreno.
– U ljetnim mjesecima, ako u tramvaju nema klime trebalo bi minimalno 25-30 posto prozora biti otvoreno, a ako je tramvaj jako pun i više od 50 posto. Ako klima radi dobro svi prozori trebaju biti zatvoreni. U zimskim mjesecima poželjno je kratko učinkovito provjetravanje bez pothlađivanja, navode i dodaju da moderni tramvaju imaju automatske sustave ventilacije.
Plemenito je da nekome priskočite u pomoć, ali važno je da znate kako im pomoći, a da im dodatno ne ugrozite zdravlje. Ako ne znate što učiniti, nazovite Hitnu pomoć na broj 194 te će vam oni reći kako da dalje postupite.
