Pretraga

Raste broj mladih s dioptrijom: Oftalmolog otkriva utječe li na vid sjedenje blizu ekrana i čitanje u mraku

A- A+

Sve se više mladih bori s dioptrijom zbog koje su prisiljeni nositi naočale ili kontaktne leće. Riječ je, naime, o rastućem problemu, zbog kojeg se dioptrija naziva i pandemijom novog doba. Budući da mnogi pretpostavljaju da je razlog tome činjenica da mladi previše vremena provode sjedeći pred ekranima, odlučili smo upitati oftalmologa što on misli o tome, a razgovarali smo i s kratkovidnom studenticom koja nosi naočale čak i dok pliva.

Foto: Unsplash

Mobitel, televizor i računalo. Osim što su sve to ‘komadi’ tehnologije koje gotovo svi učestalo koristimo, oni imaju još jednu zajedničku značajku. Svijetle zaslone. Roditelji su zasigurno svima govorili da ne sjede preblizu televizoru ili računalu, jer to, kako tvrde, šteti vidu.

U današnje se vrijeme to ne može izbjeći, jer se na koncu do nedavno išlo u školu te na fakultete uz pomoć računala. Dioptrija je, dakle, sve učestalija među mlađom populacijom, pa neki očne probleme nazivaju i pandemijom novog doba.

Sve je više mladih s dioptrijom

S tim nazivom slaže se i oftalmolog iz KBC-a Osijek, Tomislav Mušac, koji kaže da se u razvijenijim zemljama bilježi sve veća učestalost pojave dioptrije kod djece i mladih. Brojke su, navodi, toliko impozantne, da se u pojedinim azijskim populacijama bilježi i preko 80 posto mladih s pojedinim vrstama dioptrije.

– Najveći postotak čini miopija, odnosno kratkovidnost, koja nije vezana samo uz potrebu korištenja naočala ili kontaktnih leća, već i uz neke komplikacije na očima, navodi Mušac.

Kod kratkovidnih ljudi, naime, postoji veća učestalost pojave povišenog očnog tlaka i komplikacija na mrežnici, pa porast kratkovidnih osoba istovremeno znači i porast osoba s ovim problemima.

– To će u konačnici dovesti do velikih troškova liječenja koje će morati podnijeti zdravstveni sustavi pojedinih zemalja. Komplikacije kod kratkovidnih ljudi nisu same po sebi jako učestale, ali gledajući ukupnu populaciju, ovo može biti veliki problem s javnozdravstvenog aspekta, zaključuje Mušac.

Izdvojeni članak

Pričali smo s mladićem koji se liječi od ovisnosti o pornografiji: ‘Savjetujem da budete vrlo oprezni’

‘Apsolutno sve radim s naočalama, plivam u moru s njima…’

Studentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Ana, kratkovidna je i kako kaže, ne vidi ništa na daljinu. Dioptrija joj je -5 na jednom oku, a na drugom -5.5, zbog čega joj se nikad nije dogodilo da zaboravi naočale, jer bez njih jednostavno – ne može funkcionirati.

– Apsolutno sve radim s naočalama, plivam u moru s njima, treniram s njima, ma apsolutno sve. Bez njih ništa ne vidim, govori nam Ana.

Budući da je ipak riječ o velikoj dioptriji, upitali smo ju je l’ ikada bila na neki način zakinuta zbog svoje kratkovidnosti. Iako ne može konkretno navesti neku situaciju, Ana odgovara da su joj neke sitne stvari predstavljale probleme, pogotovo kad je bila mlađa.

Na primjer, kad je bila u zabavnom parku Gardaland, nije mogla ići na sve vožnje zbog straha da će joj naočale ispasti. Ostaviti ih, naravno, nije mogla, jer navodi da ništa bez njih ne bi vidjela, što bi joj još više pokvarilo ugođaj.

Puno mrkve za vid, ali bez uspjeha

– Još jedan problem bili su rođendani u kinima gdje smo gledali 3D filmove. Tada sam morala nositi ‘naočale na naočale’, pa me nakon toga uvijek sve boljelo. No, to sam radila jer inače ništa ne bih vidjela, objašnjava Ana te dodaje da je također sjedila u prvim klupama u školi iz očitih razloga.

Čitajući ovo, mnogi bi pretpostavili da je Ana sjedila preblizu televizoru ili čitala u mraku, no to nije bio slučaj. Naime, studentica s Filozofskog fakulteta kaže da to nikad nije radila, jer ju je uvijek bilo strah da će ‘izgubiti vid’, a kaže da je čak jela i puno mrkve kao mala – no bez uspjeha.

‘Očnih mitova’ dotaknuo se i oftalmolog Mušac.

– Postoje studije koje indirektno dokazuju da je učestalost kratkovidnosti veće u populacijama koje odrastaju u zatvorenim prostorima, za razliku od populacija koje tijekom rasta više borave na otvorenom, rekao je Mušac.

Međutim, navodi da je jednostavno nedovoljno konkretnih podataka da bi se moglo potvrditi da sjedenje preblizu televizoru ili čitanje u mraku uistinu potiče kratkovidnost.

– Korištenje vida i navikavanje očiju na gledanje na blizinu mogao bi biti jedan od čimbenika koji potiču razvoj kratkovidnosti. Kao i svaki organ u tijelu, oko se prilagođava uvjetima u kojima mora funkcionirati, a to možda dovodi do ‘prevelike’ prilagodbe i razvoja kratkovidnosti, smatra Mušac.

Izdvojeni članak

Učenica zaslužna za prvu Disneyevu junakinju s naočalama sudjelovala na dodjeli nagrada BAFTA

‘Nisam slijepa, samo mi je sve mutno’

Osim toga, oftalmolog kaže da i neizloženost sunčevom svjetlu i nedovoljna količina vitamina D može utjecati na pravilnu izgradnju vezivnog tkiva u bjeloočnici, što u konačnici može dovesti do prevelikog rasta očne jabučice i stvaranja kratkovidnosti.

– U svakom slučaju, spomenute epidemiološke studije trebale bi nas potaknuti na boravak na otvorenom i tjelesne aktivnosti primjerene dobi, kaže Mušac te ističe da predug boravak ispred zaslona nikako ne može biti zdrav i koristan.

Iako naočale mogu biti zgodan modni detalj, probleme s očima prvenstveno treba shvatiti ozbiljno, što napominje i Ana. Najgore je, kaže mlada studentica, kada zbilja ništa ne vidiš te se zbog toga suočavaš i s drugim frustrirajućim situacijama.

– Užasno je frustrirajuće kada ti ljudi kažu da skineš naočale, pa te pitaju koliko prstiju vidiš. Nisam slijepa, samo mi je sve mutno, poručuje Ana i kaže da je također vrlo neukusno kada ljudi komentiraju njen izgled bez naočala.

Raste broj mladih s dioptrijom: Oftalmolog otkriva utječe li na vid sjedenje blizu ekrana i čitanje u mraku
Share via
Copy link
Powered by Social Snap