Pretraga

Malo je smiješno: Profesori hrvatskog objašnjavaju kako reći prostitutka ili dadilja u muškom rodu

A- A+

Povodom Europskog dana jezika, koji se nakon 2001. prve obilježava na našem kontinentu, rješavamo jezičnu dilemu, o kojoj se direktno ili indirektno, nerijetko debatira u medijima i javnosti. Radi se o imenicama koje se pojavljuju samo u ženskom ili samo u muškom rodu, a koje označavaju pojedinu aktivnost, zanimanje i/ili životnu naviku. Vjerujemo da ste se i sami ponekad upitali kako bi u muškom rodu izrekli pojmove poput dadilja, prostitutka, primalja i slično. Svoje prijedloge dali su lingvisti Ivo Žanić i Alemko Gluhak.

Kadar iz filma prevedenog kao ‘Gospodin dadilja’ (izvorno Mr. Nanny)

Izdvojeni članak

‘Ono za juhu’ diljem Hrvatske

Osim što je ovo jezično pitanje, nerijetko su se mediji, a i politika njime bavili i radi jednakih prava spolova na zaposlenje pa tako stavak 2, članka 13 Zakona o ravnopravnosti spolova propisuje da ‘prilikom oglašavanja potrebe za zapošljavnjem u oglasu mora biti jasno istaknuto da se za oglašeno radno mjesto mogu javiti osobe oba spola’.

No, sva zanimanja nemaju adekvatan naziv za oba spola, što se djelomično može objasniti okolnošću da su pojedina zanimanja u prošlosti radile isključivo žene, a druga isključivo muškarci. Danas kao što vidite i zakon sprječava podjelu zanimanja na isključivo muška ili isključivo ženska.

Unatoč tomu nazivi za pojedina zanimanja nisu dobili adekvatan pojam za oba spola, a kako su uopće nastajali nazivi samo u jednom rodu, pojasnio je sociolingvist s Fakulteta političkih znanosti.

– U neka su zanimanja prve ulazile žene, u neka muškarci pa su ona dobivala rod u skladu s time, rekao je profesor Ivo Žanić za Večernji list.

Što je Europski dan jezika?

Europska godina jezika 2001., koju su zajednički organizirali Vijeće Europe i Europska unija, uspjela je uključiti milijune ljudi diljem 45 zemalja sudionica. Njihove aktivnosti slavile su jezičnu raznolikost Europe i promicale učenje jezika. Nakon uspjeha te godine, Vijeće Europe proglasilo je Europski dan jezika koji se slavi 26. rujna svake godine. Opći ciljevi Europskog dana jezika su:
– Upozoriti javnost na važnost učenja jezika i raznolikost raspona naučenih jezika kako bi se povećala višejezičnost i međukulturalno razumijevanje;
– Promicati bogatu jezičnu i kulturnu raznolikost Europe, koje treba njegovati i sačuvati;
– Poticati cjeloživotno učenja jezika u školi i izvan nje, bilo u svrhe školovanja, za profesionalne potrebe, za potrebe mobilnosti ili užitka i razmjene.

No, profesori  lingvistike imaju prijedloge, ali sami vele da će vas možda nasmijati

Izdvojeni članak

Otkrivamo misterij: Evo zašto kosu žute boje zovemo – plava

Lingvist Alemko Gluhak, svojevremeno i profesor na Fakultetu političkih znanosti, poznat je i kao pobornik prilagođavanja prezimena ženskom rodu, kako bi se uslijed jezične ekonomije u pisanju ili govoru, ipak moglo razaznati radi li se o osobi muškog ili ženskog roda.

Naime, napišemo li u tekstu bez osobnog imena Kosor, Opačić, Esih, ne može se razlučiti radi li se o osobi muškog ili ženskog spola pa tako profesor Gluhak, po uzoru na neke istočnoslavenske jezike, odavno sugerira oblike Kosorova, Opačićeva, Esihova.

Nepostojanje naziva određenih zanimanja za oba spola pak profesor Gluhak rješava uobičajenim tvorbama, premda sam priznaje da će njegovi prijedlozi za neke biti smiješni.

– Ako baš hoćete imati prostitutku u muškom rodu, onda to može biti prostitutak. Netko će se na to smijati, ali ta riječ odgovara jezičnom sustavu kao što umjesto kurve imate kurviša. U rječnik ulaze riječi koje ljudi upotrebljavaju ako su tvorbeno dobre, a hoće li se neke riječi upotrebljavati rijetko ili često, to je druga priča. Rječnik ne nastaje iz glave nekog čovjeka, nego kompiliranjem postojećih rječnika i praćenjem onoga što se događa u društvu, govori Alemko Gluhak za Večernji ist.

Dadiljac, striček ili barba

Izdvojeni članak

Puna su nam usta fidget spinnera pa smo upitali stručnjakinju kako se ta spravica kaže na hrvatskom jeziku

Profesor Gluhak dodaje da nema razloga da se za mušku dadilju ili primalju ne koristi riječ dadiljac, odnosno primaljac. Profesor Žanić pak također predlaže dadiljac ili dadiljko, no ima i prijedlog iz sfere kolokvijalnog govora.

S obzirom da je ‘teta’ neformalan naziv za odgojiteljice na nacionalnoj razini, Žanić predlaže da za odgojitelje bude ‘striček’ u Zagrebu i okolici, a ‘barba’ u Dalmaciji.

Profesor Žanić za spomenuti izvor pojašnjava i zašto se već spomenuta prostituka koristi samo u ženskom rodu.

– Kad su muškarci počeli ulaziti u to zanimanje, naziv se riješio atributom muška prostitutka. U našem jeziku postoje i dvorodne imenice kao kukavica i izbjeglica te nema zapreke da prostitutka postane dvorodna i da govorimo on je prostitutka, objašnjava Žanić.

Suprotni primjeri, kovačica i rudarica

Izdvojeni članak

Kako vi to kažete? Ponovno smo u kuhinji, ali s ‘onog za juhu’ idemo na ‘onu posudu za kavu’

Na tragu spominjane teze, kako su se nazivi razvijali s društvom i ekonomijom odnosno temeljem toga da su u neka su zanimanja prve ulazile žene, u neka muškarci pa su ona dobivala rod u skladu s time, profesor Žanić navodi i suprotne primjere, to jest zanimanja koja nikada nisu dobila naziv u ženskom rodu.

Riječ je primjerice o kovaču i rudaru, a razlog je ponovno očit i uvjetovan je time da se žene nikada nisu bavile tim poslom, a da jesu bile bi vjerojatno bile nazivane kovačicama i rudaricama.

To potkrepljuje primjerom da kada je prva žena dosegla čin komodora u hrvatskoj ratnoj mornarici, za nju je prigodno stvorena imenica komodorica.

– Jezik se razvija sa svojim govornicima koji nisu savršeni pa to ne može biti ni jezik, poentira Žanić.

 

 

 

 

 

Malo je smiješno: Profesori hrvatskog objašnjavaju kako reći prostitutka ili dadilja u muškom rodu
Share via
Copy link
Powered by Social Snap