Pretraga

Ružna istina: Kako očajni ljudi koriste Facebook

A- A+

Zanimljiva studija otkrila je na koji način ljudi koriste Facebook kako bi se othrvali lošem raspoloženju i jadu kojeg osjećaju.

Facebook je platforma koja korisnicima omogućuje sve i svašta, a osim za komunikaciju, uhođenje i ostalo za što ga ljudi koriste, oni pomoću njega pokušavaju prevladati i loše raspoloženje, piše Huffington Post. Čine to na prilično zanimljiv način.

Izdvojeni članak

Evo zašto vas ljudi brišu s Facebooka

Traže ljude kojima je gore nego njima

Kako bi prevazišli loše raspoloženje u kojem se nalaze, ljudi pretražuju prijatelje koji se osjećaju gore od njih, sugerira nova studija.

– Generalno, većina nas traži pozitivne stvari na društvenim medijima. No, u trenucima kada se osjećaju ranjivo, ljudi traže korisnike na Facebooku koji imaju loš dan ili koji nisu toliko vješti u prezentiranju sebe na pozitivan način. To čine samo kako bi se sami osjećali bolje, rekao je profesor Benjamin Johnson sa Sveučilišta u Amsterdamu.

Kako bi saznali na koji način ljudi koriste društvenu mrežu da bi se osjećali bolje, istraživači su gotovo 200 studenata rekli kako je njihov performans na testu bio ili ‘užasan’ ili ‘odličan’ (bez obzira na to kako su zaista riješili ispit). To su učinili kako bi im utjecali na raspoloženje te provjerili kako zapravo u tim trenucima koriste društvene mreže.

Izdvojeni članak

Stvari koje ljudi sa samopouzdanjem ne rade

Podižu si samopouzdanje uz pomoć tuđih profila

Studentima su prikazani različiti profili na stranici SocialLink, koji su dizajnirali tako da ljudi na njima izgledaju atraktivno ili neatraktivno.

Što je zapravo pokazalo istraživanje? Zanimljivo otkriće – kada su istraživači usporedili studente koji su bili loše raspoloženi s onima suprotnog raspoloženja, pokazalo se da su prvi proveli više vremena na profilima neprivlačnih i manje uspješnih ljudi.

– Ukoliko vam je potrebno podizanje samopouzdanja, vjerojatno je da ćete gledati ljude kojima ide lošije od vas, rekla je koautorica studije i profesorica komunikacija Silvia Knobloch-Westerwick.