Seks je toliki tabu da mladi odgovore traže kod – influencera: Stručnjakinje otkrile kako razgovarati s njima
‘U lijepom sam odnosu, ali bez seksualne napetosti’, ‘moji su apetiti veći nego njegovi’ i slične poruke, uz upit ‘što mi je činiti’, primaju naši mladi influenceri u kućice za pitanja na Instagram storyjima. Seksualni nam odgoj u školama nije potreban, smatraju neki, valjda jer ga već imamo na društvenim mrežama. Tim povodom razgovarali smo s Tamarom Martinac Dorčić i Sanjom Smojver-Ažić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. Kako kažu, mladi danas odgovore traže na forumima, u pornografskom sadržaju, kod influencera.
Eva i Jakov u seriji Sram | foto: YouTube screenshot
Možda pitanja o intimnim odnosima nije najugodnije postaviti roditeljima, učiteljima ili prijateljima, ali malo je, čini se, lakše influencerima. Bar ako je vjerovati pratiteljima naših mladih influencera čiji ask boxevi na Instagram storyjima gotovo ne mogu proći bez pitanja ove tematike. Za pojašnjenje ove prakse upitali smo Tamaru Martinac Dorčić i Sanju Smojver-Ažić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. I dok roditelji nerijetko izbjegavaju razgovor o intimnim pitanjima, mladi za sugovornike biraju – influencere.
Moralna panika
Glavna razvojna promjena u adolescenciji je postizanje reproduktivne zrelosti, što ide u korak s intenzivnim tjelesnim promjenama, objašnjavaju profesorice. U ovom razdoblju adolescenti formiraju i sliku tijela pa su često zaokupljeni vlastitom privlačnošću. Također, upoznaju svoje tijelo i svoje reakcije i potrebe, uče o seksualnim i romantičnim vezama te razvijaju vlastiti sustav vrijednosti, pa tako i seksualnih vrijednosti. Jedan od primjera jest pitanje je li upuštanje u seksualni odnos način izražavanja intimnosti, zabava ili iskazivanje ljubavi. Međutim, znanje o intimnim odnosima i seksualnosti najčešće je nepotpuno, a osjećaji u vezi seksualnosti kod mladih često su vezani uz zabrinutost, anksioznost i zbunjenost.
Istraživanja, objašnjavaju profesorice, pokazuju da seksualni odgoj ima ključni doprinos dobrobiti mladih ljudi, s pozitivnim utjecajima na zdravlje. Međutim, nema slaganja o tome što bi mlade trebalo učiti, gdje bi to trebali učiti i tko bi ih i kada trebao poučavati. Naime, roditelji se često boje da će razgovor o seksualnosti potaknuti seksualno ponašanje kod njihove djece. Smatraju i da je to domena obiteljskog odgoja pa su pokušaji uvođenja programa seksualnog odgoja u škole često praćeni ‘moralnom panikom’ i otporom prema njegovom uvođenju.
Također, dodaju profesorice, otvoreno je i pitanje u kojoj mjeri ponuđeni sadržaji u sklopu školskih programa odgovaraju na potrebe mladih jer se oni dominantno usmjeravaju na tradicionalne teme, poput fiziologije, neželjene trudnoće i spolno prenosivih bolesti, a manje na teme vezane uz emocionalne i socijalne aspekte seksualnosti (vrijednosti, emocije, donošenje odluka). Mladi su tako ostavljeni nespremnima za stvarnost intimnih odnosa. Roditelji mogu biti jedan od izvora informacija o seksualnosti, ali nisu svi roditelji jednako spremni razgovarati o toj temi te to odgađaju. Ipak, valja imati na umu da je razgovor o seksualnosti učinkovitiji ako se odvija prije nego što mladi postanu spolno aktivni. Jedan od primjera je smanjenje rizičnih spolnih ponašanja.
– Mnoga istraživanja upućuju na veću uključenost majki u razgovoru o seksualnosti s adolescentima u odnosu na očeve te zaštitni učinak takve komunikacije o seksualnosti na spolno ponašanje, kao i na njihove stavove o spolnom zdravlju. Bez obzira na to razgovara li se o toj temi s majkom ili ocem, razgovori između roditelja i adolescenata o seksualnosti najučinkovitiji su kada adolescenti roditelje doživljavaju kao informirane, sposobne i opuštene u razgovoru o toj temi što nije uvijek slučaj, upozoravaju.
Gdje se informiraju?
Više je razloga zašto se mladi okreću web stranicama, forumima i pornografskom sadržaju kad je riječ o pitanjima intimne prirode, ističu stručnjakinje, a jedan od njih jest upravo nespremnost roditelja da razgovaraju o seksualnosti. Tu je i nepostojanje formalnih programa seksualnog odgoja, ali i činjenica da postojeći formalni sadržaji ne uspijevaju zadovoljiti potrebe i očekivanja mladih. Stoga se, uz ranije navedeno, okreću i influencerima. Oni u svojim objavama dijele vlastita iskustva, osjećaje i mišljenja govoreći jezikom koji je mladima poznat, što ostavlja dojam autentičnosti, bliskosti, pristupačnosti i ravnopravnosti čime stvaraju osjećaj povezanosti i povjerenja kod pratitelja.
– Mladi u digitalnom prostoru mogu postavljati pitanja anonimno, bez srama ili straha od osude. Iako influenceri na društvenim mrežama nisu vršnjaci u konvencionalnom smislu, oni mogu u životima mladih odigrati takvu ulogu u određivanju normi ponašanja. Osim toga, oni kao poznate osobe mladim ljudima koji prate njihove objave mogu predstavljati uzore od kojih nekritički mogu preuzimati iskrivljene predodžbe odnosa i uloga. Problem može biti to što influenceri nisu stručni i mogu širiti netočne informacije, upozoravaju profesorice.
Razgovor o intimnim pitanjima
Ako roditelji ipak požele razgovarati s djecom o seksualnosti, trebaju biti spremni odgovoriti djeci na pitanja koja njih zanimaju, savjetuju profesorice. Oni sami ne moraju započinjati razgovor niti držati predavanja, već odgovoriti samo na ono što dijete u tom trenutku zanima.
– Razgovor o seksualnosti ne treba odlagati do puberteta, niz je situacija tijekom odrastanja u kojima se može pričati o nekoj od tema poput promjena u vlastitom tijelu, ali isto tako i o osjećajima, na primjer što je zaljubljenost, što je prijateljska ljubav, kažu.
Dodaju da je najvažnije stvoriti osjećaj povjerenja, a ako je roditeljima neugodno ili ne znaju odgovoriti na neko pitanje, to mogu priznati i potražiti odgovor. Dobro je unaprijed se pripremiti za razgovor te proučiti dostupne stručne izvore o razvoju seksualnosti kod djece te se kritički postaviti prema različitim medijskim sadržajima kojima su djeca izložena.
– Potrebno je djeci dati do znanja da je roditeljima drago što je dijete postavilo pitanja i ne posramljivati ih zbog toga. Na taj se način stvara osjećaj povjerenja i šalje poruku djetetu da se uvijek može obratiti roditeljima. Čak i kad ne razgovaraju sa svojom djecom o toj temi, roditelji svojim ponašanjem prenose određene poruke o intimnosti bilo kao modeli tijekom međusobnih interakcija s partnerom odnosno partnericom bilo putem svojih reakcija na teme vezane uz seksualnost, zaključuju Martinac Dorčić i Smojver-Ažić.
