Božić nam se polako približava. Vrijeme darivanja je pred nama, trgovci i prodavači to vrlo dobro znaju. Što se njih tiče doba darivanja je počelo još prije mjesec dana. Ali, zna li to vaš mozak? Znanost kaže da zna. Evo što čini razliku između Grincha i Djeda Mraza.
Flickr
Bez obzira gdje živjeli, zadnjih dana više ne možete proći gradom bez da vas uz tisuću kičastih tričarija, šarenih lampica i mašni netko ne zove da kupite nešto.
Božić je vrijeme darivanja. Vrijeme kada najbližima pokazujemo zahvalnost, kada se međusobno darivamo. Usrećiti nekoga nekom sitnicom, lijep je i topao osjećaj. No što stoji iza njega? Zašto smo sretni kada usrećujemo druge? Zbog lampica i plišanih igračaka iz izloga? Ne. Kao i za svaki drugi osjećaj, zaslužan je vaš mozak.
Darežljivost je osobina ličnosti. Nismo svi isti kada je u pitanju dijeljenje i poklanjanje. Neki od nas uživaju u dijeljenju, pažljivo smišljaju poklone i tuđe zadovoljstvo smatraju velikim užitkom. Drugi su ‘škrti’, poklanjaju nevoljko ili mu ne pridodaju veliku pažnju.
Čini se kako iza sklonosti ka darivanju stoje amigdala, dio mozga povezan sa instinktom straha i oksitocin, hormon koji djeluje na zbližavanje u društvenu povezanost. Da sad ne ulazimo u komplicirane biokemijske priče, prema novim otkrićima, veća količina oksitocina u vašem mozgu mogla bi vas činiti darežljivijima.
Makaki majmuni
Istraživanje je provedeno na makaki majmunima. Znanstvenici su majmune prvo naučili da pritiskom na gumbe različitog oblika koji rezultiraju s dva scenarija.
U prvom scenariju, makaki su birali između opcije u kojoj samo oni dobiju porciju soka i opcije u kojoj sok dobiju i majmun koji bira i drugi majmun.
U drugom scenariju majmun je birao između opcije u kojoj sok ne dobije ni jedan od dva majmuna i opcije u kojoj majmun koji bira ne dobije sok, majmun koji ne bira dobije.
U oba scenarija, ishod za majmuna koji bira je isti. Kod obje opcije u prvom scenariju dobit će sok, a u obje opcije u drugom scenariju neće. Svaki izbor koji majmun napravi društveno je uvjetovan.
U prvom scenariju majmuni su češće birali opciju u kojoj sok dobiju samo oni. U drugom, zanimljivo, birali su opciju u kojoj drugi majmun ipak dobije sok.
Amigdala i Oksitocin
Ovakvi rezultati bili bi zanimljivi sami po sebi, ali znanstvenike je više zanimalo što se događa u mozgu majmuna dok izabiru između dvije opcije.
Otkriveno je tako da su u predjelu amigdale bilježi pojačano djelovanje istih neurona kod oba scenarija. Isti su neuroni bili aktivni i kada bi se majmuni odlučivali biti sebični (u prvo scenariju) i kada bi se odlučivali biti darežljivi (u drugom scenariju). U oba slučaja majmuni su procjenjivali vrijednost soka, za sebe i za drugoga, na isti način. Vrijednost poklona su dakle određivali prema vrijednosti koju sami daju soku.
– Na primjer, ako je čokoladica jako vrijedna meni, neuroni amigdale bi me uvjerili da je čokoladica jednako vrijedna nekome drugome, objasnio je Steve Chang, istraživač sveučilišta Yale za Motherboard.
Vrijednost davanja poklona majmuni, a za pretpostaviti i ljudi, određuju prema vrijednosti koju poklon ima za njih.
Kako bi svoja znanja dodatno produbili, znanstvenici su ponovili istraživanje, ali su ovaj put majmunima ubrizgali dozu hormona oksitocina. Oksitocin je hormon za kojeg se iz prijašnjih istraživanja zna da je povezan sa prosocijalnim ponašanjem.
Ispostavilo se da oksitocin uvelike povećava šansu da se majmuni odluče biti darežljivi i to u oba scenarija. Razina oksitocina koju proizvodite odlučuje koliko ćete se darežljivo osjećati. Za proizvodnju oksitocina važne su socijalne okolnosti. Ranija istraživanja pokazala su kako majmuni odgajani s majkom u usporedbi s onima koji su odgajani u laboratoriju stvaraju više oksitocina.
Naravno, kada se radi o ljudskom mozgu, stvari su puno kompliciranije od opcije A i B, ali sljedeći put kada kraj nekog izloga osjetite tople osjećaje darežljivosti, imajte na umu da to možda ima više veze s vašim majmunskim mozgom nego s vama samima.
