Studentica Stela na TikToku govori dubrovačkim: ‘Kad sam na faksu izgovorila čamac, svi su se nasmijali’
‘Dobar dan, kenova’, može se čuti u mnogim TikTok videozapisima Sinjorine S, odnosno studentice Stele Tošović. U njima Stela govori dubrovačkim, ali ne radi to za potrebe društvenih mreža. I inače govori ‘po naški’, pojašnjava nam, to je njezin svakodnevni govor. Još i dan danas, priznaje, otvara Rječnik dubrovačkoga govora i otkriva nove riječi, a dosta toga naučila je od svog djeda.
Stela Tošović | screenshot: TikTok
‘Nemoguće je da ovako pričaš zapravo, baš zvuči kao da namijerno karikiraš’, jedan je od komentara koji se može pronaći ispod objava Sinjorine S na TikToku. Ona na taj komentar odgovara videozapisom, dakako na dubrovačkom – ‘Dobar dan, kenova. Ma čeljadi moja, vi ste se nešto zbunili, ja sam napravila video o aparatima, a ne o tome kako ja govorim po naški. Jao, ma nemojte se vi jediti, dođite malo do Grada, učinite đir, možda se trefimo neđe putem. Adio’.
Da je dubrovački njezin svakodnevni govor, i da to nije nešto što koristi samo za potrebe videozapisa na TikToku, otkriva nam studentica medicine Stela Tošović koja stoji iza spomenutog profila. Na društvenim mrežama mogu se pronaći njezini make-up videozapisi, oni o skincare rutini, vlogovi, a povezuje ih to što Stela priča na dubrovačkom.
‘Još i dan danas znam otvoriti Rječnik dubrovačkoga govora i samo prelistavati stranice da uhvatim nešto novo’
– U početku su me gledali samo prijatelji i poznanici, ali nisam niti očekivala veću publiku. Nije bilo negativnih komentara, svi su me podržali, iako mislim da tada nitko nije slutio da ću za nekoliko mjeseci imati stotine tisuća pregleda i da će to krenuti u ovom smjeru. Nakon videa u kojem spominjem slavni ‘aparat’ krenule su lavine izrugivanja na naglasak. Ne želim se fokusirati samo na njih, svakodnevno dobijem puno pozitivnih komentara od ljudi koje niti ne poznajem. Nekad to bude kao poruka u inboxu, zaustavljanje na ulici, a sve češće mi roditelji i brat prenose pozdrave od nekog svog, što mi je istovremeno jako smiješno, ali i beskrajno simpatično, prisjeća se Stela za srednja.hr.
S obzirom na to da krajem veljače započinje Mjesec hrvatskoga jezika, javili smo joj se jer se iz njezinih videozapisa mogu naučiti razni dubrovački izrazi. Kod nje doma, navodi Stela, još se uvijek koriste dubrovačke riječi, ali priznaje da to ovisi od obitelji do obitelji.
– Općenito sam naučena da što više njegujem tu tradiciju, ali sam i sama uvijek blago pokazivala interes za istu. Još i dan danas znam otvoriti Rječnik dubrovačkoga govora i samo prelistavati stranice da uhvatim nešto novo. Naravno da u današnje vrijeme ne možemo govoriti kao prije 50 ili 100 godina jer nas nitko ne bi razumio. Isto tako sam mišljenja da, koliko god neke od tih riječi ne upotrebljavamo, trebamo znati što one znače. U mojoj obitelji nono je taj koji najviše govori dubrovački i naravno da ga sve razumijemo, ali on svejedno povremeno upotrijebi neki izraz za koji samo on zna što znači. Inače je veliki zafrkant, pa nikada ne znam je li nešto novo izmislio ili je to stvarno riječ, ali u većini slučajeva se ispostavi da stvarno ima neko značenje. Ovo je samo jedan od primjera kako sve dolazi iz obitelji, mogu ja gledati u rječnik non-stop, ali ovako je slađe za naučiti, kaže nam Stela.
@kleoopatrra Odgovor korisniku @zatvori_oči_broj_do_5 challenge: nađi sve riječi koje sam izgovorila po naški ✌🏼 #dubrovački ♬ original sound – Sinjorina S
‘Sjećam se da bi me kao malu tata odveo u đir po zidinama i u svakom kantunu ispričao neku zanimljivost’
Pitamo je kako je uopće došla na ideju snimanja videozapisa. Objašnjava da je oduvijek voljela gledati unboxing i haul videe, još od onog doba kada se za to moralo zaviriti na YouTube. Jednog je dana, veli, odlučila stati pred kameru i pokazati što se našlo u njezinih nekoliko paketa koje je dobila.
– Kada sam tek počela, jako su mi smetali negativni komentari na račun dubrovačkog i puno sam se nervirala. Nisam očekivala da ljudi ne prepoznaju naglasak ili da ne mogu pojmiti da se netko tako izražava. Iznenadilo me jer polazim od sebe – mi smo u školi učili o zagorskom, istrijanskom… koje, sigurna sam, ne bih razumjela, ali bih prepoznala o kojem je konkretno riječ. Ja obožavam svoj naglasak i uvijek kažem da ga želim beskrajno njegovati, tako da su mi više smetali komentari koji se nisu ticali mog govora. Takvih je srećom bilo puno manje, ali zanimljivo je što su gotovo uvijek dolazili od ljudi koji mi mogu biti roditelji. Bude mi smiješno kad pronađem komentare curica iz osnovne škole kako ‘drže lekcije’ nekome duplo starijem, čak i napadaju ljude da su neobrazovani. Nažalost se moram složiti s njima, koliko god to ružno zvučalo, ističe Stela.
Kada shvati da je u videozapisu spomenula riječ za koju misli da je ljudi neće razumjeti, za nju napiše prijevod na tom dijelu videa. Ako neku preskoči, govori, uvijek odgovori na pitanje u komentarima. Naglašava i da je već više od sto puta objasnila što znači riječ kenova. Da ne bi bilo zabune, po sto i prvi put, kenova je pozdrav na dubrovačkom, a u prijevodu s talijanskog znači ‘što ima novo’.
– Odrasla sam uz legende o svetom Vlahu, priče o zidinama… Sjećam se da bi me kao malu tata odveo u đir po zidinama i u svakom kantunu ispričao neku zanimljivost. Nisu to neke suhoparne priče, Dubrovnik je pun zanimljivosti za koje sam sigurna da ih nikome ne bi bilo dosadno slušati. Dok sam ja još bila u školi su se, prvo na satovima prirode, a onda i povijesti, obrađivale ozbiljnije teme o Dubrovniku. Ne mislim samo na ratno razdoblje, nego i na primjer nastanak Dubrovnika, kojem razdoblju pripadaju određene građevine, tko ih je sagradio ili naručio, učilo se o potresima, ustrojstvu Dubrovačke Republike. Puno više me zanima dubrovačka književnost, za koju vjerujem da je ostatak Hrvatske prezire, jer ništa nisu razumjeli. Vojnovićev Ekvinocijo pročitala sam najmanje pet-šest puta, kaže Stela.
Anegdota s fakulteta: ‘Kada sam ja izgovorila riječ čamac svi su se nasmijali’
Stela je i studentica medicine na Sveučilištu u Mostaru. Prisjeća se jedne anegdote u prvim tjednima nastave. Tada se, navodi, proširio gromoglasan smijeh u amfiteatru.
– Naime, u nekom zadatku iz fizike kojeg sam trebala riješiti bio je spomenut čamac. Kada sam ja izgovorila riječ čamac svi su se nasmijali. Meni ništa nije bilo jasno, ali nisam to shvatila kao ruganje. Njima je vjerojatno bilo smiješno to izduljeno ‘a’ koje zvuči kao ‘o’ , ali po naški ‘čamac’ ne postoji, u nas je to barka ilitiga kaić, kaže sa smijehom Stela.
Posebno joj je drago što se u njezinoj srednjoj školi spominjala dubrovačka baština. Stela posebno zahvaljuje svojoj razrednici Mariji Marušić Čizmić u Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji u Dubrovniku, koju smo prošle godine posjetili u Dubrovniku, što je velik dio nastave posvetila učenju o Dubrovniku, a iz tog dijela čak su imali i provjeru. Stela kaže da se posebno sjeća i nastavnice Hrvatskog Mirjane Žeravice.
– Ona nam je pokazala da i neke najbanalnije riječi, kao što su imena, mi Dubrovčani izgovaramo i naglašavamo potpuno drugačije. Bilo je tu raznih primjera, ali uvijek mi u glavi bude ime Ljiljana. Ni sama nisam bila svjesna da je Dubrovčanima glas ‘lj’ u tom imenu (često i općenito) gotovo nepostojeće, sve se to stopi u nešto između, neko meko ‘j’. Evo, sad mi je žao što se ne može priložiti zvučni zapis. Uvijek se rado sjetim njenih priča – što je to njoj sve bilo neobično kada je došla u Grad, budući da rodom nije iz Dubrovnika, prisjeća se Stela.
‘Voljela bih se vratiti doma, ja sam teški lokalpatriot’
Kada bi morala izdvojiti neki drugi dijalekt ili izgovor uz dubrovački koji joj se posebno sviđa, veli da nešto posebno ima u otočkim naglascima. Smatra da su to sredine koje su još uvijek dovoljno zatvorene da se govor uspije održati pa se ne gubi kao u gradskim sredinama. Posebno izdvaja korčulanski i brački. Nedavno je čula i bodulski jezik, konkretno jelsinski, kojim se oduševila. Baš na takvim primjerima shvati kako je onima koji nju ne razumiju. Što se tiče odabira studija medicine, priznaje da je razmatrala puno opcija o studiranju. No, dok je čekala rezultate, shvatila je da će to biti medicina ili ništa. Na naše pitanje o tome što bi voljela specijalizirati, kaže da još ne zna.
– Previše toga me zanima i bit će mi teško opredijeliti se samo za jedno područje. Planiram preko ljeta malo odmoriti, a zatim početi raditi u nekom segmentu primarne medicine, kako bih malo osjetila posao – pogotovo zato što je staž nakon fakulteta, sad već nekoliko godina, ukinut. Voljela bih se vratiti doma, ja sam teški lokalpatriot. Perspektiva ovisi o struci kojom se bavite. Budući da je riječ o maloj sredini, naravno da su i opcije za pronaći posao manje. Srećom, osobno neću imati taj problem i sigurna sam da ću biti zadovoljna. Mislim da je mladima najveći problem Dubrovnika nedostatak sadržaja. Zimi je većina toga zatvoreno, ljeti su svi fokusirani na turiste. Teško je pronaći dobro mjesto za druženje i izlazak, ali čini mi se da se malo po malo situacija po tom pitanju popravlja, nikad nećemo biti Zagreb po pitanju mogućnosti, ali nije sve tako loše, zaključuje Stela.
