Tiha epidemija među mladima: Stručnjaci upozoravaju na dramatičan porast zlouporabe lijekova
Zlouporaba lijekova na recept sve je izraženiji javnozdravstveni problem, priznaje Lidija Vugrinec iz HZJZ-ove Službe za ovisnosti. Mladi najviše zloupotrebljavaju sedative i lijekove protiv bolova, a zapažen je problem miješanja lijekova s alkoholom. Iako mladi misle da im tablete mogu pružiti osjećaj euforije, u stvari njihova zloupotreba ima niz štetnih posljedica te izaziva ovisnost.
Zloupotreba lijekova rastući je problem među mladima | Foto: Unsplash
Kad nastavnici, roditelji i liječnici razgovaraju s djecom o ovisnostima, obično se spominje droga, alkohol, duhan i kocka, no rijetko se spomene zloupotreba lijekova. Upravo je ovaj tip zloupotrebe izuzetno opasan jer su lijekovi legalno dostupni, a posljedice njihove zloupotrebe mogu biti jednako, ako ne i više štetni od drugih opojnih sredstava.
Povodom mjeseca borbe protiv ovisnosti, koji se obilježava od 15. studenog do 15. prosinca, razgovarali smo s voditeljicom Odjela Nacionalne informacijske jedinice za ovisnosti i poslove međunarodne suradnje s Registrom ovisnosti, Lidijom Vugrinec.
– Zlouporaba lijekova na recept sve je izraženiji javnozdravstveni problem, u skladu s trendovima koji su već godinama prisutni u Europskoj uniji. Dodatni izazov predstavlja činjenica da su takvi lijekovi široko dostupni i propisani za velik broj poremećaja, zbog čega se razvoj ovisnosti često razvija postupno i teže je prepoznatljiv u ranim fazama, priča nam Lidija Vugrinec.
U Hrvatskoj više učenika pije tablete uz alkohol od vršnjaka u EU
Među lijekovima koje mladi zloupotrebljavaju su i sedativi ili trankvilizatori, poznatiji kao lijekovi za smirenje. Prema rezultatima istraživanja ‘Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske’ iz 2023. godine, pokazuje da se broj mlađih odraslih koji koriste sedative od 2011. do 2023. godine gotovo udvostručio (sa 6,9 posto na 13,5 posto populacije).
Međutim prema Europskom istraživanju o pušenju, pijenju i uzimanju droga (ESPAD) među učenicima koje se provodi svake četiri godine, Hrvatska je 2024. godine bila ispod europskog prosjeka po udjelu učenika koji su koristili sedative bez liječničkog recepta, dok je europski prosjek čak 14 posto, u Hrvatskoj je samo 4,2 posto. Prema istraživanju djevojke su u većoj mjeri koristile trankvilizatore i alkohol u kombinaciji s tabletama i analgetike radi promjene raspoloženja u odnosu na mladiće. Tako je 4,4 posto djevojka izjavilo da su koristile alkohol u kombinaciji s tabletama, dok je isto činilo 4 posto mladića. Analgetike radi promjene raspoloženja koristila je svaka četvrta djevojka (26 posto) i gotovo svaki peti mladić (17 posto). U razdoblju od prošlog vala istraživanja 2019. godine došlo je do porasta udjela korištenja analgetika radi promjene raspoloženja s 5,7 posto na 20.8 posto u 2024. godini.
Hrvatska ima nižu prevalenciju korištenja trankvilizatora i sedativa u odnosu na prosjek ESPAD-a, ali je zabrinjavajuće da Hrvatska kontinuirano ima višu prevalenciju učenika koji su u životu pili alkohol u kombinaciji s tabletama. Nakon 2011. godine bilježi se pad s 9.7 posto na 3.1 posto 2024. godine, što je najniža razina od početka praćenja.
– Potrebno je pojačati edukativne aktivnosti usmjerene učiteljima, roditeljima i djeci, s naglaskom na prepoznavanje rizičnih obrazaca, sigurnu primjenu propisanih terapija i pravodobno reagiranje na znakove zloupotrebe. Sustavna i kontinuirana edukacija ključna je za smanjenje rizika i jačanje zaštitnih čimbenika u zajednici. Također, potrebno je raditi na smanjenju stigme kako bi osobe koje zloupotrebljavaju lijekove ili razviju ovisnost pravodobno potražile stručnu pomoć bez straha od osuđivanja. Otvorena, stručna i nenametljiva komunikacija u zdravstvenom sustavu i zajednici potiče razumijevanje, rano prepoznavanje problema i povećava vjerojatnost uspješnog oporavka, piše nam Lidija Vugrinec.
Najčešće se zloupotrebljavaju sedativi i lijekovi protiv bolova
Neslužbenim kanalima došli smo do informacije da mladi sve više pretražuju lijekove pregabalin i metilfenidat, što nas je i potaknulo da kontaktiramo HZJZ, iako su nam odgovorili da nema službenih informacija o porastu njihove zloupotrebe. Pregabalin se propisuje za anksioznost i neuropatsku bol te se može izdavati isključivo uz psihijatrijski nadzor, dok je metilfenidat lijek za liječenje ADHD-a koji podliježe dodatnoj regulaciji jer se nalazi na posebnom popisu lijekova s posebnim režimom propisivanja i izdavanja.
– U ovom trenutku, prema svim dostupnim informacijama, najčešće zloupotrebljavani lijekovi u Hrvatskoj i dalje su benzodiazepini (op. a. skupina sedativnih lijekova koji se koriste za liječenje anksioznosti, nesanice, napadaja i mišićnih grčeva) i pojedini opioidni analgetici (op. a. lijekovi protiv bolova). Praćenje nacionalne potrošnje i statističkih trendova provodi Služba za medicinsku informatiku i biostatistiku HZJZ-a, koja raspolaže agregiranim podacima o propisivanju. I mi bismo bili zainteresirani za uvid u takve podatke kada budu dostupni, kako bismo procijenili postoje li promjene koje zahtijevaju javnozdravstveni odgovor, rekli su nam iz HZJZ-ove Službe za ovisnosti.
Pregabalin je tvar koja uzimanjem viših doza od propisanih može stvoriti osjećaj euforije ili sedacije, a njegov učinak se pojačava kombinacijom s alkoholom. Zloupotreba nosi rizik pojave vrtoglavice, poremećaja koordinacije i razvoja ovisnosti. S druge strane metilfenidat je stimulant koji djeluje na sustav dopamina i noradrenalina, a učenici i studenti ga ponekad zloupotrebljavaju za poboljšanje koncentracije. Kombiniranjem s drugim stimulantima povećava se opasnost od tahikardije, povišenog tlaka, nesanice, tjeskobe i poremećaja raspoloženja, a kod nekontrolirane uporabe postoji rizik razvoja psihičke ovisnosti, iscrpljenosti, anksioznosti te poremećaja spavanja, upozorava Lidija Vugrinec.
– Ovisnost o lijekovima razvija se postupno, slično kao i kod drugih oblika ovisnosti. Rizik raste kada se lijekovi počnu uzimati češće ili u većim dozama od propisanih, kada se koriste za smirenje, opuštanje ili rješavanje stresa te kada se razvije tolerancija pa je potrebna sve veća količina za isti učinak. Pojava psihičke ili fizičke nelagode pri propuštanju doze, kao i organiziranje svakodnevnih aktivnosti oko uzimanja lijeka, ukazuje na prelazak u ovisnički obrazac. Apstinencijski simptomi dodatno potvrđuju da je ovisnost već nastupila i da je potrebno stručno liječenje, priča sugovornica.
‘Opasnost predstavljaju informacije pomiješane s mitovima’
Zloupotreba sredstava ovisnosti obično započinje u pubertetu i adolescenciji i ne događa se preko noći, zbog čega je prevencija i informiranje mladih izrazito važno. Iako ovisnosti više nisu tabu tema u onoj mjeri kao ranije, i dalje postoji određena razina stigme koja može otežati pravovremeno traženje pomoći.
– Mladi danas lako dolaze do informacija, ali opasnost predstavljaju informacije koje su nesustavne, nerijetko pogrešne i pomiješane s mitovima. Naime, mladi su općenito usmjereni na kratkoročne posljedice i imaju manje sposobnosti razlikovati točne informacije od netočnih. Prilikom informiranja o sredstvima ovisnosti, komunikacija mora biti prilagođena njihovom jeziku i iskustvima, uz izbjegavanje pristupa zastrašivanja. Važno je jasno, otvoreno i stručno govoriti o rizicima, ali i o mogućnostima zaštite i dostupnim oblicima pomoći uz naglasak na destigmatizaciju i poticanje aktivnog uključivanja okoline u pružanje podrške kroz proces oporavka. Pružanje točnih informacija kroz empatičan pristup pun razumijevanja je ključan korak u radu s mladima kada se govori o ovisnostima, zaključuje Lidija Vugrinec.
U slučajevima razvoja ovisnosti o lijekovima, dostupni su specijalizirani bolnički odjeli koji provode dijagnostiku, detoksikaciju i terapijske postupke, s prilagođenim pristupom djeci i mladima. U Hrvatskoj djeluju specijalizirane ustanove za liječenje djece i adolescenata, kao i županijski zavodi za javno zdravstvo, točnije službe za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti, koje pružaju izvanbolničko liječenje bez potrebe za uputnicom. U tim službama provodi se sveobuhvatna dijagnostička obrada, individualno i obiteljsko savjetovanje, psihoterapijski rad, psihoedukacija te kontinuirano praćenje stanja djeteta i obitelji. Po potrebi, nakon inicijalne procjene i stabilizacije, maloljetnici se mogu uputiti i na bolničko liječenje u odgovarajuće specijalizirane odjele.
Ako vi ili netko blizak s vama imam problema s ovisnosti možete se za savjet ili pomoć javiti HZJZ-ovoj Info liniji za ovisnosti pozivom besplatnog broja 0800 2000 70 ili slanjem SMS, Viber ili WhatsApp poruke na broj 091 4683 070 ili slanjem e-maila na adresu [email protected].
Pridružite se našem Instagram kanalu.
