Tko će biti prvak, Dinamo, Hajduk ili Rijeka? Odgovor bi mogao biti u gradivu iz 6. razreda
Ako ste se kao učenik na satu matematike ikada pitali – ‘Kad će ovo meni kasnije u životu trebati?’, sada je došao trenutak da dobijete taj odgovor. Gradivo iz 6. razreda osnovne škole, konkretno omjeri, primjenjuju se u – nogometu. Radi se o finalu Hrvatske nogometne lige (HNL) gdje se Dinamo, Hajduk i Rijeka bore za naslov prvaka. Rezultati posljednjih utakmica odlučit će tko će podići pehar, a koje se sve kombinacije mogu dogoditi i kako su se omjeri iz matematike upetljali u cijelu priču, objasnio nam je sportski komentator i novinar našeg sestrinskog portala bauštela.hr, Luka Bumbak.
Ako će Dinamo, Hajduk i Rijeka imati jednak broj bodova, pobjednika će odlučivati omjeri koji se uče u 6. razredu osnovne škole | Foto: Canva, screenshot
Na društvenim mrežama i u razgovorima posljednjih dana tema je – nogomet. Točnije, finale Hrvatske nogometne lige (HNL) gdje se Dinamo, Hajduk i Rijeka bore za naslov prvaka. Ako vam baš i nisu jasne kombinacije oko toga tko bi mogao postati prvak, možda ne bi bilo loše da ponovite gradivo matematike iz 6. razreda osnovne škole. Naime, ako ova tri kluba na kraju budu imala jednaki broj bodova, o pobjedniku odlučuju – omjeri.
Ako će sva tri kluba imati isti broj bodova, onda bi Hajduk bio prvak
Upravo je ovo školski primjer iz prakse gdje se jasno vidi kako gradivo iz škole ima primjenu u stvarnom životu – i to u nogometu. Prije zadnjeg kola stanje na tablici izgleda ovako: Dinamo i Rijeka 62 boda, Hajduk 60. Pobjeda u utakmici donosi tri boda pobjedniku, a izjednačen rezultat po jedan bod svakom klubu. Ako se dogodi da nakon posljednjih utakmica sva tri kluba imaju isti broj bodova, tu uskaču omjeri, a kako to funkcionira objasnio nam je sportski komentator i novinar našeg sestrinskog portala bauštela.hr, Luka Bumbak.
– Zapravo je sve vrlo jednostavno. Postoje tiebreakeri (pravilo za razrješenje izjednačenja), odnosno HNS ima svoja pravila kojima se odlučuje tko će biti prvak, ako je broj bodova isti. Laički rečeno, u HNL-u se prvo gleda međusobni omjer klubova, odnosno tko je u međusobnim dvobojima uspješniji pa onda gol razlika (tko ima više postignutih golova). Ako Rijeka i Dinamo remiziraju u posljednjem kolu, a Hajduk pobijedi, onda će sve tri momčadi imati 63 boda. U tom slučaju bi Hajduk bio prvak, što je i najzanimljivije. HNL ima i čudno pravilo u kojem se u prvih 35 kola (odigranih utakmica) prvo gleda gol razlika kao tiebreaker, ali nakon 36., odnosno posljednjeg, gleda se međusobni omjer. Rijeka je u ranijim međusobnim dvobojima uspješnija i kontra Hajduka i kontra Dinama, ali nisu najbolji kada svi imaju isti broj bodova. U tom bodovnom ‘trolistu’, tablica bi izgledala ovako: Hajduk 12, Rijeka 10 i Dinamo 9 bodova – i to je razlog zašto bi Hajduk bio prvak, rekao je Bumbak.
Dinamo do titule može pobjedom i remijem, ali onda se moraju poklopiti rezultati drugih utakmica
Kako je doslovno sve moguće, Bumbak je objasnio i ostale scenarije koji bi mogli dovesti do prvaka ovogodišnje sezone. Tako kaže da, ako Rijeka pobijedi, sigurno je prvak, bez obzira na rezultate utakmica drugih klubova. Također, Rijeka može biti prvak ako i izgubi, ali onda, logično – i Dinamo i Hajduk moraju izgubiti. Rijeka, govori Bumbak, može i do titule remijem, ali tada Dinamo ne smije pobijediti Varaždin. Odigra li Dinamo remi, onda Hajduk ne smije pobijediti Šibenik.
– Dinamo može biti prvak jedino ako pobijedi Varaždin, a Rijeka ne smije pobijediti Slaven Belupo. Dinamo može i remijem postati prvak, ali tada Rijeka mora izgubiti od Slavena, a Hajduk od Šibenika. S druge strane, Hajduk može biti prvak jedino ako pobijedi, a Dinamo i Rijeka remiziraju ili izgube. Ali, ako Rijeka remizira, a Dinamo izgubi, onda su i Rijeka i Hajduk s 63 boda, ali Rijeka je bolja u međusobnom omjeru i tada bi bila prvak. No, ako Rijeka izgubi, a Dinamo remizira, onda bi Hajduk i Dinamo imali 63 boda, a tada je Hajduk prvak zbog boljeg međusobnog omjera s Dinamom. U postocima, sve varira o modelu i simulatoru koji se gleda. Dosta toga pratim na stranici Football Meets Data, a prema najnovijim njihovim informacijama, Rijeka ima 67 posto šanse, Dinamo 27 posto, a Hajduk samo 6 posto, naveo je Bumbak.
‘Usudio bih se reći da kvalitetom nije najbolja sezona, ali je jedna od najzanimljivijih u posljednjih 25 godina’
Osim titule, klub koji će biti prvak lige dobit će i novčani iznos, odnosno oko 785.400 eura. Drugoplasirani bi trebao dobiti 693.000 eura, a trećeplasirani 600.600 eura. Ova sezona je, rekli bi neki, izuzetno napeta. Međutim, Bumbak ipak smatra da je ova sezona zapravo više čudna, nego napeta. Istaknuo je kako će ovogodišnji prvak imati najmanje bodova za pobjedu u prosjeku od sezone 2013./2014.
– Usudio bih se reći da kvalitetom nije najbolja sezona, ali je jedna od najzanimljivijih u posljednjih 25 godina. Dosad je s najmanje bodova titula osvojena 2018. godine (Dinamo, 73 boda). Ove sezone prvak može imati maksimalno 65 bodova, što je porazno. Dinamo i Rijeka su u prosjeku u 35 kola osvojili 1,77 bodova, a Hajduk 1,71 bod. Primjerice, prošle sezone je Hajduk bio treći sa 68 bodova, Rijeka druga sa 74 i Dinamo prvi sa 82 boda, navodi Bumbak.
‘Sami su si ‘krivi’ što se može dogoditi da će pobjednika odlučiti pravilo, odnosno omjer’
Na pitanje bi li bilo bolje uvesti neki drugi ili možda bolji sustav koji bi odredio prvaka u slučaju da klubovi imaju jednak broj bodova, Bumbak odgovara da ligu neće odrediti ‘nikakva statistika ili matematika, nikakvi omjeri, već će ga odrediti ono što igrači pokazuju na terenu’.
– Treba gledati cijelu sezonu, a ne samo posljednje kolo. Klubovi su se u ovu situaciju doveli lošim igrama, odnosno lošim rezultatima. I Hajduk i Rijeka su imali priliku odvojiti se više puta, prvo od Dinama, a onda i jedno od drugog. Tako da su sami ‘krivi’ što se može dogoditi da će pobjednika odlučiti pravilo, odnosno omjer ili bilo što drugo. Primjerice, u Italiji je to vrlo zanimljivo. Da su Inter i Napoli imali isti broj bodova nakon zadnjeg kola, onda bi se igrala tzv. majstorica, odnosno dodatna utakmica koja bi odlučila pobjednika. Možda je to bolji model od ‘omjera’, ali omjeri, gol razlike, broj golova, žuti kartoni, fair play – nije to od jučer, i drugim ligama je tako kao i u HNL-u. Tako je i na velikim natjecanjima. Zapravo, Italija je jedna od iznimki. Bizaran primjer imamo i u Moldaviji. Prvo se igra regularna sezona od 24 utakmice u kojima je Sherrif bio prvi s 16 pobjeda i 8 remija, dok su Milsami i Zimbru imali šest, odnosno sedam poraza. Nakon tog regularnog dijela sezone, stvara se liga za prvaka od šest klubova u koju klubovi ulaze s NULA bodova. Pa to je apsurdno, komentira Bumbak.
