Pretraga

U cijelom Zagrebu kip ‘zaslužila’ samo tri književna lika

A- A+

Od mnoštva kipova koji krase hrvatsku metropolu, samo su tri statue posvećene književnim likovima. Radi se o Dori Krupićevoj iz Šenoina romana ‘Zlatarovo zlato’ i Krležinom Petrici Kerempuhu, dok trećega niti ne možemo svrstati isključivo kao književnog lika – Matiju Gupca iz ‘Seljačke bune’ čije je ime ponovno zapisao slavni August Šenoa.

Zagreb krase deseci statua od kojih su najbrojniji istaknuti književnici, povijesne ličnosti ili, pak, fontane. Od mnogobrojnih kipova koji se protežu kroz hrvatsku metropolu, samo su tri statue poznatih književnih likova koji su nastali od ruku istaknutih hrvatskih pisaca.

Izdvojeni članak

Prvi i najomiljeniji zagrebački kipovi

Dok smo tragali za likovima proizašlima iz pera naših književnika, uočili smo kako Zagreb još uvijek ne krasi nijedan velikan iz sedme umjetnosti ili, pak, glazbenih voda kao što je to primjerice u srcu Makedonije (odnedavno Toše Proeski) ili Mostaru (Bruce Lee).

Šenoina Dora Krupićeva i povijesni Matija Gubec

Prije nego što smo došli do konačne brojke tri, malo smo se razočarali kad smo shvatili da je tako malo likova koji su ostavili traga u našoj književnoj povijesti te time zaslužili svoj kip u glavnom gradu.

Prva statua pod nazivom ‘Zlatarovo zlato’ je iz istoimenog Šenoina romana Dora Krupićeva koju je proslavljeni hrvatski književnik stvorio davne 1871. godine. No Kamenita vrata je uveličala svojom pojavom 1929. godine kada ju je od bronce izradio Ivo Kredić. 

Dora u jednoj ruci pridržava škrinju ukrašenu grbom grada Zagreba dok drugom rukom drži ključ što se usko vezuje sa samim Kamenitim vratima.

Drugi književni lik koji je dobio svoju statuu u Zagrebu je ujedno i povijesna ličnost – Matija Gubec iz ‘Seljačke bune’ koju je također zapisao tvorac hrvatske moderne književnosti August Šenoa. Smješten je na Aleji Seljačke bune te je djelo ruku Vanje Radauša iz 1968. godine.

Jedna statua i za Petricu Kerempuha

Spomenuti Vanja Radauš napravo je još jedan kip kojeg smo uvrstili na naš popis književnih likova među zagrebačkim statuama, i to više puta spominjanog Petricu Kerempuha. Najpoznatije su ipak ‘Balade Petrice Kerempuha’ koje je napisao naš najveći pisac 20. stoljeća Miroslav Krleža.

Radauš je Petricu napravio 1955. godine i smješten je sjeverno od Dolca, danas zvanog Trga Petrice Kerempuha na kojemu se prodaje cvijeće.

U cijelom Zagrebu kip ‘zaslužila’ samo tri književna lika
Share via
Copy link
Powered by Social Snap