Ubio je osmero studenata, a možda prijeti i u vašem stanu: Vodite računa o ‘tihom ubojici’
Brojni studenti žive u unajmljenim stanovima, a mnogi od njih u svojim prostorijama imaju stare atmosferske bojlere. Samo na distribucijskom području Gradske plinare Zagreb ima ih oko 70.000, rekao nam je voditelj Odjela mjerenja Božidar Brcko. Ako se o njima, ali i nekim drugim uređajima u stanovima ne vodi briga, oni mogu postati opasni po život. Pulmolog Vide Popović iz Klinike za plućne bolesti u KBC-a Split kaže da je riječ o ‘tihom ubojici’.
Stara zgrada | foto: Canva
Prošlo je pet godina otkako je osmero studenata zbog trovanja ugljičnim monoksidom izgubilo život čekajući novu godinu u mjestu Tribistovo kod Posušja u Bosni i Hercegovini. Više takvih slučajeva zabilježeno je i tijekom 2025. u Hrvatskoj, posebno u sezoni grijanja. Ugljični monoksid, objašnjava nam pulmolog Vide Popović iz Klinike za plućne bolesti u KBC-a Split, nastaje nepotpunim izgaranjem goriva (plin, drvo, ugljen, lož ulje, benzin), a opasan je jer se veže za hemoglobin u krvi i sprječava prijenos kisika, što dovodi do ‘gušenja’ na staničnoj razini.
Stanovi koji se iznajmljuju studentima često imaju stare atmosferske bojlere
Do trovanja dolazi kada se nakuplja u zatvorenom ili slabo prozračenom prostoru.
– Najčešći uzroci trovanja su neispravne ili loše održavane plinske peći, bojleri i kamini, začepljeni ili loši dimnjaci, korištenje roštilja, peći ili agregata u zatvorenom prostoru, automobil u zatvorenoj garaži (čak i s otvorenim vratima) te loša ventilacija u prostoru, dodaje Popović.
Studenti koji žive u unajmljenim stanovima često se žale na stare atmosferske bojlere u kupaonicama ili kuhinjama koji itekako mogu biti opasni. Prema podacima Gradske plinare Zagreb, na njihovom distribucijskom području trenutačno je uporabi 70.000 atmosferskih bojlera, otkriva nam voditelj Odjela mjerenja Božidar Brcko.
– Atmosferski bojleri zrak potreban za izgaranje uzimaju iz prostorije smještaja bojlera, na temelju čega postoji opasnost da prilikom uporabe istih, uslijed neispravnosti sustava za odvod dimnih plinova i sustava dobave zraka za izgaranje, dođe do povrata dimnih plinova, što može rezultirati trovanjem osoba ugljičnim monoksidom, moguće i sa smrtnim posljedicama, objašnjava Brcko.
Evo kako se osigurati
Zbog toga je, dodaje, potrebno pridržavati se osnovnih pravila. Kao prvo, zabranjena je uporaba kuhinjske nape s izvodom prema slobodnoj atmosferi. Ako se takva napa koristi, mora se ugraditi poseban uređaj (‘solo šalter’ koji ugrađuje ovlašteni serviser bojlera) uz plinski bojler koji će onemogućiti istovremeni rad bojlera i kuhinjske nape. Nadalje, ne smiju se upotrebljavati električni ventilatori u bilo kojem dijelu stana. Treće, u vratima prostorije u kojoj je montiran atmosferski bojler moraju biti ugrađeni ventilacijski otvori u gornji i donji dio vrata (2 x 150 cm²). Sva ostala vrata u stanu moraju biti podrezana u donjem dijelu dva centimetra da se omogući dostatan dotok zraka za izgaranje do bojlera. I to nije sve.
– Ako je u stanu ugrađena PVC ili ALU stolarija, na vanjskom zidu moraju biti izvedeni ventilacijski otvori u gornjem i donjem dijelu zida (2 x 75 cm²). Kako PVC stolarija ima apsolutno brtvljenje, nakon kraćeg vremena dolazi do potrošnje zraka u stanu te dolazi do stvaranja podtlaka što može rezultirati povratom dimnih plinova. Također, ovlašteni serviser mora jednom godišnje izvršiti servis bojlera, a ovlašteni dimnjačar mora dva puta godišnje provjeriti ispravnost dimnjaka, pojašnjava Brcko.
Kako prepoznati trovanje ugljičnim monoksidom i što učiniti?
Pulmolog Popović upozorava da se ugljični monoksid kao plin ne može osjetiti bez pomoći uređaja jer je bezbojan, bez mirisa i bez okusa. Zbog toga ga često zovemo ‘tihi ubojica’. Rani simptomi trovanja ugljičnim monoksidom su glavobolja, vrtoglavica, mučnina, umor, pospanost i zbunjenost.
– Ako više osoba u prostoru ima iste simptome, treba odmah posumnjati na trovanje ugljičnim monoksidom. Ako je osoba životno ugrožena zbog trovanja ugljičnim monoksidom, treba brzo i odmah reagirati. Najprije treba prozračiti prostor odnosno otvoriti vrata i prozore. Potom izvesti osobu na svježi zrak. Zatim pozvati hitnu pomoć i naglasiti kako se radi o sumnji na trovanje ugljičnim monoksidom. Dok ne dođe hitna pomoć, provjeriti stanje svijesti te diše li osoba. Ako osoba diše, staviti je u bočni položaj. Ako osoba ne diše, započeti s mjerama reanimacije. Za vrijeme pružanja pomoći unesrećenoj osobi ne vraćati se u zagađeni prostor jer i spasioc može postati žrtva, savjetuje Popović.
Za kraj, liječnik dodaje da su detektori ugljičnog monoksida najučinkovitija zaštita od trovanja. Postavljaju se u spavaće sobe, u blizini bojlera i/ili peći, na svaki kat kuće ili stana.
– Imaju zvučni alarm te treba redovito provjeravati napunjenost baterije detektora. Bitno je provoditi redoviti servis plinskih uređaja i bojlera te čistiti dimnjak. Preporučuje se ne zatvarati ventilacijske otvore te redovito provjetravati prostor. Nikada se ne bi smjelo koristiti roštilj ili peći na ugljen u zatvorenom prostoru, spavati u prostoru s uključenim plinskim grijalicama bez ventilacije te ostavljati auto upaljen u garaži, zaključuje Popović.
