Učenici pišu da im je kićenje razreda cringe: Taj pojam prije je imao skroz drugo značenje
Potaknuti komentarom da je učenicima i kićenje učionica za Božić postalo cringe, analizirali smo što taj pojam znači i zašto je danas postao tako popularan. Originalno je predstavljao fizičku reakciju na strah i neugodnost, no s razvojem medija i on je evoluirao. Za milenijalce vjerojatno će ostati ključni element omiljenih im sitcoma, dok ga mlađe generacije prepoznaju u svemu što im je dosadno, neugodno i odbojno.
Ni životinje nekad nisu pošteđene od cringea | Foto: Unsplash
Nedavno smo u komentaru na društvenim mrežama pročitali da je nekim učenicima i kićenje učionice za Božić postalo cringe. Ne dosadno, kičasto, bezveze, staromodno ili neki drugi epitet koji bi Grinchevi iskoristili, netko baš rekao da je cringe.
Po definiciji cringe trenuci uzrokuju neugodnost, sramota ili nelagoda prenosi se s jedne osobe na okolinu ili sudjelovanjem u grupnim aktivnosti svi mogu biti sudionici u sramoti, iako se to što rade u društvu nužno ne percipira kao nešto sramotno. Međutim čini se kao da mladi danas sve više koriste cringe kao zamjensku riječ za aktivnosti koje im se ne sviđaju, ne zanimaju ih ili im se jednostavno ne da raditi ih.
Mladi sve više situacija u svojoj okolini nazivaju krinđastima, dok se istovremeno na internetu dogodila eksplozija cringe humora. Sjetite se samo talijanskog brainrota koji je bio ekstremno popularan ovog ljeta. Rijetko se što može opisati više cringe od umjetnom inteligencijom generiranih bizarnih likova uz nebulozan tekst izrecitiran na kvazitalijanskom. Unatoč tome brainrot je bio viralan tjednima, što je čudo jer u današnje doba svaki internetski trend umire već za nekoliko dana. Pa koje je zapravo značenje cringea i koju emociju nosi u svojoj suštini? Koriste li mladi danas pogrešno taj pojam ili se njegovo značenje promijenilo?
Vikarijske emocije proživljavamo kad ih vidimo u drugima
Kako bismo to istražili vratit ćemo se u prošlost i proučiti porijeklo cringea, prvo riječi a zatim osjećaja koji prenosi. Cringe na engleskom originalno znači izraz fizičke neugode, obično svinutog vrata i ramena ili ekspresiju lica poput kiselog osmijeha. Dakle krinđanje je originalno bilo fizička reakcija na sramotu, strah ili nelagodu.
Kasnije će značenje pojma prerasti u vikarijski sram odnosno susramlje. Vikarijske emocije one su koje proživljavamo kad ih vidimo u drugima, na primjer kad vidimo da se netko opekao možemo osjećati vikarijsku bol, a mehanizam za to je empatija, objašnjeno je u radu ‘Istraživanje koncepta cringea ili vikarijske sramote i društvene boli’. Empatične osobe osim vikarijske boli, izraženije osjećaju i susramlje. Cringe možemo osjećati čak i kad osobi koja ga je izazvala u nama nije neugodno, ako mi imamo osjećaj da bi joj trebalo biti.
Cringe je ušao u mainstream na velika vrata popularizacijom u sitcomima poput Seinfelda, Officea i Teorije velikog praska u kojima likovi često prolaze neugodne situacije koje u gledateljima izazivaju susramlje. One su otkrile novi potencijal cringea, da umjesto nelagode može izazvati i neku pozitivnu emociju. Nekim gledateljima raste samopouzdanje dok gledaju izmišljene likove kako se sramote, neki se s tim situacijama mogu poistovjetiti, a nekima je jednostavno toliko neugodno da postaje smiješno. Tako se rodio cringe humor, a nastao je žanr serija koje su zabavne baš zato što su cringe. Činilo se kao da je cringe na bio na putu ‘iskupljenja’, što je pokušala iskoristiti i Taylor Swift.
– Nemojte zazirati od cringea, naučite živjeti s njime. Bez obzira koliko jako pokušavate izbjeći biti cringe, u jednom trenutku razmišljat ćete o svom životu i retrospektivno krindžati. To je jednostavno neizbježno tijekom života. Možda i izraz ‘cringe’ jednog dana postane ‘cringe’. Obećavam vam, vjerojatno sad na sebi nosite nešto što će vam jednog dana izgledati užasno ili urnebesno. To ne možete izbjeći, pa nemojte niti pokušavati, rekla je Swift 2022. prilikom svečanosti podjele diploma.
Algoritmi jednostavno vole cringe
Milenijalci su tako čini se posve prihvatili cringe. No za generaciju Z i mlađe generacije cringe je puno više oblikovan društvenim mrežama nego sitcomima. Moguće je da oni drugačije shvaćaju cringe i jer su ga pokupili iz posve drugačijeg sadržaja. Možda ga svakodnevno koriste i u situacijama koje milenijalci ne bi opisali kao krindžaste jer su prezasićeni krindžom.
Društvene mreže danas su toliko pune neprirodnih interakcija i videa snimljenih planski da bi postale viralne, a mnoge od njih ulaze baš u kategoriju cringea, jer on plijeni pažnju i izaziva reakcije, što algoritmi na društvenim mrežama nagrađuju. Nakon upijanja toliko krindža na društvenim mrežama, više je vjerojatno da ćemo i svugdje oko sebe uočavati cringe, čak i u situacijama koje drugi ne bi tako opisali, pa zato i kićenje učionice može za nekog postati cringe.
Drugo, manje analitično objašnjenje za to što je mladima sve cringe, je to što je pojam jednostavno postao jako popularan. Kao što je milenijalcima sve zanimljivo bilo cool, današnjim generacijama sve dosadno je cringe. To možda nije izraz koji precizno opisuje situacije poput kićenja učionice za blagdane, ali je mladima postao omiljen, pa se, ako ste nastavnik ili roditelj nemojte čuditi ako ga čujete u neočekivanoj situaciji. Drugim riječima, za mlađe generacije cringe je postalo nešto dosadno, jadno ili ‘jazavo’.
