Učenici u ovoj školi imaju jedinstvenu praksu: Rade na televiziji, snimaju podcaste i idu na teren
Učenici Elektrostrojarske škole Varaždin u školi imaju priliku za jedinstvenu praksu. Naime, u školi mogu raditi na pravoj televiziji. Prva školska televizija osnovana je 2013. godine i od tad samo napreduje. Snimaju edukativne, mozaične, zabavne emisije, podcaste i prijenose natjecanja i turnira. U školi gostuju poznati redatelji, a učenici koji su odradili praksu na televiziji upisuju Dramsku akademiju i često nastavljaju karijeru u medijima.
Studio Prve školske televizije | Foto: Elektrostrojarska škola Varaždin
Danas se obilježava Svjetski dan televizije, a taj datum je izabran jer je 20. studenog 1996. godine održan prvi Svjetski forum o televiziji na kojem se govorili o utjecaju TV-a na politiku. Od tad je prošlo gotovo trideset godina. Mlađe generacije danas sve češće televizore zamjenjuju mobitelima, a mnogima je nezamislivo da su njihovi roditelji snimali emisije na kazete ili iščekivali emitiranje omiljene serije.
Međutim, s televizijom su dobro upoznati učenici Elektrostrojarske škole Varaždin, gdje je pokrenuta Prva školska televizija. Razgovarali smo s njenom voditeljicom PŠTV-a i nastavnicom Hrvatskog jezika Valentinom Šinjori, koja je ispričala kako je televizija pokrenuta i što učenici sve mogu naučiti na njoj.
PŠTV pokrenuta je u Elektrostrojarskoj školi 2013. godine kao projekt Medijske skupine Centra izvrsnosti za hrvatski jezik. Počela je s radom skromno, uz samo jednu kameru, stativ i mikrofon. Iduće godine dolaze dodatna ulaganja od županije pa su nabavljene digitalne kamere, videomikser, audiomikser i mikrofoni. Televizija se u početku zvala MecTV, a prvi ozbiljan projekt bila je kampanja ‘Odaberi svoju školu’ u kojem su učenici snimali i montirali promotivne videe za sve srednje škole u Varaždinskoj županiji.
Galerija 10 Fotografija
Otvori
Predavanja su održali i poznati redatelji poput Nebojše Slijepčevića
U školi su tijekom narednih godina edukacije proveli i poznati redatelji poput Nebojše Slijepčevića, Igora Bezinovića, Borisa Poljaka, ali i drugi medijski stručnjaci poput Nensi Blažević. Od 2016. redovito se snima informativna emisija Školski magazin i mozaična emisija Izgradi šareno, a pokrenut je i pravi televizijski kanal.
Ime koje danas nosi televizija će dobiti godinu kasnije, a s time dobiva i status neprofitnog medija pri Agenciji za elektroničke medije čime je omogućen satelitski, internetski i kabelski prijenos programa. Televizija dobiva stalne zaposlenike te se pokreću nove emisije, Ja (ni)sam u pravu, Intervju s Andreom i Mediateka, a sve se emitiraju i danas.
Na televiziji radi najviše učenika baš iz Elektrostrojarske škole i to uglavnom onih koji slušaju stručne predmete, pa im je to zapravo praksa. Međutim, u rad se uključuju i učenici ostalih škola s područja Županije u sklopu Centra izvrsnosti za hrvatski jezik. Učenici ne moraju posjedovati neko predznanje, dovoljno je da budu motivirani.
– Rad PŠTV-a tijesno je povezan sa širom društvenom zajednicom. Učenici i mentori sudjelovali su na brojnim projektima širom Hrvatske organizirajući edukacije i radionice za učenike osnovnih škola, na primjer na otocima Visu i Ižu, srednjih škola, također na Visu i na Lastovu, čak i za studente (na Visu, projekti Anatomija otoka i Visovizija). Isto tako u studiju i režiji PŠTV-a organizirale su se radionice za zainteresirane učenike iz drugih škola. Više smo godina surađivali s Tehničom školom Nikola Tesla iz Vukovara, a i učenici iz Gimnazije A.G. Matoša iz Đakova i Gimnazije Frana Galovića iz Koprivnice sudjelovali su u produkciji naših TV emisija, priča nam profesorica Šinjori.
Učenici često upisaju Akademiju dramskih umjetnosti
Za televiziju se uglavnom snimaju informativne emisije, iz područja odgoja, obrazovanja, kulturnoga i društvenoga života mladih. U studiju se snimaju intervjui, često s bivšim učenicima, a snimaju se i glazbene emisije, prate se festivali, razna natjecanja i konferencije. Učenici najviše vole raditi na zabavnim emisijama, a imaju priliku i sami smišljati ideje i nakon provjere jesu li izvedive pretvoriti ih u djelo.
– U suradnji s profesorima mentorima učenici prolaze sve faze oblikovanja TV sadržaja – od ideja, pisanja scenarija, planiranja svih pojedinosti snimanja, same produkcije do grube i fine montaže, obrade zvuka, provjere jezične točnosti, pregledavanja gotovih emisija… Osim tehničkih kompetencija učenici razvijaju i jezične vještine razvijajući kompetencije u svim jezičnim djelatnostima – čitanju, pisanju, govorenju i slušanju. Stječu i organizacijske kompetencije, mnogo se i često radi na terenu, upoznaju se s poslovnim bontonom. Potiče ih se da se u radu pridržavaju trajnih vrijednosti – istinitosti, objektivnosti, da izbjegavaju žutilo, senzacionalizam, da provjeravaju informacije, pristupaju temama s različitih gledišta, da stvaraju svoj kvalitetni osobni i profesionalni medijski krajolik pridržavajući se svih normi koje traži rad u javnim medijima, navodi profesorica Šinjori.
Dodaje da jako motivirani učenici koji rade na PŠTV često nastavljaju školovanje na Akademiji dramskih umjetnosti kao snimatelji, montažeri, upisuju režiju, studiraju novinarstvo, kroatistiku, fonetiku ili lingvistiku, zbog čega im u školi nastoje pružiti stalnu podršku kako bi što više napredovali.
‘Televizija će uvijek imati svoje gledateljstvo’
Profesorica Šinjori otkrila nam je i kakvi su planovi za budućnost. Glavni cilj televizije je da pruže praksu medijskim tehničarima iz cijele županije, a najbolji način za to je ulaganje u nastavnike i opremu. U planu je i da mentori PŠTV-a educiraju kolege iz osnovnih i srednjih škola s područja Varaždinske županije kako bi oni tada sa svojim učenicima bili svojevrsna dopisništva i samostalno kreairali sadržaje koji bi se emitirali u programu PŠTV-a, kako bi povezali županijske škole i povećali opseg televizije.
Za kraj pitali smo profesoricu Šinjori što misli o budućnosti televizije. Ona se slaže da je izgubila dominaciju ako se misli na gledanje televizije na klasičan način, no da je jasno da se televizijski sadržaji sele na druge medije. Razlika je u tome što većina televizijskih emisija zahtijeva punu pozornost, strpljivost, koncentriranost, a današnji su gledatelji nestrpljivi, traže kratke forme, često su i površni, prate po nekoliko sadržaja istovremeno preko različitih uređaja, smatra sugovornica.
– Međutim, televizija je još uvijek najmoćniji medij u prenošenju informacija i djelovanju na svijest pojedinaca. Ona će uvijek imati svoje gledateljstvo. Raznovrsni se televizijski sadržaji danas biraju selektivno, televizija je postala medij gdje su sadržaji dostupni na zahtjev, mogu se vraćati, gledati unaprijed, prije službenoga emitiranja, mogu se birati žanrovi, mogu se gledati strogo odvojeni i specijalizirani programi – informativni, glazbeni, filmski… Naravno, sve to pokreće potrebu za brojnim stručnjacima koji će brzo, neprestano i kvalitetno producirati sadržaje i svima koji rade na televiziji treba biti cilj da su ti sadržaji kvalitetni, a i gledatelje treba i tijekom školovanja ali i u cjeloživotnom učenju poticati da sadržajima pristupaju kritički i da se čuvaju manipulacija koje TV nosi sa sobom te da znaju odabrati kvalitetne sadržaje, zaključuje profesorica Šinjori.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
