'Zaboravljene' vrijednosti fair playa i poštivanja drugih djeca mogu naučiti na TZK-u: 'Ključnu ulogu imaju učitelji'

Fair play, timski rad i poštivanje pravila samo su neke od demokratskih vrijednosti koje pate uslijed povećane digitalizacije i sve manje vremena koje djeca provode u neposrednoj socijalnoj interakciji. To bi mogli ispraviti sport i tjelesna i zdravstvena kultura (TZK) kroz koje djeca u praksi uče demokratske vrijednosti. Objašnjava nam to Ana Žnidarec Čučković, profesorica na kolegijima Pedagogija i Didaktika na zagrebačkom Kineziološkom fakultetu, koja upravo vodi istraživanje na ovu temu.

Prava djece i kompetencije za demokratsku kulturu neraskidivo su povezani unutar konteksta sporta i tjelesne i zdravstvene kulture (TZK). Sport i TZK, objašnjava Ana Žnidarec Čučković, profesorica na kolegijima Pedagogija i Didaktika na zagrebačkom Kineziološkom fakultetu, nisu samo sredstva za fizički razvoj, već nude jedinstvene prilike za promicanje dječjih prava i poticanje vrijednosti, stavova i vještina nužnih za aktivno sudjelovanje u demokratskom društvu. Žnidarec Čučković voditeljica je istraživanja na temu ‘Prava djece u sportu i tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi – poticanje kompetencija za demokratske kulture (DIREKT)’. Riječ je o institucionalnom istraživačkom projektu financiranom na temelju Programskog ugovora, kao dio izvedbene komponente.

Sport i demokratske vrijednosti: Djeca kroz sport uče kako poštivati druge

Djeca, priča nam Žnidarec Čučković, kroz sport i TZK demokratske vrijednosti uče u praksi.

– Načela kao što su fair play, timski rad, poštivanje pravila, uključivost i tolerancija izravno su povezana s demokratskim vrijednostima. Kroz sport, djeca uče o pravednosti, jednakosti i poštivanju drugih. Također, djeca kroz TZK i sport uče o aktivnom građanstvu, jer im oni pružaju vrijedne uvjete da uče i vježbaju kompetencije potrebne za demokratsko građanstvo, poput suradnje, rješavanja sukoba i kritičkog promišljanja. Osim toga, ovaj projekt povezuje Konvenciju o pravima djeteta Ujedinjenih naroda, koja jamči pravo na igru, odmor i slobodno vrijeme, s Referentnim okvirom kompetencija za demokratsku kulturu Vijeća Europe (RFCDC), objašnjava Žnidarec Čučković.

Teško je, dodaje, procijeniti jesu li djeca ‘sve lošija’ u demokratskim vrijednostima poput pravednosti, jednakosti i poštivanju drugih. Međutim, ono što istraživački projekt DIREKT jasno implicira i što se sve češće prepoznaje u širem obrazovnom kontekstu jest postojanje zabrinutosti i potrebe za sustavnim unaprjeđenjem ovih vrijednosti.

– Glavna je motivacija ‘potreba za sustavnim unaprjeđenjem položaja dječjih prava u sportskom i obrazovnom okruženju’ uz ‘prepoznavanje njihovog ogromnog odgojnog potencijala koji često ostaje neiskorišten’. To sugerira da, iako sport i TZK imaju potencijal, on nije automatski iskorišten, te da se možda susrećemo s izazovima u prenošenju ovih vrijednosti, objašnjava Žnidarec Čučković.

Razlozi zbog kojih razvoj demokratskih vrijednosti kod djece može patiti brojni su.

– Povećana digitalizacija i manje vremena provedenog u neposrednoj socijalnoj interakciji mogu umanjiti prilike za vježbanje ključnih socijalnih vještina potrebnih za demokratsku kulturu, poput kompromisa, empatije i aktivnog slušanja. Algoritmi društvenih mreža često djecu smještaju u ‘eho komore’ gdje su izloženi samo istomišljenicima, što smanjuje toleranciju na različitost. Uz to, suvremeno društvo često naglašava individualni uspjeh i trenutačno zadovoljstvo, što može biti u suprotnosti s vrijednostima strpljenja, zajedništva, kompromisa i brige za opće dobro koje su temelj demokratske kulture, kaže Žnidarec Čučković.

Svoju ulogu imaju i učitelji

Osim sporta, rješenja se nalaze u sustavnom, integriranom pristupu poučavanju dječjih prava i demokratskih kompetencija unutar cijelog odgojno-obrazovnog sustava. Ovaj istraživački rad pruža jasan okvir za takav pristup, koji se temelji na sinergiji tri metodološka pristupa poučavanju o dječjim pravima.

– Prvi pristup je poučavanje o dječjim pravima, koje pruža temeljno znanje o Konvenciji UN-a o pravima djeteta, univerzalnim principima i terminologiji. U tom je procesu važno postaviti neutralan okvir i objektivno informirati djecu. Drugi pristup, poučavanje za dječja prava, usmjeren je na razvoj praktičnih vještina potrebnih za zagovaranje i zaštitu prava, poput kritičkog mišljenja, komunikacije, rješavanja problema i pregovaranja. Ovaj se pristup oslanja na metode poput simulacija uloga, debata i analize studija slučaja. Treći pristup, poučavanje kroz dječja prava, predstavlja najvišu razinu integracije, u kojoj škola postaje ‘živi model’ poštovanja prava. Djeca tada uče o pravima tako što ih svakodnevno proživljavaju, sudjelujući u donošenju odluka, rješavanju sukoba i oblikovanju školske ili dvoranske kulture, objašnjava Žnidarec Čučković.

Dodaje da u tom kontekstu ključnu ulogu imaju učitelji kao modeli ponašanja. Oni moraju biti obučeni i osnaženi kako bi služili kao uzori objektivnosti, informiranosti, konstruktivnog dijaloga, empatije, inkluzivnosti i pravednosti, jer njihovo ponašanje izravno utječe na internalizaciju naučenih vrijednosti kod djece. Za ostvarivanje poučavanja kroz prava, tu je Lundyjev model participacije koji pruža praktični okvir koji osigurava da se dječja mišljenja ne samo čuju, već i imaju stvarni utjecaj na odluke koje se tiču njih i njihove zajednice.

Ogroman odgojni potencijal

Važan element integriranog pristupa je i kulturno prikladna pedagogija, koja prepoznaje i cijeni raznolikost učenika te koristi njihove kulturne reference kao most za učenje. Takav pristup osigurava da se obrazovanje prilagodi učenicima, čime se adresira pravo na nediskriminaciju i obrazovanje usmjereno na razvoj ličnosti, uz istovremeno poticanje osjećaja pripadnosti i osnaživanja. Nadalje, sustavna edukacija i profesionalni razvoj predstavljaju nužan preduvjet uspješne provedbe ovih pristupa. Projekt DIREKT prepoznaje važnost unaprjeđenja profesionalne uloge nastavnika TZK i trenera kroz pružanje konkretnih alata i programa za njihov profesionalni razvoj u području ljudskih prava, pri čemu je ovakva vrsta edukacije ključna za sve koji rade s djecom.

– Kombiniranjem potencijala sporta i tjelesne aktivnosti s promišljenim pedagoškim pristupima u obrazovanju, možemo stvoriti okruženje koje djecu ne samo informira o demokratskim vrijednostima, već ih i aktivno uči kako ih živjeti, razumjeti i promicati. Kroz projekt – postavili bi znanstvene temelje za takve integrirane pristupe, kaže Žnidarec Čučković.

Glavna motivacija Žnidarec Čučković za provedbu ovog projekta proizlazi iz potrebe za sustavnim unaprjeđenjem položaja dječjih prava u sportskom i obrazovnom okruženju. Želi aktivno promicati dječja prava i demokratske kulture kroz sport i TZK jer prepoznaje njihov ogroman odgojni potencijal koji često ostaje neiskorišten.

Projekt će primijeniti pristup mješovitih metoda.

– Uključuje pregled relevantne znanstvene i stručne literature, procjenu potreba putem anketa, intervjua i fokus grupa s djecom, učiteljima, trenerima i drugim dionicima, promatranje i analizu dokumenata, tematsku analizu za kvalitativne podatke i korištenje statističkog softvera za analizu kvantitativnih podataka i pilotiranje i evaluaciju razvijenih obrazovnih i trenažnih programa (mjerenje promjena u znanju, stavovima, vještinama i ponašanju), zaključuje Žnidarec Čučković.

Uz Žnidarec Čučković, na ovom istraživanju rade i Katarina Ohnjec (KIFZG), Sanja Šalaj (KIFZG), Dajana Zoretić (KIFZG), Tihana Nemčić Bojić (KIFZG), Goran Bobić (KIFZG), Srna Jenko Miholić (UFZG), Višnja Rajić (UFZG), Maja Hećimović (Zagrebački ragbi savez), Magda Bujan (OŠ Ivan Cankar), Davorka Osmak Franjić (Savjetnica pravobraniteljice za djecu), Nikolina Dukarić (suradnica) i Dean Dudley (suradnik).

Pridružite se našem Instagram kanalu.