Ovog ima skoro samo u hrvatskom: Znate li što je niječno slaganje

Stranci će često reći da je hrvatski težak jezik, a u njemu su se zadržale i neke forme kojih nema u drugim indoeuropskim jezicima. Na primjer, tu je niječno slaganje, kad se u već niječnu rečenicu dodaju niječni izrazi poput nitko, ništa i nikada. To ne smijete miješati s dvostrukom negacijom u kojoj se dvije negacije poništavaju, pa rečenica ima afirmativno značenje.

Izrazi poput ‘nikad nisam’, ‘nikoga nema’ i ‘nitko nije’ posve su uvriježeni u hrvatskom jeziku i vjerojatno vam na prvu zvuče sasvim uobičajeno. Međutim, kad duže razmislite o njima, možda će vam zvučati redundantno, a svakako je fascinantan podatak da je hrvatski jedan od rijetkih indoeuropskih jezika u kojima je ovakav oblik negacije opstao.

Riječ je o niječnom slaganju, kad se uz rečeničnu negaciju javljaju i niječni izrazi poput nitko, ništa i nikada. Niječni rečenični izrazi mogu se u rečenici pojaviti samo ako je ona negativna, dakle bilo bi nepravilno reći ‘nikad jesam’, ‘nikoga ima’ ili ‘nitko je’, iako je baš takav oblik posve normalan i prihvatljiv u većini drugih jezika.

Niječno slaganje nije isto što i dvostruka negacija

Iva Nazalević Čučević s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na predavanju jezikoslovnoga ciklusa Zagrebačke slavističke škole, koje prenosi hrvatskiplus.org, objasnila je da je smisao iskaza negativan jer postoji samo jedna logička negacija.

Niječno slaganje ne smijete miješati s dvostrukom negacijom, u kojoj se dvije negacije poništavaju i stvaraju afirmativan iskaz, kao što dva minusa daju plus. U jednostavnim se rečenicama može pojaviti u okviru jednoga rečeničnoga člana (na primjer: ‘Matura iz Glazbenog nije mi nebitna.’) ili se može pojaviti uz predikat i neku njegovu dopunu (na primjer: ‘Nema nevažnih tema.’).

Dvostruka negacija može biti izražena na neobične načine

Kad su u pitanju zavisno složene rečenice, one će imati potvrdno značenje ako su zanijekane i glavna i zavisna surečenica. Dvostruka je negacija najčešća u subjektnim (na primjer: ‘Nije točno da nisi takav.’) i atributnim zavisnosloženim rečenicama (na primjer: ‘Nema profesora koji ne bi htio takvog učenika.’).

Dvostruka negacija može biti izražena i na neobične načine koji imaju element ciničnosti jer se govori jedno, a jasno je da je značenje suprotno. Rečenice ‘Oni se ne znaju, ma sigurno.’ i ‘Neće se poskliznuti, vraga.’, primjeri su za to, jer je značenje iskaza u stvari potvrdno, ‘Oni se zapravo znaju.’, ‘Poskliznut će se.’

Pridružite se našem Instagram kanalu.