Do koje godine smo mlade osobe? Jedan hrvatski zakon propisuje dob

Prestajemo li biti mladi kada završimo fakultet s 25 godina ili nam ta mladost još malo traje? Čest predmet rasprava jest gdje je ta granica, a neki propisi ipak daju jasniju sliku o tome. Naime, u jednom hrvatskom zakonu mladi su definirani kao osobe od petnaest do trideset godina, ali svjetske organizacije strože su po pitanju te dobne granice.

Vjerojatno ste barem jednom ušli s nekime u raspravu jeste li još mlada osoba. Prestajemo li biti mladi punoljetnošću jer možemo legalno kupiti alkohol i dobiti vozačku dozvolu ili kada odselimo u drugi grad zbog studiranja? Objašnjenja je mnogo, a zanimljivo je da jedan hrvatski zakon propisuje dob mladih.

Naime, prema Zakonu o savjetima mladih, tijelu gradova i županija u kojem bi se trebala zagovarati prava i interesi mladih, dob je jasna. Mladi su osobe koje imaju od navršenih petnaest do navršenih trideset godina. Svi oni u Hrvatskoj tako imaju pravo biti članovi savjetodavnog tijela gdje mogu apelirati na potrebe i interese mladih. No, spomenimo i kako se primjerice kod nas mladi poljoprivrednici smatraju osobe koje imaju više od 18, ali ne više od 40 godina. Dakle, u tom kontekstu mladi su čak do 40. godine. Ipak, svjetske organizacije daju manji raspon godina za mlade. Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija kažu da su mladi oni između 15. i 24. godine života, s time da su osobe do 18. godine života ujedno i djeca.

Podsjetimo, ovog ljeta pisali smo koje probleme najviše muče mlade u Hrvatskoj. Konkretno, požalili su se na premale plaće, previsoke cijene najma stanova, nedostatak smještaja u studentskim domovima… Za državu su dali prijedloge da sagrade stanove za mlade, daju im poticaje kako ne bi iselili u inozemstvo i da na vrijeme pripreme novi Nacionalni program za mlade.

Tom prilikom srednja.hr provela je i anketu među svojim čitateljima o tome koji je najveći problem mladih u Hrvatskoj. Daleko najviše odgovora, 56 posto, prikupilo je stambeno pitanje. Slijede, s 26 posto odgovora, preniske plaće pa potom obrazovni sustav i previsoke cijene u trgovinama s čime se slaže po sedam posto ispitanika. Najmanje njih misli da su najveći problem neadekvatan javni prijevoz ili neki drugi problem.

Pridružite se našem Instagram kanalu.