Zašto ne znamo njemački nakon srednje škole? 'Svaki jezik se zaboravlja ako se ne koristi aktivno'

Sprechen Sie Deutsch? Ako se premišljate oko odgovora – niste jedini. Brojni ljudi nekoliko godina nakon završetka srednje škole tvrde da njemački više ne znaju ‘ni beknut’. Zapitali smo se zašto je to tako, a o toj temi smo popričali s jednom nastavnicom njemačkog te učenicom koja je državna prvakinja u Njemačkom jeziku. Otkrile su nam da smatraju da bi se situacija promijenila kad bismo bili više okruženi njemačkim jezikom u svojoj svakodnevici te su podijelile metode kojima to možemo postići.

Učili ste njemački jezik u srednjoj školi te je prošlo par godina, a vi imate osjećaj da se ne sjećate gotovo ni jedne riječi? Čest je ovo slučaj, a probali smo otkriti zašto te kontaktirali nekoliko nastavnika i profesora njemačkog jezika, kao i neke učenike kako bi s nama podijelili svoja mišljenja.

‘Nisam imala izbora nego izraziti svaku svoju misao na stranom jeziku’

Nika Mataić iz XVI. gimnazije u Zagrebu državna je prvakinja u Njemačkom jeziku. Jezik je počela učiti još od prvog razreda osnovne škole, a učila ga je sve do 4. razreda srednje škole, što bi značilo punih 12 godina. Svoje znanje pripisuje tome što je uvijek imala zainteresirane profesore, a oni su u najvećoj mjeri zaslužni za prenošenje znanja. Ostatak je naučila putem društvenih mreža, prateći njoj bliske teme. Ističe da su joj u učenju njemačkog pomogla natjecanja, ali i sam boravak u Njemačkoj prije dvije godine. Naime, tada je bila u situaciji da je bila smještena s obitelji s kojom se mogla sporazumjeti jedino na njemačkom jeziku, stoga je svaku svoju misao morala oblikovati upravo na njemačkom jeziku.

– Osim natjecanja, vrlo poučno iskustvo za mene bio je višetjedni boravak u Njemačkoj na ljeto 2023. godine, za koji sam osvojila stipendiju. Tada sam stanovala s gostinskom obitelji koja je govorila jedino njemački. Nisam imala izbora nego izraziti svaku svoju misao na stranom jeziku, što me prisililo na izuzetno brzi napredak. Tijekom četiri godine srednje škole pohađala sam DSD program, nastavu za njemačku jezičnu diplomu. To je uvećalo broj sati njemačkog jezika u mom rasporedu i broj tema s kojima sam se susrela, rekla je Nika.

Smatra da je nastava njemačkog u školama optimalna, a uspješnost prenošenja znanja u najvećoj mjeri ovisi o profesoru.

– Ja sam jedna od onih koji preferiraju gramatiku nad vokabularom jer je poput matematike – naučenu formulu samo treba primijeniti. Mislim da je kurikulum pronašao sretnu ravnotežu svih dijelova jezika, dok je na profesoru da ih poveže u cjelinu, ističe Nika.

Korisno je učenje u manjim grupama

Kao eventualno poboljšanje, predlaže učenje njemačkog u manjim grupama, s obzirom na to da smatra da nastava u manjim skupinama više nalikuje svakodnevnom razgovoru te to olakšava učenje. Također, puno znači provesti neko vrijeme na njemačkom govornom području.

– Smatram da bi bilo idealno kad bi skupine u kojima se jezik uči u školama bile manje. Ja sam imala golemu sreću u gimnaziji pohađati nastavu njemačkog u grupi od devetero. To mi je pružilo puno više prilika za izražavanje i prostora za postavljanje pitanja. Nastava jezika u manjoj skupini više nalikuje svakodnevnom razgovoru, što olakšava učenje. Isto tako, bilo bi odlično kad bi više učenika dobilo priliku sudjelovati u programu razmjene s njemačkog govornog područja ili primilo stipendiju za boravak ondje, kaže Nika.

Misli da je nastava njemačkog u njenoj školi zaista kvalitetno organizirana, što dodatno potvrđuje činjenica da je njenim kolegama čak i čudno što se na jesen ne vraćaju u klupe dalje učiti njemački.

– Bila sam u nastavljačkoj skupini s ostalim učenicima koji uče njemački od osnovne škole. Kako smo jezična gimnazija, svi su uložili puno truda kako bi usvojili jezik. Vjerujem da bi se učenici mog razreda mogli vrlo dobro sporazumijevati na njemačkom, što potvrđuje i DSD jezična diploma koju svi imamo. Svima nam je neobično što se na jesen ne vraćamo na još sati njemačkog jer nam je doista postao dio identiteta, otkriva nam Nika, te dodaje da su njeni nastavnici njemačkog uvijek na početku sata komentirali aktualne teme i događaje. Iako to nije predviđeno nastavnim programom, vrlo joj je zanimljivo te to smatra korisnim.

Mogući krivac su predrasude o njemačkom jeziku

Kao glavnog ‘krivca’ za slabije znanje njemačkog ističe brojne predrasude koje su nastale o njemačkom jeziku: to da je težak, neobičnog izgovora te pun strogih i nemogućih pravila. Kad bi više ljudi koristilo njemački jezik, bolje bi ga i znali.

– Kao i većina moje generacije, engleski sam naučila iz knjiga, filmova i interneta. Ipak vjerujem da to što nam se na mrežama ne pojavljuju videa na njemačkom ne smijemo koristiti kao izliku. Uz malo guglanja lako se otkriju autori koji na njemačkom objavljuju sadržaje poput onih koje gledamo na engleskom. Rekla bih da su glavni problem psihičke barijere i predrasude o njemačkom jeziku – da je nemoguće težak, pun strogih pravila, odbojnoga izgovora… Vjerujem da je budućnost njemačkoga jezika svijetla, tim više što je materinski jezik najvećeg broja građana EU. Svakome tko ulaže napor u njegovo usvajanje poručila bih da svakako nastavi hrabro dalje jer će trud biti nagrađen u budućnosti. Rekla bih da strani jezici nisu cilj nego sredstvo, ključ koji otvara brojna vrata. Voljela bih kad bi više ljudi to prepoznalo, pojašnjava Nika.

Integriranje njemačkog jezika u slobodno vrijeme

U učenju jezika, najviše je korisno biti okružen s jezikom tijekom svog slobodnog vremena. Primjerice, lakše je naučiti njemački jezik slušajući glazbu, gledajući serije, prateći influencere s njemačkog govornog područja. Kako Nika kaže, prelazak s engleskog na njemački sadržaj, pa barem na kratko, može učiniti čuda za poboljšanje vještina pričanja njemačkog jezika.

– Mislim da je najbolje što nastavnik može učiniti potaknuti učenika da se služi njemačkim u svoje slobodno vrijeme. Svi ionako slušamo glazbu, gledamo serije, pratimo influencere i slično. Prelazak s engleskog na njemački sadržaj, makar tek dijelom vremena provedenog online, ima goleme učinke, kaže Nika.

Izdvaja i da je vrlo bitno da se nastavnik zna prilagoditi određenoj grupi učenika.

– Mislim da nastavnik treba biti spreman prilagoditi tempo i predavanje grupi učenika. Kad način rada i pristup odgovaraju učenicima, svi će se bolje osjećati, lakše napredovati i razgovori na njemačkom bit će življi.

‘Zaborav njemačkog najviše je psihološki uvjetovan’

Porazgovarali smo i s Amrom Hodžić, nastavnicom njemačkog jezika u osječkoj Prvoj gimnaziji, koja smatra da je slabije znanje njemačkog jezika uvjetovano strahom.

– Mislim da je ‘zaborav’ njemačkog (ili bilo kojeg drugog jezika) najviše psihološki uvjetovan. Iako se ne koristi, ostaje u pasivnom znanju koje se može vrlo brzo aktivirati. Često se govornici ustručavaju reći bilo što na njemačkom misleći kako to neće biti gramatički točno, stresiraju se prije same izjave, a kada se nađu u prilici da moraju nešto reći, iznenade se koliko toga zapravo znaju. Neko putovanje na njemačko govorno područje ili poslovna prilika sigurno će brzo vratiti sva znanja, poručila je nastavnica.

Rekla nam je i da smatra da je vrlo bitno da svi učenici jednako dođu do izražaja te da dobiju priliku govoriti onoliko koliko je potrebno. Nažalost, smatra da je u njenoj školi teško da svi dođu do izražaja, s obzirom na da se razredi sastoje od okvirno 25 učenika. Kao eventualno rješenje, predlaže uvođenje dodatnog sata komunikacijskih vježbi na njemačkom jeziku, ali nije sigurna kako bi se to uklopilo u postojeći kurikulum. Također, za poboljšanje vještina govorenja njemačkog jezika, predlaže integriranje njemačkog jezika u svakodnevicu putem društvenih mreža, filmova i slično.

– Kada smo prošle godine obrađivali temu medija, učenici su sami pronašli neke zgodne profile na različitim društvenim mrežama s kratkim savjetima za njemački jezik ili zanimljivim video sadržajima te ih počeli pratiti. Kada učenicima predstavimo njima već dobro poznati virtualni svijet, ali na njemačkom jeziku, postoji i velika mogućnost da nešto od toga počnu pratiti pa i na taj način budu izloženi njemačkom, iako i dalje ne toliko, kao engleskom. Ono što učenicima volim preporučiti jesu i filmovi na njemačkom pa u suradnji s Odsjekom za njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Osijek naši učenici posjećuju filmske večeri na njemačkom jeziku.

Učenici u ulozi novinara na njemačkom jeziku

Izdvojila je i zanimljiv projekt u kojem su se učenici našli u ulozi novinara na njemačkom jeziku.

– Također pokušavamo popularizirati njemački jezik i na način da nam u goste u školu dođu izvorni govornici njemačkog jezika, ali oni koji su po nečemu bliski ili zanimljivi učenicima. Tako smo primjerice krajem školske godine ugostili jednog profesionalnog nogometaša, a učenici su se na simulaciji press konferencije našli u ulogama novinara na njemačkom jeziku (i znali su puno više nego što su mislili!).

Za kraj, izdvojila je da znanje jezika naposljetku manje bitno te joj je bitno vidjeti da su učenici izrasli u dobre mlade ljude.

– Kada pogledam učenike na kraju njihovog srednjoškolskog puta prvo što pomislim i vidim kako su izrasli u divne mlade ljude. Većina njih puna je optimizma i krasi ih onaj vedri, opušteni slavonski mentalitet. Čak ako i nisu dovoljno dobro usvojili jezik, sigurna sam da će se snaći svojim osmijehom i nekim zaobilaznim putem će objasniti ono što su željeli reći te će ih sugovornik razumjeti, a u konačnici – to i jest ono najvažnije, poručila je nastavnica.

‘Svaki jezik se zaboravlja ako se ne koristi aktivno’

Profesorica Manuela Svoboda s Filozofskog fakulteta u Rijeci smatra da je ‘caka’ u tome što se jezik koji se aktivno ne koristi, lako zaboravlja. To nije samo slučaj s njemačkim, već i s ostalim jezicima. Štoviše, nekad se zna dogoditi da izvorni govornici određenog jezika zaborave određene riječi ako, primjerice, žive u inozemstvu.

– Ovo se ne odnosi samo na njemački jezik. Svaki jezik se zaboravlja ako se ne koristi aktivno. To je vezano uz funkcioniranje ljudskog mozga jer kada ne ponavljamo ili ne koristimo rječnik, gramatiku ili izgovor, sve to pada u zaborav. Pogotovo rječnik slabi jako brzo ako se jezik ne koristi aktivno. Mozak uglavnom koristi jezik koji nam je dominantan, a to je uglavnom materinski jezik. Kad strani jezik nije aktivan, tj. ne koristimo ga ni aktivno ni pasivno, dominantni preuzima, pa je jako teško sjetiti se riječi ili strukture iz stranog jezika. Čak i izvorni govornici nekog jezika počinju zaboravljati riječi i izraze kad svoj materinji jezik dugo godina ne koriste jer žive u inozemstvu pa se isključivo služe stranim jezikom, rekla nam je Manuela Svoboda.

Nadodala je da je za učenje jezika bitno suočavati se sa situacijama u životu u kojima se treba koristiti njemački.

– Suočavanje sa stvarnim situacijama u životu gdje trebaju koristiti njemački, odnosno bilo koji drugi strani jezik zasigurno dovodi do prisjećanja određenih riječi i struktura, no potrebno je duže vrijeme za to. Strani jezik obično nije potpuno zaboravljen, a to ovisi i o razini jezične kompetencije koja je prethodno postignuta. Netko tko je na razini A1/A2 ima manje toga što se može aktivirati u danoj situaciji u usporedbi s višim razinama jezične kompetencije, pojasnila nam je profesorica.

Dodala je da se njemački jezik u školama u njenoj županiji nudi kao izborni predmet, što dovodi do toga da jako malo djece uopće uči jezik, što se naposljetku reflektira na upise na studij njemačkog jezika i književnosti na riječkom Filozofskom fakultetu. Primjerice, prenijela nam je da u Osnovnoj školi Zamet njemački kao 1. strani jezik ima tek jedan razred, a roditelji su davali otpor toj odluci. Nažalost, o njemačkom se često priča kao o jako teškom jeziku, što često odbija ljude da ga počnu učiti. Prema njoj, u škole bi trebalo uvesti više nastave njemačkog jezika, a bitno je i učenike potaknuti da budu zainteresirani za predmet. Iznimno je korisno biti u kontaktu s izvornim govornicima jezika, a ako je moguće, dobro je i posjetiti zemlju čiji se jezik uči.

– Engleski je lingua franca i ne može se usporediti s drugim jezicima. No, upravo s društvenim mrežama, filmovima i knjigama na njemačkom jeziku nastavnici mogu ‘oživjeti’ njemački jezik. Lako se na društvenim mrežama npr. mogu pronaći sugovornici iz Njemačke ili Austrije s kojima se može komunicirati putem chata ili slično. Na Netflixu ima puno njemačkih filmova, serija, dokumentaraca na njemačkom jezika, sa ili bez titlova, mogu se koristiti novine, časopisi i portali; mogu se pripremati kazališne predstave na njemačkom jeziku, obrađivati pjesme na njemačkom jeziku. Ima puno grupa i pjevača koji su zanimljivi za mladi naraštaj. Zapravo nastavnici trebaju biti motivirani i kreativni pa se lako nađe način, a to vrijedi za svaki predmet, poručuje profesorica.