Deset metoda za bolje učenje čiju su učinkovitost potvrdili i znanstvenici

Učenje zna biti prava muka, pogotovo ako nikako ne možete upiti znanje koje se od vas traži. No, različiti znanstvenici su se bavili pitanjem kako lakše naučiti nove stvari. Govorenje gradiva, pisanje rukom umjesto tipkanja, povezivanje s onim što već znate, samo su neki od savjeta koje toplo preporučuju rezultati istraživanja. Dobar san i tjelovježba također su važni za bolje pamćenje i usvajanje novih znanja.

Često se kaže da je učenje mučenje te naravno, svi želimo da što prije završi. Kako što brže naučiti potrebno gradivo, muči mnoge, no znanost i za to pitanje ima svoje rješenje. Osim što ćete moći prije naučiti za ispit, ovi trikovi za učenje bi vam mogli pomoći i u dugoročnom pamćenju stvari. To može biti prilično korisno ne samo u školi ili na fakultetu već i kasnije na poslu. Ovi različiti znanstveni savjeti skupljani su i objavljivani ranijih godina, no svakako nije naodmet da ih sve isprobate. Možda će vam svi dobro doći, a možda samo poneki. Nažalost, moguće je i da vam neće pomoći nijedan, što je samo daljnji poticaj za nastavak istraživanja.

1.) Govorite gradivo

Kod učenja, pogotovo za usmene ispite, govorenje gradiva kojeg trebate zapamtiti, može donijeti sjajne rezultate. Prema istraživanju iz 2010. ‘Efekt produktivnosti: Ocrtavanje fenomena‘, tim istraživača je ustvrdio da je umjesto čitanja, govor iznimno snažan mehanizam koji će pomoći da vam pojedine informacije ostanu u boljem sjećanju. Za sve je zaslužno, čini se, prema ovim rezultatima objavljenih 2010. godine, aktivno uključenje, odnosno trud koji morate uložiti za proizvodnju riječi. Kroz taj govor, riječ postaje istaknutija u dugotrajnom sjećanju te se dulje zadrži.

2.) Pišite, nemojte tipkati

Svi mi svako malo nešto tipkamo, ali možete li se prisjetiti kada ste zadnji put u ruke primili olovku i prislonili je na papir? Iako papir i olovka gube na popularnosti u usporedbi s tipkovnicama, Scientific American je još 2014. godine upozorio da itekako pomažu pri učenju. Pogotovo na nastavi. Čini se da bilježenje stvari rukom pojačava razumijevanje gradiva jer vas prisiljava da se o onome što učite izrazite vlastitim riječima, kako biste mogli pratiti tijek predavanja.

3.) Nemojte sve odraditi odjednom

Koliko puta su vam roditelji rekli ‘nema igre dok ne naučite sve što treba’? Unatoč tome, učenje je dobro rasporediti na više razdoblja i preuzeti pauzu. Svakako je bitno i da se ne pokuša sve naučiti u zadnji čas. Još je 2019. godine, Dr. Sean Kang, koji tada na koledžu Dartmouth u američkom New Hampshireu bio voditelj laboratorija za kognitivnost i edukaciju, govorio o tzv. ‘prekinutoj praksi‘. Kako je naveo, riječ je efektivnoj tehnici za poboljšanje učenja. Posebno je korisna za pripremanje prezentacija. Nekoliko dana prije nego što morate pred razredom pričati o određenoj temi, najprije napravite skicu svoje prezentacije. Zatim jednom preletite po toj skice. U idućih nekoliko minuta zatim napravite izmjene i prepravke. No, potom uzmite pauzu, nemojte gledati u prezentaciju jedno par sati, prije nego ponovite postupak dok ne budete potpuno spremni i zadovoljni.

4.) Učestalo se testirajte

Iako je uvijek bolje učiti na tuđim nego na vlastitim greškama, učenje za ispit je u brojnim slučajevima usamljeni proces. Samo vi i vaša knjiga. I upravo ovdje, vlastite greške su izvrsna prilika da se pripremite za gradivo. Stoga je potrebno da sami sebe ispitujete o gradivu kojem učite. Ne samo da ćete lakše zapamtiti gradivo jednom kad sami pogledate točan odgovor, također ćete se zapamtiti i što niste znali. Već je više znanstvenih studija potvrdilo da bi bilo dobro da sami sebe ispitujete, a među njima je i članak u Psychology Todayu, kojeg je 2011. godine potpisao dr. Art Markman, danas jedan od vodećih istraživača u kognitivnim istraživanjima.

5.) Popravite pristup

Iako je izreka ‘ponavljanje je majka znanja’ postala narodna mudrost, ne čini se baš da je i znanstvena. Tako je John Hopkins University 2016. godine objavio istraživanje prema kojemu opetovano ponavljanje navodno može čak i umanjiti vaše znanje. Stoga bi trebalo vježbati naučeno gradivo,na malo moderirani način kako bi se izbjeglo doslovno ponavljanje. Time biste svoja postojeća sjećanja na gradivo pojačali dodatnim znanjem. To ponovno može biti korisno i kod vježbanja prezentacije. Prva dva puta ponovite prezentaciju onako biste inače to radili. Onda uzmite predah od nekoliko sati i krenite ponovno ponavljati. No, ovoga puta, probajte govoriti i prilaziti kroz slajdove brže nego inače. Time ćete napraviti neke pogreške, ali će vam se time vaše staro znanje nadograditi novim vještinama. Uz učenje, ova metoda može pomoći i u poboljšanju motoričkih vještina.

6.) Redovno vježbajte

Učenje podrazumijeva sjedenje ili ležanje dok gledate u knjigu. Česti je stereotip i da oni koji vole učiti, ne vole se baš baviti i sportom. Međutim, istraživanje McMaster sveučilišta iz Kanade navodi da redovno vježbanje poboljšava pamćenje. Kako je 2017. godine pisao Science Daily, rezultati ističu da je to posebno dobro kada se bavite informacijama koje su vrlo slične pa je teško zapamtiti njihove razlike. Dok su znanstvenici McMastera bili zadovoljni jer bi tjelovježba mogla pomoći starijima kojima pamćenje slabi s godinama, itekako je korisno i za mlade.

7.) Spavajte što više

Ako ste se prekasno sjetili učiti, vjerojatno ćete manje spavati i pokušati nadoknaditi propušteno gradivo. Ali, upravo je dobar san tajna dobrog pamćenja i razumijevanja novih stvari. Još 2007. godine istraživanje ‘Deficit u mogućnosti formiranja novih ljudskih sjećanja bez sna‘, upozorili su da manjak sna dovodi do slabijeg pamćenja. Konkretno, s manje sna, slabije možete oformiti kratkoročno pamćenje. Stoga bi moglo biti i bolje manje učiti, ali onda se naspavati da vam se ta manja količina gradiva bolje ureže u pamćenje.

8.) Učite paralelno

Nema gore nego kada, primjerice , u utorak pišete ispit iz matematike, a u petak iz geografije. Strategija će vam zasigurno biti učiti prvo matematiku pa onda geografiju. Međutim, nije naodmet da u istom danu možda učite prvo malo matematiku, a zatim geografiju. Ova strategija paralelnog učenja ima i svoj naziv, izmjenično učenje ili prepletanje (na engleskom ‘interleaving’). Koliko to može biti učinkovito, na primjeru učenja matematike pokazala je grupa autora iza istraživanja objavljenim 2015. godine u znanstvenom zborniku edukacijske psihologije. Prema jednoj od teorija, ako se koncentrirate na samo jedan predmet, um će vam se njime zaokupiti te ćete ga učiti više-manje po automatizmu. No, kada izmjenjujete predmete koje učite, tada se možete potencijalno automatizirati u više stvari. U suprotnom, morat ćete se prisiljavati konstantno mijenjati i privikavati na različite koncepte, jednim za drugim.

9.) Učite druge

Iako će roditelji često inzistirati da sami učite, možete im objasniti da učenje s vašim prijateljem ne znači da ćete oboje zabušavati. Čak štoviše, možete oboje biti vrlo produktivni, tim više, ako vi osobno znate više pa ćete učiti svog prijatelja. Prema istraživanju koje je dostupno u američkoj knjižnici medicine od 2014. godine, učitelji moraju učiti i prije nego uče druge. Kada učitelji pripremaju materijale koje će predavati učenicima, moraju naći način kako će strukturirati i koherentno izložiti gradivo. Na taj način i sami ubrzavaju svoje sposobnosti učenja. Stoga nije loše da probate učiti tako da se pripremate naučiti gradivo vašeg prijatelja ili prijateljicu. Kao da im držite instrukcije (i obratno, dajte priliku i vašem prijatelju da uči vas kako bi se i on/ona bolje pripremio/la).

10.) Nadograđujte stvari koje znate

Ako ste prvi put počeli slušati predavanja iz sociologije, nema sumnje da će vam biti teško upoznati se s potpuno novim predmetom. No, kada je riječ o predmetima kao što su biologija ili matematika koje ste već slušali, trebate to osvijestiti i pretvoriti u prednost. To su još 1988. godine u svom istraživanju ustvrdili znanstvenici Patrick C. Kyllonen i William C. Tirre. Dakle, ako sada učite, recimo, o alkinima, prisjetite se što ste ranije učili i naučili o alkanima. U oba slučaja je riječ o ugljikovodicima. Kada to osvijestite, ispit iz kemije bi vam moga postati puno lakši. Povezivanje trenutnog i ranijeg gradiva u bilo kojem smislu, sjajna je stvar kod učenja novih stvari i pamćenja onih koje ste već prošli.