Živjeti samo od pub kvizova je nemoguće, unatoč njihovoj popularnosti: 'Dobije se medalja i slava'

U Hrvatskoj, kao i u drugim državama, pub kviz zarada ne može omogućiti stalne prihode. To vrijedi i za natjecatelje i za sastavljače pitanja. Poznati kvizaš i lovac iz ‘Potjere’, Krešimir Sučević Međeral pokušao je zarađivati od pub kvizova. Ali, kotizacije su iznosile svega nekoliko desetaka eura. No, s druge strane, upravo je amaterstvo pub kviza i ključ njihove ljepote zbog čega su sve popularniji.

Često se kaže da je ‘pametno novo seksi’ pa stoga ne treba čuditi sve veća popularnost kvizova. Ne samo televizijskih formata, već i pub kvizova, koji postaju sve privlačnije atrakcije za izlaske van, pogotovo među studentima. Uz simbolične nagrade, mnogima se pub kvizovi sviđaju i kao prilika za dobro druženje s prijateljima. Kvizovi su postali popularni i na internetu gdje nam pozornost privuku raznorazne pitalice.

Iza organizacije svakog pub kviza, stoji dobra organizacija i priprema pitanja za natjecatelje. No, koliko je taj mukotrpni rad plaćen, možete li živjeti od pub kvizova, kao organizator ili možda kao natjecatelj?

Lovac u pub kvizovima: ‘Otkazali mi jer im se nije isplatilo’

Ime i lice Krešimira Sučevića Međerala brojnima je poznato zbog njegovog nastupa kao lovca u kvizu ‘Potjera’. Po struci je lingvist i hungarolog, ali kako je naveo, u struci ne radi od 2018. godine. Otkako mu je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje istekao ugovor na određeno, a pritom nije bilo otvorenih natječaja za stalno radno mjesto, nije optimističan da će se vratiti u znanost.

Umjesto toga, kaže nam, možda bude otvorio vlastiti prevodilački obrt, a ove godine mu izlazi i druga knjiga koju je preveo, što ga kvalificira za ulazak u Društvo hrvatskih književnih prevoditelja. Uz prevođenje, za što kaže da je najbliže njegovoj struci, Međeralu su glavni izvori  prihoda  i nastupi u emisijama ‘Potjera’ i ‘Superpotjera’. Redovno zarađuje i od pub kvizova.

– Budući da slaganje pub kviza od četrdesetak pitanja ipak zahtijeva određeni trud i angažman, radim ih komercijalno. Naplaćujem se ili preko ugovora s organizatorom, u slučaju gostujućih jednokratnih kvizova ili preko kotizacija, za redovne kvizove koje sâm organiziram. A sad, može li se od toga živjeti? Od kotizacija bi se eventualno moglo preživjeti, ali ne puno više od toga, tako da mi je to više olakšica za svakodnevne troškove, otvoreno nam je rekao Sučević Međeral o mogućnostima življenja od pub kvizova.

Ugovori koje sklopi su isključivo autorski, tako da nema govora o stažu. Eventualno se tu, objašnjava nam može govoriti o povratu poreza, a zarada od kotizacije se u principu svede na nekoliko desetaka eura po kvizu. Krešimir se prisjetio i da je imao iskustva s redovnim kvizovima za stalni honorar, ali da su nažalost, uvijek bila loša. Čak i bez ugovora.

– Dvaput sam imao tu kombinaciju i oba puta su mi otkazali nakon nekoliko tjedana, jer im se ‘ne isplati’. Jer, pazite, da bi se to isplatilo i njima i meni, prostor bi morao biti dovoljno velik, za 20 i više ekipa i svaki puta redovito pun. Kako velik broj kvizaške populacije čine studenti, kod njih su fluktuacije velike. Ili su ispiti, ili idu doma za praznike, ili nešto treće. Možda neki moji kolege uspiju ispregovarati bolje uvjete i imaju odgovarajući prostor, rekao je Međeral napominjući da on može govoriti samo o svojem iskustvu s organiziranjem kvizova.

Hrvatski kviz savez o zaradama za sastavljače pitanja: ‘Možda baš netko u ovom trenu otvara tvrtku’

Za ljubitelje kvizova, korisna adresa je i Hrvatski kviz savez (HKS) koji je osnovan 2013. godine kao neprofitna udruga. Iz godine u godinu redovno organiziraju osam velikih prvenstava te brojne humanitarne i pub kvizove, među kojima ističu Kviz petkom kao platformu za mlade kvizaše.

Udruga je član i Međunarodnog kviz saveza, a potpredsjednica HKS-a, Petra Lypolt, s ponosnom je rekla da ove godine njihova udruga slavi 10 godina otkako su prvi put ili na organiziranom natjecanju ‘Svjetskog prvenstva u kvizu’. Iako je Sučević Međeral naglasio da može ponuditi isključivo svoju perspektivu zarade od pub kvizova, ni drugi nisu u boljoj situaciji.

-Ljubitelji kvizova momentalno u Hrvatskoj mogu uživati u igranju pub kvizova individualnih kvizova, kao i nekoliko TV kvizova. Ne znamo da itko dobiva redovna primanja za osvajanje kvizova. Ako spada u tu kategoriju, lovci su plaćeni za svoj rad na TV-u. Koliko mi znamo, nitko ne živi isključivo od pub kvizova. No, kviz scena raste, pa možda baš netko u ovom trenu otvara tvrtku koja će se baviti isključivo time, sažela nam je Lypolt mogućnosti življenja od kvizova u Hrvatskoj.

I u Hrvatskoj i u svijetu: ‘Nagrade su simbolične, nema tu novca’

Dok nam je Sučević Međeral nam je naveo kako nikad nije pokušao naći zaposlenje u magazinima enigmatike pa tako ni ne zna koje su opcije za zaposlenje, Lypolt je istaknula kako kvizovi i enigmatika nisu isto. O tom pitanju stoga nemaju ni podatke ni statistiku. Sastavljači pitanja su potrebni i televizijskim kvizovima, ali naši sugovornici nisu upoznati s time koliko zarađuju ljudi na tom poslu.

– Na kvizaškim natjecanjima koja organizira Hrvatski kviz savez, IQA (International Quizzing Association) i koliko znamo, ostali državni savezi, nagrade nisu novčane. Na međunarodnim natjecanjima nagrada ni nema, dobije se medalja i slava, pojasnila nam je Lypolt.

Dodala je da ne vjeruje da bi itko od organizatora pub kvizova mogao dobiti radni staž, osim ako u tom istom ugostiteljskom objektu nije zaposlena i za neke druge poslove. Krešimir je također svjestan da ni izvan hrvatskih granica nema ozbiljnih zarada od kvizova. Natjecatelji na televiziji se mogu nadati zaradi jedino ako pobijede, ali riječ je o jednokratnom dobitku, od kviza do kviza.

– Kviz postoji kao natjecateljski sport. Dapače, takva scena postoji i u Hrvatskoj, te mnogi naši vrhunski kvizaši sudjeluju u njemu, ali nagrade su i dalje samo simbolične, nema tu novca. U Velikoj Britaniji postoje i kviz lige, gdje se ekipe međusobno susreću na tjednoj bazi, ali ni tamo to nije profesionalni sport, iako se mnogi od takvih igrača profesionalne bave kvizovima. U smislu, sastavljaju pitanja za televizijske i ostale kvizove, objašnjava nam poznati lovac s ‘Potjere’.

Ljudi vole TV: ‘Smatraju da si poseban’

Iako od pub kvizova nema zarade, Krešimir nam je rekao da ipak ima redovna primanja kao lovac koji se natječe protiv sudionika emisije koju vodi Joško Lokas. No, za postati lovac, morate steći reputaciju osobe punom znanja. Sučević Međeral procjenjuje da je medijska prisutnost iznimno utjecajna u Hrvatskoj. Zato mu se čini da ‘nekoliko uspješnih televizijskih pojavljivanja vrijedi više od godina izgradnje reputacije kroz obične pub kvizove’.

– Osobno mogu posvjedočiti velikoj količini pozornosti, većim dijelom neželjene, rekao bih i implikacija koji proizlaze samo iz činjenice da sam na televiziji. Jer, u očima prosječnog građanina, ako si na televiziji, onda očito više vrijediš, ljudi smatraju da si poseban. U početku mi je to bilo smiješno, sada me već malo i iritira, jer je činjenica da se sve ono što sam ja bio i što sam radio nije nimalo promijenilo u odnosu na razdoblje prije mojega pojavljivanja na televiziji, a ipak me sada ljudi gledaju drugačije. I, što je još napornije, svi mi imaju potrebu to dati do znanja. Tako da vas molim, ako me sretnete u gradu, znam da znate tko sam, ne morate mi dati do znanja da ste me prepoznali, apelirao je Krešo koji navodi da nikad nije bio impresioniran ‘celebrityjima’.

Slava među kvizašima: Rad, upornost, široko znanje

Uvjerivši se da malo medijske prisutnosti donosi više nego marljivi rad u pozadini, smatra to nepravednim, ali činjenicom. Ipak, u kvizaškim krugovima, situacija je drugačija. Krešo nam navodi da kvizaši poznaju i cijene brojne samozatajne kolege. Ipak, kada je riječ o  organizaciji pub kvizovima, poznata medijska imena svakako privlače veliki broj ljudi.

Ako ne tražite veliku slavu, ali želite biti cijenjeni među samim kvizašima, Lypolt navodi da je bitno pripremati pitanja koja će publika ocijeniti dobrima. Tu se iznimno cijeni pismenost i sposobnost sažeti informacije u kratku formu. Dopredsjednica HKS-a nam navodi da dobri sastavljači pitanja to postaju ‘radom, širokim znanjem, upornošću, praksom i kreativnošću’. Iako od pub kvizova ni u Hrvatskoj ni u svijetu, ni u organizaciji ni u sudjelovanju nema redovnih primanja, ne mora ni to nužno biti loše.

– Mislim da je važno da pub kviz kao takav ostane amaterska aktivnost, jer to doprinosi njegovoj inkluzivnosti. Oni željni zarade mogu se dati u sastavljačke vode, čak si mogu zamisliti i da postoji nekakva profesionalna kvizna liga, ali čim se dođe do te razine, to već gubi onu opuštenost i neformalnost pub kviza, što doprinosi njegovoj privlačnosti, zaključio je Sučević Međeral.