Svaki peti srednjoškolac razmišlja o samoubojstvu: 'Svi su rekli da je kontrola roditelja pretjerana'

Podaci dobiveni u drugom valu istraživanja projekta P.R.O.T.E.C.T pokazuju da među mladima rastu simptomi suicidalnosti. Djeca s više simptoma depresivnosti, anksioznosti, poremećaja hranjenja i suicidalnosti prijavljuju da je kontrola roditelja pretjerana. Riječ je o takozvanim ‘helikopter’ roditeljima.

Čak 21 posto učenika drugog razreda srednjih škola namjerno se samoranjava i nanosi bol, isti toliki postotak barem jednom u životu ozbiljno razmišlja o počinjenju samoubojstva, 14 posto njih izradilo je plan za počinjenje samoubojstva, dok je njih sedam posto to i pokušalo napraviti.

Ovi se podaci moraju shvatiti ozbiljno

Zabrinjavajući su to podaci dobiveni u drugom valu istraživanja koje je provedeno u sklopu petogodišnjeg projekta ‘Testiranje 5C modela pozitivnog razvoja mladih: tradicionalno i digitalno mobilno mjerenje (P.R.O.T.E.C.T)’ koje je u Županijskoj palači u Varaždinu predstavila voditeljica projekta i profesorica Miranda Novak. Nositelj projekta je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a financira ga Hrvatska zaklada za znanost.

– U drugom valu istraživanja, tijekom školske godine 2022./23. sudjelovao je 3.261 učenik drugog razreda srednjih škola, koji su u istraživanje bili uključeni i školske godine 2021./22. Samo istraživanje provodilo se u više hrvatskih gradova: Osijeku, Vinkovcima, Rijeci, Splitu, Dubrovniku, Varaždinu, Velikoj Gorici i Zagrebu. Ono što nas je šokiralo je da među mladima rastu simptomi suicidalnosti, dok su simptomi depresivnosti, anksioznosti i stresa slični kao i u prvoj točki mjerenja, napominje Novak.

Konkretnije, 21 posto učenika drugih razreda srednje škole iskazuje ozbiljne depresivne simptome, 31 posto simptome anksioznosti, dok 17 posto njih iskazuje ozbiljne simptome stresa, što je podjednako postocima u prvom razredu. Ujedno, na razini cijelog uzorka, od 3.200 ispitanika, 18 posto učenika izjasnilo se da je probalo marihuanu, što je duplo obzirom na prošlu godinu.

Krivi su ‘helikopter’ roditelji?

– Vidimo da kod one djece koja imaju više simptoma depresivnosti, anksioznosti, poremećaja hranjenja, suicidalnosti, svi oni izvještavaju da je kontrola roditelja pretjerana. Tu govorimo o tzv. ‘helikopter’ roditeljima koji svojim ponašanjem onemogućuju djeci normalno odrastanje, koji sve rade umjesto njih, od čitanja lektire, rješavanja određenih problema. Biti previše zaštitnički nastrojen roditelj ne utječe dobro na mentalno zdravlje djeteta. S druge strane, djeca su nam postala projekt, imaju sve više zahtjeva od akademske strane, osjećaju veliki pritisak oko školskog uspjeha, izvrsnosti, sve manje se druže s drugim ljudima, što dovodi do toga da su sve lošiji u socijalnim kontaktima. Puno je tu negativnih efekata koji utječu na mentalno zdravlje djece i mladih, upozorava Novak.

Roditeljima je poručila da se prema djeci trebaju ponašati više ravnopravnije, da u njima gledaju buduću osobu koja treba preuzetu veću odgovornost za sebe s više autonomije, jer to automatski znači da će oni biti odgovorniji građani s manje rizičnog ponašanja i boljeg mentalnog zdravlja.

Uz voditeljicu projekta, rezultate istraživanja predstavila je i doktorandica na projektu Lucija Šutić, dok su u panelu sudjelovale voditeljica Centra za mentalno zdravlje djece i mladih Varaždinske županije Mirjana Grabar Kruljac, psihologinja u Odjelu za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti ZZJZ Varaždinske županije Mirjana Vincek-Škvorc, te Valentina Bosilj-Roki, dječje i adolescente psihijatrije u Općoj bolnici Varaždin.