Sve više mladih ima problema s mentalnim zdravljem: Profesorica s KiF-a otkriva kako tjelovježba može pomoći

Znanstvena istraživanja na temu mentalnog zdravlja koja su provedena diljem Europe, jasno su pokazala da su mladi posebno osjetljiva skupina kada je u pitanju razvoj poteškoća s mentalnim zdravljem. Također, ta su istraživanja pokazala da su djevojke ovdje puno zastupljenija skupina nego dečki. Razlog tomu su brojni društveni pritisci, trendovi koji propagiraju nedostižno savršenstvo, ali i nedostatak fizičke aktivnosti koju, zbog modernog načina života, mladi sve rjeđe prakticiraju, a iznimno je važna kako za fizičko, tako i za mentalno zdravlje. O tome zašto je fizička aktivnost važna za mentalno zdravlje, osobito kod mladih te kako u svom, ionako pretrpanom rasporedu, odvojiti vrijeme za kretanje, porazgovarali smo s Renatom Barić, sportskom psihologinjom na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu.

Sportska psihologinja na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, Renata Barić, rekla nam je kako su brojna istraživanja o mentalnom zdravlju diljem Europe, ali i u Hrvatskoj, pokazala kako su mladi, a osobito adolescentice posebno osjetljiva skupina za razvoj poteškoća s mentalnim zdravljem. Naime, adolescencija je osjetljiva dob, osobito za mlade djevojke koje u ovom razdoblju prolaze proces formiranja vlastitog identiteta te grade sliku o sebi.

– U okvirima suvremenog društva u kojem vlada trend, gotovo imperativ, toga da sve mora biti savršeno, svi moramo biti lijepi, pametni, odlaziti na lijepa mjesta, dokumentirati svoj super život i svoja postignuća, pri tom super izgledati i dobivati za to javna priznanja na društvenim mrežama, ljestvica je postavljena jako visoko i te izuzetno visoke standarde nije lako dostići. Mlade su djevojke sklonije usporedbama od mladića što rezultira često nezadovoljstvom, osjećajem manje vrijednosti i frustracije, objašnjava nam psihologinja.

Znanstveno je dokazano da kretanje pridonosi kvaliteti života

Rekla je i da se takvi osjećaji potom akumuliraju u obliku emocionalnih poteškoća, unutarnjih pritisaka i posljedičnog stresa što može dovesti do razvoja psiholoških simptoma i narušiti mentalno zdravlje. Kako bi se ove poteškoće znatno ublažile pa čak i prevenirale, jedna od važnih stavki u svakodnevnom životu je – fizička aktivnost odnosno kretanje. Naime, kako kaže psihologinja, znanstveno je dokazano da tjelesna aktivnost doprinosi dobrom osjećaju i većoj kvaliteti života jer posredstvom različitih neurobiokemijskih i psiholoških mehanizama pozitivno djeluje na naše raspoloženje, jača imunitet, poboljšava sliku o sebi, smanjuje negativan utjecaj stresa, poboljšava san, seksualno zdravlje i slično.

– Tjelesno aktivni pojedinci bolje se socijaliziraju i dijele iskustvo vježbanja, postepeno grade bolju sliku o sebi i jačaju osjećaj kompetentnosti i samopouzdanje, uče se strategijama nošenja s nečim što im je bilo teško pa su to uspjeli savladati, a u starijoj dobi mentalno bolje funkcioniraju, objašnjava nam psihologinja Barić.

Je li deset tisuća koraka dnevno realna brojka?

Psihologinju smo upitali što misli o brojci od deset tisuća koraka koja se, unazad nekoliko godina spominje kao minimalna količina tjelesne aktivnosti na dan te treba li ta brojka biti veća ili manja.

– Ta brojka je individualna jer nekome tko sjedi i ne kreće se, norma može biti i tisuću koraka. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje od 150 do 300 minuta umjerene tjelesne aktivnosti ili od 75 do 150 minuta intenzivne tjelesne aktivnosti tjedno za odrasle osobe. Za djecu i adolescente preporuka SZO-a je 60 minuta umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti dnevno i tek to dovodi do zdravstvenih benefita, objašnjava.

Dodala je i da se pod umjerenom fizičkom aktivnosti smatra hodanje, bicikliranje, lagano plesanje, plivanje i slično.

– Brojka od deset tisuća koraka je u redu, veći broj je, naravno, dobrodošao. No, početnici koji tek pokušavaju promijeniti svoj sjedilački životni stil, ne bi se trebali opterećivati brojkama, već se samo pokrenuti. Bilo kako i bilo koliko, govori nam psihologinja.

S malim promjenama možemo postići više fizičke aktivnosti

S obzirom na to da mladi svakodnevno brojne obveze, zanimalo nas je kako u svoj natrpani raspored mogu ugurati i fizičku aktivnost, a da, recimo, nisu prisiljeni izdvojiti sat vremena ili više na odlazak u teretanu i slično.

– Svaka osoba koja zna dobrobiti tjelesne aktivnosti, trebala bi planirati tjelesnu aktivnost u svom rasporedu. To ne mora biti neki skupi trening ili organizirano vježbanje, već promjena nekih životnih navika poput korištenja bicikla ili pješačenja umjesto vožnje, hodanje stepenicama umjesto korištenja lifta, izlaženje iz tramvaja stanicu ranije, šetnja psa ili pak odlazak u šetnju s prijateljima umjesto dvosatnog sjedenja u kafiću i slično, objašnjava psihologinja.

Spomenula je i to što su mladi danas sve više na mobitelima zbog čega su dodatno tjelesno neaktivni, ali je rekla i kako se te tehnologije mogu iskoristiti na način da se kroz neke aplikacije prati dnevna razina tjelesne aktivnosti ili da koriste aplikacije koje bi ih potaknule na fizičku aktivnost.

Svjež zrak nas čini otpornijima

Osim samog kretanja, veliku važnost za naše zdravlje ima i okoliš u kojemu se krećemo, a s obzirom na to da nam stižu zimski mjeseci i mnogi bi najradije po cijeli dan ostali u svojim toplim domovima, pitali smo psihologinju kakve prednosti za mentalno i fizičko zdravlje imaju aktivnosti na hladnom, svježem zraku.

– Svjež zrak je dobar, čini nas čvršćim, otpornijima, pomaže boljem snu, obogaćuje nam krv kisikom i tako osvježava misaoni tok i radni potencijal našeg mozga. Osim toga, kretanjem na svježem zraku, bolje balansiramo našu pravu prirodu i potrebe sa suvremenim tehnološkim načinom života, koji iako je često ugodan, nije uvijek koristan, objašnjava nam psihologinja.

Dodaje i da je svaki izlazak iz zatvorenog prostora ne samo dobar već i potreban jer je našem cikardijalnom ritmu potrebna dnevna svjetlost kako bi mogao regulirati cikluse budnosti i spavanja. Također, svjež zrak, a osobito boravak u prirodi i na suncu iznimno pozitivno utječu na nas.

– Svi smo sposobni za prirodne oblike kretanja, a mladi ljudi, ako žele biti zdravi i aktivni odrasli te funkcionalni i u starijoj dobi trebaju ulagati u sebe na svim poljima, osobito u svoje funkcionalno tijelo i u svoje zdravlje, zaključuje psihologinja Renata Barić.