Mediji u Hrvatskoj susreću se s problemom financiranja: 'Ljudi ne vjeruju vijestima i ne žele ih plaćati'

U modernom, digitalnom dobu, teže je nego ikada osigurati održiv model financiranja kvalitetnog novinarstva. To je posebno velik problem na malim tržištima poput Hrvatske gdje su visoki rizici političkih utjecaja na medije kroz mehanizme potpore, državnog oglašavanja i povezanih poslova vlasnika medija. Upravo zbog svega navedenog, na Gongovoj raspravi o modelima financiranja novinarstva, zaključeno je kako novinarstvo ne smije biti prepušteno prevrtljivim nacionalnim politikama i tržištu.

Na Gongovoj raspravi o modelima financiranja novinarstva koja se održala protekle srijede, Iva Nenadić s Fakulteta političkih znanosti, predstavila je rezultate svoje analize financiranja novinarstva. Nenadić je ispričala kako su, u sjevernoeuropskim zemljama građani puno spremniji plaćati medijske sadržaje online, dok je u Hrvatskoj na to spremno samo osam posto ljudi i po tome je Hrvatska među najnižima u Europskoj uniji.

– Činjenica je da ljudi izbjegavaju vijesti, da im ne vjeruju, stoga izbjegavaju plaćati za sadržaje, rekla je.

U Hrvatskoj postoji velik broj medija, ali je njihova kvaliteta niska

Iva Nenadić je dodala i kako Hrvatska ima velik broj medija, ali nisku kvalitetu medijskog sadržaja te da je Fond za pluralizam medija više socijalna mjera, a ne fond koji potiče pluralizam i kvalitetu medija.

– Želimo poticati kvalitetno novinarstvo koje doprinosi kvalitetnoj demokraciji i raspravi, koje je inovativno i održivo. Ključna preporuka je diverzificirati izvore financiranja medija kako bi se osigurala neovisnost, a državno oglašavanje mora biti jasno i transparentno, istaknula je Nenadić.

Izvršna direktorica Gonga, Oriana Ivković Novokmet istaknula je kako se mediji, kada nemaju čitateljstvo koje ih financijski podržava i ne ostvaruju dovoljno prihoda od oglašavanja onda se okreću državi, državnim potporama i državnom oglašavanju što, pogotovo kada se ne raspoređuje transparentno prema objektivnim kriterijima, može stvarati političku zavisnost medija i negativno utjecati na medijski pluralizam i slobode.

Prihod prodaje novina pao je za više od 40 posto

Na raspravi je sudjelovao i Tomislav Wruss, direktor izdavaštva u Hanza Mediji koji je ispričao da je prihod od prodaje novina od 2019. do 2022. godine pao za 41 posto te da je prodaja oglasnog prostora u novinama u tom razdoblju pala za 43 posto. Međutim, prodaja oglasnog prostora na webu istovremeno je porasla 46 posto.

– Prodaja novina u strukturi prihoda danas čini 25 posto neto prihoda, rekao je Wruss.

Jasna Vaniček-Fila iz Ministarstva kulture i medija složila se kako Hrvatskoj treba transparentno i odgovorno državno oglašavanje.

– Ono što javnost očekuje je da ima pristup podacima o oglašavanju. Ako se izdvaja novac, potrebno je to činiti putem javnih natječaja, s jasnim kriterijima, naglasila je.

Europska unija radi na rješavanju problema financiranja medija

Osnivač i urednik portala Srednja.hr, Mirovina.hr i Bauštela.hr, Marko Matijević rekao je da Srednja.hr ne bi postojala da 2011. godine, kad je portal pokrenut, nije bilo Facebooka. Međutim, posljednje dvije godine bilježi pad prometa na Facebooku na stranicama spomenutih portala od 50 posto. Rekao je da se nije mogao prijaviti na natječaje Fonda za pluralizam, stoga su se okrenuli tržištu.

– Morali smo imati puno malih partnera jer nemamo pristup velikim oglašivačima. Izbjegavali smo model financiranja preko lokalnog proračuna zbog reputacijskog rizika, a iz istog razloga se ne prijavljujemo na nacionalne natječaje. Pretplata je izazov za male medije, ispričao je Marko Matijević.

Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske rekla je da Europska unija radi na rješenjima i odgovorima na pitanja o kojima se govorilo na ovoj raspravi te da će neka od njih regulirati Europskim aktom o slobodi medija.