Imamo slučajeve zarazne bolesti koja je 1954. iskorijenjena u RH: Stručnjaci otkrili ima li razloga za brigu

Malarija se nedavno ponovno pojavila u Hrvatskoj. Radi se o slučaju uvezenom s afričkog kontinenta, iz područja gdje je ta bolest još donekle prevalentna. Kontaktirali smo stručnjake s Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a oni su nam objasnili sve u vezi ove, na našim prostorima rijetke bolesti, koju smo efektivno iskorijenili 1954. godine. Kako se prenosi zaraza, koji su prvi simptomi, a kako se zaštititi da do infekcije ni ne dođe samo su neka od pitanja na koja su nam dali precizne odgovore.

Prošloga je tjedna nacionalnim medijima odjeknula vijest da su u Hrvatskoj zabilježeni slučajevi malarije. Radilo se o uvezenim slučajevima s afričkog kontinenta, no ta je vijest korisnike društvenih mreža zabrinula jer malarija na ovim prostorima ne predstavlja ugrozu još od 1954. godine. Kontaktirali smo stručnjake s Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a oni su nam objasnili što je točno malarija, kako se sve može prenositi i imamo li razloga za brigu.

Što je malarija i kako se prenosi?

Malarija je komarcima prenosiva bolest koju uzrokuje protozoa roda Plasmodium, postoje četiri vrste: Plasmodium malariae, Plasmodium falciparum, Plasmodium vivax i Plasmodium ovale. Postoji i Plasmodium knowlesi, no rijetko je uzročnik bolesti kod ljudi. Malariju komarci roda Anopheles, a oni su aktivni uglavnom noću između sumraka i zore. Srećom, radi se o komarcu koje su potisnule druge vrste u Hrvatskoj. Što se tiče razdoblja inkubacije, vrijeme od uboda zaražene ženke komarca do pojave simptoma bolesti može varirati između jednog do četiri tjedna. Uglavnom inkubacija traje od 7 do 15 dana, ali uočena su duga razdoblja inkubacije od nekoliko mjeseci, ovisno o pacijentu i vrsti uzročnika Plasmodiuma.

Koji su simptomi bolesti?

Malariju karakteriziraju vrućica i simptomi slični gripi, uključujući zimicu, glavobolju, mialgiju (op. a. bol u mišićima) i malaksalost; ti se simptomi mogu javljati u intervalima. Prvi simptom je najčešće vrućica. Osobu koja osjeti simptome treba uputiti liječniku, preporučljivo specijalistu infektologije. Malarija se može povezati s anemijom i žuticom, a infekcije uzročnikom Plasmodium falciparum mogu ponekad uzrokovati epi napade, mentalnu zbunjenost, zatajenje bubrega, komu i smrt, osobito kod male djece. Uspješno se liječi lijekovima antimalaricima.

Je li malarija iskorijenjena?

U Hrvatskoj je autohtona malarija eradicirana, odnosno iskorijenjena od 1954. godine, od tada svake godine bilježimo importirane slučajeve u povratnika iz krajeva gdje je malarija endemska bolest. Uobičajeno se dijagnosticira nekoliko takvih slučajeva godišnje. Važno je na vrijeme otkriti bolest u oboljelog povratnika na osnovi podataka o boravku u endemskom području malarije i pojavi prvih simptoma bolesti. U Europi je malarija također pred više desetljeća iskorijenjena, ali se u dijelu Grčke unazad desetak godina ponovno pojavila epidemija malarije nakon pojave unosa bolesti dolaskom radnika iz zemalja gdje je malarija endemska. Zato su važne osobne mjere zaštite protiv uboda komaraca kao i primjena mjera dezinsekcije.

Kako se zaštititi od infekcije?

Putnicima koji zbog posla ili turizma putuju u rizična endemska područja u epidemiološkim ambulantama zavoda za javno zdravstvo savjetuje kako čuvati zdravlje na putovanju i kako provoditi opće mjere zaštite kao što su prikladna zaštitna odjeća, primjena repelenata odnosno sredstava za odbijanja komaraca, zaštitnih mreža za prozore i vrata, zaštitnih mreža za spavanje. Usto se propisuje kemoprofilaksa, preventivno uzimanje lijekova protiv malarije prije odlaska, tijekom i nakon povratka s putovanja.

Postoji li rizik od širenja zaraze u Hrvatskoj?

Rizik od širenja zaraze malarijom pri pojavi uvezenih slučajeva malarije iz endemskih malaričnih područja teoretski postoji, ali je srećom mali, budući da su komarce malaričare roda Anopheles pretežno zamijenile nove invazivne vrste komaraca, kao što su tigrasti komarci. Komarci roda Anopheles čine svega oko 12 posto svih komaraca u Hrvatskoj. Važno je da se sve osobe koje dolaze u Hrvatsku iz endemski malaričnih područja, nekoliko tjedana po povratku štite protiv uboda komaraca primjenom repelenata – sredstava protiv uboda komaraca koji se nanose na kožu nekoliko puta na dan. Zatim se preporučuje postavljanje zaštitnih mreža, tzv. komarnika na prozore i vrata, korištenje repelenata za prostore, preporučuje se također boravak u klimatiziranim prostorima koji ne odgovaraju komarcima, a ako se izlazi na otvoreno u sumrak kada je aktivnost komaraca najveća, treba se zaštiti repelentima i zaštitnom odjećom.