O maloljetničkoj trudnoći ne govori se dovoljno: 'Nedostaje podrška, edukacija profesora i seksualni odgoj'

Maloljetnička trudnoća i dalje je tabu tema. U školama se o njoj ne govori dovoljno, sadržaji o tome na nastavi biologije često se preskaču, a mlade majke objašnjavaju da nemaju dovoljnu potporu svojih bližnjih ili pak zdravstvenog sustava. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je u 2021. godini u Hrvatskoj bilo tri rodilja mlađih od 14 godina, a 641 djevojka od 15 do 19 godina postala je majka. Kada dođe do neželjene maloljetničke trudnoće, sve mlade trudnice mogu se obratiti u savjetovalište ‘Mama je mama’ u kojem mogu dobiti psihološku, ali i pravnu pomoć.

Kada biste krenuli u potragu za istraživanjima ili statističkim podacima o neželjenim i maloljetničkim trudnoćama u Hrvatskoj, ne biste mogli pronaći puno informacija. Naime, istraživanja o toj temi jednostavno se ne provode. Broj slučajeva nije toliko velik da bi nas trebao zabrinjavati, no psihologinja u centru za maloljetne trudnice i roditelje ‘Mama je mama’, Silvija Stanić, za srednja.hr ističe da je svaki slučaj maloljetničke trudnoće toliko složen i kompleksan da zahtijeva svu moguću pažnju.

– Općenito u društvu nema osviještenosti o toj temi. Maloljetnička trudnoća gotovo nikada nije planirana, nego je jednostavno nešto što se neplanirano dogodilo. Već kada pričamo o zakonima vidimo neujednačenost. Iako maloljetnice štiti Konvencija o pravima djeteta Ujedinjenih naroda koja kaže da su djeca svi do 18 godina sa svojim pravima, problem je što je s onima koji su djeca i imaju svoju djecu. Naš obiteljski zakon prepoznaje mogućnost maloljetničkog roditeljstva pri čemu oni ne mogu biti skrbnici do 18. godine ako ne sklope brak. Taj dio nije posve jasan, rekla nam je Stanić.

‘Odnosi u obitelji prva tri mjeseca su narušeni’

Zbog toga, objasnila nam je Stanić, različiti stručnjaci često na različite načine tumače odredbe jer jedinstvena informacija ne postoji. U svom centru provode telefonsko, psihološko, pravno i grupno savjetovanje za maloljetne trudnice, a na portalu maloljetni-roditelji.net stručnjacima se mlade majke mogu obratiti i online. Osim toga, cilj im je educirati stručnu javnost o samoj problematici kako bi na najbolji mogući način mogli pristupiti takvim temama te kasnije zaštitili prava maloljetnih roditelja i njihove djece.

– Realnost je da se neka škola jednom do dvaput susretne s takvim slučajem, centar za socijalnu skrb isto tako, pa se jednostavno ne zna kako pristupiti, reagirati i pružiti podršku. Mi tu nastojimo pružiti podršku. Već 17 godina radimo na ovoj temi i dalje smo jedini u Hrvatskoj. Godišnje nam portal posjeti 60.000 ljudi, dobivamo tisuću upita u online savjetovanju, a uživo nam na savjetovanje dolazi oko 60 korisnica, kazala je Stanić.

Mlade majke uglavnom uspijevaju završiti školu, no to je puno češći slučaj ako pohađaju srednju školu u kojoj nema praktične nastave. Naime, zbog visokog stupnja trudnoće ili samog porođaja mladim majkama teško je odraditi praksu. Stanić je pojasnila kako u njihovom savjetovalištu mladoj osobi neće dati savjet treba li nastaviti svoju trudnoću ili se odlučiti na pobačaj, već će ju informirati o svim mogućnostima. Tako se uvažavaju mišljenja, objašnjava se što znači roditi i koje to odgovornosti ima, ali se mladu osobu informira i o prekidu trudnoće. Ono što je uvijek cilj je da mlada djevojka u obitelji pronađe ‘osobu od povjerenja’ koja bi joj mogla biti podrška u cijelom procesu.

– Ta podrška uglavnom je netko iz šire obitelji, poput tete, bake ili kume. Potreban je netko tko će se angažirati u cijelom tom postupku. Nakon otkrivanja neželjene trudnoće, odnosi u obitelji prva dva do tri mjeseca su narušeni, često dolazi do optuživanja i fraze da je riječ ‘o krivom odgoju’. Zna se dogoditi da djevojku roditelji izbace iz kuće. Uz podršku i skrb u savjetovalištu ti odnosi se uglavnom uspijevaju popraviti, pojasnila je Stanić.

‘Maloljetnim majkama nedostaje podrška’

U slučaju izbacivanja iz kuće mladu majku štiti država te ona može boraviti u takozvanom majčinskom domu. Tamo se s mladim majkama također razgovara i radi na opcijama povratka u obitelj i ponovnog uspostavljanja kvalitetnih odnosa. Stanić je kazala kako reakcija obitelji ponajviše ovisi o tome kakvi su odnosi u obitelji bili prije same neželjene trudnoće. Ako je obitelj bila funkcionalna, odnosi u njoj empatični i puni brige, ti odnosi se neće tako lako narušiti. No, ako je riječ o obrnutom slučaju, mlade djevojke trebaju tražiti skrb i pomoć u socijalnom sustavu, izvan svoje obitelji.

– Sam sustav ponekad maloljetnice koje su trudne ne štiti dovoljno. U zdravstvenom sustavu izazovi su veliki. Utvrđivanje, praćenje trudnoće i porod je na državnoj razini dobro organiziran. O eventualnom prekidu trudnoće i savjetovanju za maloljetnice nedostaje podrška, istaknula je Stanić.

Budući da spolnog odgoja u hrvatskim školama nema, ovaj je centar 2018. godine pokrenuo predstavu za mlade ‘Dvije crte plavo’ u kojoj je glavni lik maturantica Vita koja ostaje trudna. O toj temi ponajprije se savjetuje s tetom te predstava prati njezina razmišljanja i strahove treba li zadržati dijete ili se odlučiti na pobačaj. Kraj predstave ostaje otvoren te publika ne saznaje koju je odluku Vita donijela.

– Odlučili smo napraviti predstavu jer je ona puno učinkovitija od, na primjer, predavanja. Održana je već 40 puta, na nju u Zagreb dolaze učenici iz svih krajeva Hrvatske, a imali smo i gostovanja u Kutini, Popovači, Rovinju, a čak i u Crnoj Gori. To je jedan pristupačan i interaktivni način kojim se može govoriti o vrlo važnoj temi te mi je drago da to profesori koji dovode djecu prepoznaju, istaknula je Stanić.

‘Nema rezultata bez edukacije profesora’

Kao koristan alat Stanić predstavu smatra jer o njoj, nakon što je odgledaju, učenici mogu porazgovarati sa svojim nastavnicima, na satu razrednika ili na kavi s prijateljima. Stanić je mišljenja da je predstava temelj u ostvarivanju spolnog odgoja u hrvatskim školama.

– Spolni odgoj u školama je zaista potreban i ne možemo očekivati rezultate ako ne educiramo profesore. Profesori trebaju razgovarati s učenicima o toj temi, kako ju doživljavaju, je li im neugodno. Svima je potrebno osnaživanje jer to nije tema oko koje se osjećamo ugodno i sigurno. Djeci je neugodno kada pričaju s roditeljima i obrnuto, profesori ne znaju kako pristupiti temi jer je ona tabuizirana. Treba puno pričati i razbiti mitove, objasnila je Stanić.

Nakon predstave dijele se i besplatni kondomi za učenike. Do neželjene trudnoće često dolazi zbog neodgovornog spolnog ponašanja. Stanić nam je pojasnila da iskustvo pokazuje da se mladi previše oslanjaju na ‘sreću’ u spolnim odnosima. Na njihov portal često dolaze upiti mladih o eksperimentiranju u seksualnim aktivnostima, a često i o strahu od neželjene trudnoće.

– U suradnji s ginekolozima pomažemo tim mladima i savjetujemo ih kako se ponovno ne bi pronašli u takvoj situaciji. Mladi u adolescenciji često misle da se neke stvari događaju samo drugima, a ne njima, te iz te perspektive ne koriste zaštitu od neželjene trudnoće. Nijedno kontracepcijsko sredstvo nije sto posto učinkovito, ali korištenjem se izbjegava veliki rizik. Mladi znaju komentirati visoke cijene kontracepcije i zaista, te cijene su previsoke. Mladi za to nemaju novaca, zaključila je Stanić.

‘Škola omogućuje odrađivanje vježbi nakon poroda’

Jedan od srednjoškolskih smjerova koji ima velik broj sati praktične nastave onaj je za medicinske sestre i medicinske tehničare. Ravnateljica Škole za medicinske sestre Mlinarska u Zagrebu, Asja Jelaković, rekla nam je kako u školi radi dugi niz godina te do sada nisu imali odustajanje od školovanja zbog trudnoće.

– Zakonska obaveza od 45 dana prije poroda i mjeseci porodiljnog se poštuju. Trudnice, ako im dozvoli nadležni liječnik, idu na svoje propisane vježbe. Mi smo javna ustanova i poštujemo propise. Naši učenici idu na predstavu ‘Dvije crte plavo’ te su njome i zadovoljni. Tako učenici razvijaju stavove i otvaraju se nove teme, rekla nam je Jelaković.

O temama prekida trudnoće i kontracepcije, kao i o drugim, naglasila je Jelaković, profesori u njihovoj školi razgovaraju sa svojim učenicima. Jelaković je također istaknula kako je upravo to dio njihovog budućeg posla u javnim ustanovama. Rijetka je pojava maloljetničkih trudnoća i u Školi za medicinske sestre Vinogradska u Zagrebu. Učenice koje odluče roditi tijekom školovanja, objasnila nam je ravnateljica škole Višnja Pranjić, imaju mogućnost redovno završiti školovanje.

– Svakih nekoliko godina imamo trudnicu. Bez obzira na to kakva je zahtjevnost programa, unazad 26 godina sve su učenice osim jedne uspješno završile program. Škola trudnim učenicima omogućava da odrade vježbe na kliničkim odjelima nakon poroda. Svi nastavnici podupiru njihov trud da završe školu, zaključila je Pranjić.