Vježbanje prije sata poboljšava pažnju srednjoškolaca na nastavi, pokazalo istraživanje

Svega 25 minuta vježbanja poboljšava koncentraciju adolescenata, pokazalo je istraživanje. Taj učinak vrijedi bez obzira na vrstu fizičke aktivnosti i jednako je zabilježen nakon aerobnih aktivnosti, kao i onih koje zahtijevaju snagu, izdržljivost i koordinaciju. Zasićenost mozga kisikom pojačana je i 30 minuta nakon fizičke aktivnosti, što je čini idealnom pripremom za školski sat. Istraživači savjetuju kako bi za bolju koncentraciju učenika u školski raspored bilo potrebno uvesti više fizičke aktivnosti.

Tjelovježba u svim oblicima poboljšava koncentraciju adolescenata, pokazalo je istraživanje. Različiti oblici aktivnosti, poput vježbi koordinacije, izdržljivosti ili snage imaju jedak učinak i omogućavaju adolescentima da više paze na nastavi. Istraživači stoga predlažu da škole uklope što više kraćih perioda tjelesne aktivnosti u raspored učenika.

Podjela prema tipovima aktivnosti

Pozitivan utjecaj fizičke aktivnosti na koncentraciju već je uočen kod djece i odraslih, ali sada je provedena i studija koja je dokazala tu povezanost kod adolescenata. Istraživači sa Sveučilišta u Beču su 80 učenika u dobi od 15 do 18 godina podijelili u četiri skupine: svaka skupina je dobila određen tip aktivnosti – koordinacije, izdržljivosti ili snage. Četvrta, kontrolna skupina nije vježbala. Sve su skupine adolescenata nakon 25-minutne tjelovježbe rješavale test koncentracije.

Istraživače je zanimalo hoće li tip fizičke aktivnosti utjecati na razinu pažnje kod adolescenata. Vježbe izdržljivosti obično su aerobne vježbe poput trčanja i vožnje bicikla, srednjeg intenziteta i poboljšavaju minutni volumen srca. Vježbe snage uključuju upotrebu težine koja izaziva otpor mišićima, poput podizanja utega. Vježbe koordinacije podrazumijevaju izazove za ravnotežu i motoričku kontrolu, a pri njima je aktivan i dio mozga odgovoran za kognitivne funkcije.

Učinak vježbanja na koncentraciju

Većina dosadašnjih istraživanja pokazala je pozitivan učinak vježbi izdržljivosti na pažnju i koncentraciju, dok se nisu toliko bavila ostalim oblicima tjelesne aktivnosti. No, ovo je istraživanje pokazalo da svi oblici aktivnosti imaju pozitivan utjecaj na pažnju adolescenata, te su na testu koncentracije sve tri grupe ostvarile znatno bolje rezultate od kontrolne grupe.

Kratki intervali vježbanja značajno poboljšavaju koncentraciju adolescenata koji, kako su pokazala prethodna istraživanja, u danu neprestano primaju podražaje koji im odvlače pažnju. Viša razina koncentracije znatno pomaže učenicima pri usvajanju novih informacija, stoga istraživači predlažu više kratkih intervala vježbanja u školskome danu kako bi učenici bili što uspješniji. Predlažu duže odmore koji bi uključivali fizičku aktivnost ili čak najmanje jedan sat tjelesnog dnevno.

Iako su istraživači očekivali da će vježbe koordinacije imati najveći učinak jer zahtijevaju veći kognitivni napor, između tri tipa vježbanja nije utvrđena razlika. sva tri oblika vježbanja postigla su veći dotok kisika u mozak i time poboljšala koncentraciju učenika. No, prilikom istraživanja nije proveden test kardiorespiracijskog fitnesa, tako da nije poznato imaju li učenici koji su češće fizički aktivni više, manje ili jednako koristi od kratkih intervala vježbanja na koncentraciju.