Daleko iznad svih: 18-godišnjaci iz Dalmacije najviši su u Europi

Iako se Nizozemce obično smatra najvišim ljudima na svijetu, hrvatski srednjoškolci mogli bi im preuzeti tu titulu. Istraživanje provedeno na 18-godišnjacima pokazuje kako visinom znatno nadmašuju svoje vršnjake diljem Europe i svijeta. Visinom se ističe područje Dinarida, osobito Crna Gora, Dalmacija i Hercegovina. Ondje prosječna visina 18-godišnjaka raste iznad 184 centimetra.

Visina stanovnika područja bivše Jugoslavije privlači pažnju brojnih znanstvenika koji se bave antropološkim istraživanjima. Masarykovo sveučilište u Brnu u Češkoj je u suradnji s institucijama diljem bivše Jugoslavije i Albanije predstavilo u časopisu Biology istraživanje u kojem je prikazano koliko su zapravo visoki novi naraštaji te gdje se mogu očekivati dodatni porasti u visini opće populacije.

Mladići u Dalmaciji ističu se visinom

Istraživanje je provedeno na 18-godišnjacima i pokazalo je kako su na državnoj razini najviši mladi Crnogorci s prosječnom visinom od 182,9 centimetara. Time su premašili svoje nizozemske vršnjake čija je prosječna visina 182,4 centimetara. Iako se visinom na državnoj razini najviše ističe Crna Gora, u pokrajinama drugih zemalja može se naići i na znatno veći prosjek.

Mladići iz Dalmacije u prosjeku su visoki 183,7 cm. Najviše se ističu 18-godišnjaci iz Makarske gdje je na malom urbanom području prosječna visina čak 187,6 cm. Visinom se ističu i 18-godišnjaci iz Imotskog, gdje je prosječna visina 186,2 cm. Prosječna visina muškaraca u Hercegovini je 183,4 cm. I ondje ima krajeva koji nadmašuju prosjek, tako je prosječna visina u Čapljini 185,9 cm.

Južni krajevi Hrvatske mogu se pohvaliti iznadprosječno visokim srednjoškolcima, ali nije riječ o novom fenomenu. Još u doba Austrougarske časnici su primjećivali kako su njihovi vojnici s područja Hrvatske bili znatno viši od ostalih. Hrvatski mladići su između dva mjerenja, u razdoblju od 1980. do 1984. i od 2006. do 2008. godine ‘narasli’ za 2,9 centimetara. Do zastoja u porastu visine došlo je nakon Domovinskog rata, ali nakon tog razdoblja brojke opet rastu.

Faktori koji utječu na visinu

Postoji nekoliko teorija kojima se nastoji objasniti zašto muškarci s ovih prostora toliko odskaču visinom. Harvardski antroplog Carleton Coon zaključio je da je ključ u mineralima koji se nalaze u zemlji. Prema njegovoj teoriji, viši ljudi živjeli su na tlu bogatom kredom, dok su niži živjeli na flišu, tlu na kojem se izmjenjuju lapori i pješčenjaci.

Modernije teorije glavne kao glavne uzroke iznadprosječne visine navode genetske faktore i prehranu. Na prosječnu visinu stanovnika nekog područja mogu utjecati i brojni vanjski faktori poput ratova ili ekonomske situacije. Industrijska revolucija dovela je do porasta visine od 10 do 17 centimetara u Europi. No, to ne može objasniti odstupanja u visini na području bivše Jugoslavije, jer je riječ o kraju koji je oduvijek bio znatno siromašniji od zapadne Europe.

Genetski faktori i prehrana

Kao jedan od faktora navodi se način prehrane. Svinjetina je bogata bjelančevinama koje mogu utjecati na visinu. Istraživanje je pokazalo kako pretežno muslimanska područja Bosne i Hercegovine imaju nižu prosječnu visinu muškaraca, jer se svinjetina ondje ne konzumira iz vjerskih razloga.

Jedan od faktora visine skriva se i u genetici, odnosno u specifičnim haplogrupama. Za visinu na području Dinarida vjerojatno je odgovorna Y haplogrupa I-M170, koja se može naći na svim područjima gdje se muškarci ističu visinom, odnosno na području Skandinavije i Dinarida. Znanstvenici predviđaju da će s porastom životnog standarda i kvalitete prehrane prosječna visina dodatno rasti.