Maske, krafne, pjesma i veselje: Evo kako je nastao fašnik i zašto se tada volimo maskirati

‘Bedaki noriju s’aki dan, a pametni samo na fašnik!’ Ove godine fašnik se obilježava 1. ožujka, dan prije prvog dana kada počinje korizma. Kako je fašnik uopće nastao, kako ga nazivaju u različitim dijelovima Hrvatske i što se prema tradiciji radi na taj dan, donosimo u tekstu ispod.

Karneval je zapravo latinska riječ, odnosno spoj dviju riječi: ‘caro’ što znači meso i ‘levare’ odnosno dignuti. Još se može reći da su to poklade, mesopust ili fašnik. Najviše se na našem području uvriježio izraz ‘fašnik’ pa tako imamo popularni fašnik u Samoboru, a sama riječ dolazi od njemačke riječi fastnacht, što je u prijevodu ‘noć posta’.

Maškare su prije dobivale jabuke, jaja, kolače, a danas novac

Fašnik označava određeni period prije početka korizme te se tada ljudi maskiraju u različite kostime i u povorkama se kreću kroz mjesto. Tzv. maškare mogu kroz cijeli taj fašnički period i individualno se maskirati te obilaziti kuće kako bi nešto ušićarili. Prije se maškarama, posebice u selima, davala hrana poput jabuka, jaja, kolača ili bombona, a danas se najčešće daje novac.

Iako se održava u vrijeme prije kršćanskog perioda, fašnik je bio popularan i prije pojave kršćanstva te je imao magijski značaj, odnosno vjerovalo se da će se na taj način otjerati zima. Ljudi su se oblačili u šarenu i neobičnu odjeću, a plesom i pjevanjem tjerali su svo zlo koje ih je do tada snašlo te su prizivali dobre stvari. Fašnik završava na utorak, dan prije blagdana Pepelnice odnosno Čiste srijede.

Karneval u Rijeci korijene seže još iz 16. stoljeća

Osim samoborskog fašnika kod nas je izuzetno popularan i Riječki karneval koji svoje korijene vuče još od 16. stoljeća što ga čini starijim od svjetski popularnog karnevala u Rio de Janeiru. Čak je stariji i od karnevala u Veneciji koji je započeo u 18. stoljeću. Nakon nekog vremena, fašničke povorke počele su se koristiti i kako bi se kritizirala aktualna vlast i političari, kao i nezadovoljstvo stanjem u državi.

U nekim mjestima se tako na kraju povorke palio ‘fašnik’, odnosno skulptura za koju maškare smatraju da je glavni krivac za loše stanje te je ‘fašnik’ najčešće neki političar ili više njih. Upravo zbog toga su ključne maske jer se tada možete sakriti iza šminke ili perike te reći što vas muči, bez da doživite ‘posljedice’ onih koje kritizirate. U vrijeme pandemije na lomači je najčešće završio koronavirus zbog kojega su mnoge takve manifestacije bile otkazane.

Tradicionalno se u velikom dijelu Hrvatske za vrijeme fašnika peku i jedu krafne, odnosno pokladnice. One mogu biti prazne ili punjene pekmezom, a u današnje vrijeme čokoladom i vanilijom, a sve su popularnije i fritule.