[VIDEO] Domaća reklama za sigurnost na internetu u dva dana ima preko 200.000 pogleda

Ono što su do prije relativno nedavno djeci i mladima bila dječja igrališta, u posljednjem je desetljeću postao internet. Surfajući internetskim svijetom, školarci, pogotovo mlađi, često nisu svjesni opasnosti koje se u njemu kriju. Rizika s kojima se ondje njihova djeca mogu lako susresti nije svjestan ni velik broj roditelja. O doticaju s neprimjerenim web sadržajima, cyberbullingu te njihovom preventivom govorilo se jučer na raspravi o sigurnom korištenju interneta održanoj u prostorijama Muzeja iluzija.

Prema istraživanjima tvrtke IPSOS za A1 Hrvatska, 92 posto roditelja ne koristi aplikacije za zaštitu djece i njihov siguran pristup internetu, a čak ih 93 posto ni ne želi koristiti. Istovremeno, kad se ispitane roditelje izložilo internetskim sadržajima od kojih njihovu djecu dijeli nekoliko klikova, većina je odraslih bila negativno iznenađena.

Cyberbulling proživljava gotovo svaki treći maloljetnik

Neoprezni i nesvjesni opasnosti, mnoga će djeca u digitalnom svijetu stvoriti iskrivljenu sliku o sebi, osjećaj manje vrijednosti zbog manjka popularnosti ili doći u doticaj s neprimjerenim seksualnim sadržajima. Također, prema najnovijim informacijama Ureda pravobraniteljice, gotovo je svako treće dijete žrtva nekog oblika cyberbullinga, koji često prođe nezapaženo.

Prije početka rasprave o sigurnosti djece na internetu održane u organizaciji A1 Hrvatska, prethodno spomenute zamke interneta bile su oslikane četirima performansima.

Potom se na tribini na kojemu je sudjelovala dječja pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević, glumica i majka Daria Lorenci, youtuber i bloger Marko Vuletić, sudski vještak za digitalne tehnologije, sigurnost i zaštitu djece na internetu i ravnatelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu iz Osijeka Tomislav Ramljak te Lordan Kondić, direktor marketinga za privatne korisnike A1 Hrvatska, željela podići svijest o mjerama preventive od opasnosti i odgovornom korištenju interneta.

Djeca na internetu često ulaze u iluziju i nisu svjesna rizika

– Jedan klik je potreban da, recimo neka djevojka pusti djelić svoje privatnosti nekom predatoru. Internetskim su predatorima ciljana skupina uglavnom djevojke, a možemo ih podijeliti u dvije skupine – oni koji ucijenjuju djecu da bi dobili seksualni sadržaj zbog osobnog zadovoljstva i one koji to koriste u poslovne interese, kazao je na početku Ramljak.

Dodao je da sva djeca koja uđu u takve internetske vode to ne čine iz zle namjere. Kako istražuju svijet tako istražuju i internet. Ubrzo ulaze u svijet iluzije, za prijatelja ili sljedbenika potvrde stranca i s njim uspostavljaju prvi kontakt. Naravno, to je samo jedan od primjera opasnosti, rekao je Ramljak.

Reklama A1 za internet zaštitu je u dva dana pregledana više od 200.000 puta na YouTubeu.

I mladi Youtuber iskusio negativne strane interneta

Svoje je iskustvo korištenja interneta podijelio Youtuber Marko Vuletić. Iako njegov Youtube kanal sad broji više od 170 tisuća pretplatnika, u početku mu nije bilo lako. Nakon naizgled bezazlene objave dobio je gomilu negativnih komentara. Štoviše, u samo nekoliko sati na internetu su izneseni svi njegovi privatni podaci poput adrese i mjesta gdje mu rade roditelji.

– Prvo sam bio u šoku, nisam mogao vjerovati da postoje osobe koje su toliko mržnje razvile prema meni. U tom trenutku moji roditelji su odigrali veliku ulogu. S 15 godina nisam se znao nositi s tim, no objasnili su mi kako će sve proći u roku tri dana i da samo trebam misliti pozitivno, pa sam kroz sav hate prošao hladne glave. Zato danas, kad već imam glas koji publika sluša, radije odabirem širiti pozitivne misli, energiju, sadržaj, jer smatram da je to ono što je ljudima potrebno, tvrdi Marko.

Zamjera nekim Youtuberima koji izbacuju neprimjeren sadržaj, a što se njega tiče, s negativnim komentarima više gotovo da ni nema problema. Kad se oni i pojave, Youtube pruža alat za filtraciju neželjenih komentara.

Važnost edukacije i komunikacije

Ipak, uloga je roditelja i svih odraslih da spoznaju što sve nove tehnologije donose djeci te da pripreme djecu za sudjelovanje u takvom svijetu. To se može postići samo pravovremenom edukacijom djece i roditelje, prevencijom rizičnih ponašanja na internetu i komunikacijom s našim najmlađima, istaknuli su sugovornici.

– Ono čega često nismo svjesni je činjenica da ono što jednom podijelimo na društvenim mrežama ili putem drugih tehnologija, zauvijek ostane zapisano na internetu. Djeca su tog rijetko svjesna, no roditelji bi trebali biti. Trebamo pronaći načine kroz različite aktivnosti da im to približimo koliko god im bilo apstraktno, objasnila je Pirnat Dragičević.

Dotaknula se i povreda prava djece prilikom objavljivanja fotografija najmlađih u medijima ili  medijskog prenošenja roditeljskih objava s društvenih mreža.

– Općenito bi društvo trebalo pružiti bolju podršku roditeljima da se nose s ovim novim izazovima odgoju i skrbi o djeci. U mnogim zemljama već se susrećemo i sa smjernicama za roditeljstvo u digitalnom okruženju. Također, prevencija cyberbullyinga treba biti neodvojivi dio općeg preventivnog rada škola u području sprečavanja svih oblika vršnjačkoga nasilja i programa razvoja medijske i digitalne i pismenosti u školama, govorila je Pirnat Dragičević.

Iako primarnu ulogu u sigurnijem surfanju djece imaju roditelji, posebno je naglasila ulogu države u ostvarenju tog cilja.

Država treba omogućiti svakom djetetu edukaciju o medijskoj pismenosti i odgovornom surfanju

– Smatram da je država dužna najprijepomoći roditeljima da nauče kako zaštititi djecu i kako ih uputiti u sigurnije načine korištenja interneta, tako da to bude na dobrobit djece. Potom, država treba  i
osigurati da svako dijete, neovisno o tome gdje živi,  kroz vrtić i školu bude sustavno poučavano o tome, zaključila je pravobraniteljica.

Na kraju treba naglasiti da će postava o rizicima interneta u Muzeju iluzija biti postavljena sve do svibnja te da će posebno biti prilagođena mlađim posjetiteljima.