Srednjoškolci mijenjaju odnos prema zelenom? Profesori uvode održivi razvoj u naše škole

Profesori na Zdravstvenom učilištu smatraju da mladi nisu nezainteresirani za održivi razvoj, već da im treba poticaj za bavljenje ovom temom. Stoga su, u suradnji s Učilištem Ambitio, pokrenuli projekt ”Unaprjeđenje pismenosti u Zdravstvenom učilištu”, u kojem sudjeluju profesori geografije, matematike, fizike, kemije i biologije. Ciljevi projekta su osposobljavanje srednjoškolaca za kritičko promišljanje ekoloških tema, njihovo osposobljavanje za samostalna istraživanja i djelovanje unutar lokalne zajednice.

Hrvoje Malić i učenici, foto: privatna arhiva

Njihov projekt je sufinanciran sredstvima iz Europskog socijalnog fonda, a koordinatori su profesori matematike i geografije.  Na projektu sudjeluje i nekoliko strukovnih profesora. Razgovarali smo s Mašom Radonić Mayr i Hrvojem Malićem, profesorima biologije, koji su objasnili na koji način projekt funkcionira.

Zašto baš mikroplastika?

Projekt je podijeljen na tri dijela, a u svakom je zastupljena jedna znanost. Tako će unutar fizike istraživati disperziju radioaktivnog onečišćenja, unutar kemije utjecaj klimatskih promjena na razinu radioaktivnosti, a s biolozima istražiti koliko su zagrebačke tekućice i stajačice zagađene mikroplastikom.

Istraživanje mikroplastike je važno, ističu profesori biologije, jer se ona nalazi svugdje. Primjerice, možemo ju pronaći u hrani, soli i prašini.  Pronađena je čak i u jajima ptica koje se gnijezde na otocima najudaljenijim od civilizacije. S obzirom na te podatke, zanima ih koliko mikroplastike se nalazi u zagrebačkim vodama, radi čega će mrežama zagrabiti dio sedimenta na raznim mjestima, kao što su Jarun i Bundek.

Projekt počinje na lokalnoj razini

Učenje mladih o brizi za okoliš odlučili su početi baš na lokalnoj razini, jer smatraju da tamo promjena i treba početi. Stoga, osim što će učenici provoditi istraživanja, svoje rezultate će prezentirati i lokalnoj zajednici na Dan zaštite prirode, 5. lipnja, će kod Gupčeve zvijezde. Sve zainteresirane će informirati o istraženim aspektima održivog razvoja.

– Važno je da škola u lokalnoj zajednici bude i edukator šire zajednice, umjesto da je zatvorena unutar svojih zidova, istaknula je profesorica Maša Radonić Mayr.

Ciljevi projekta

Osim što projekt služi edukaciji mladih i šire zajednice, glavni smisao je obrazovati pojedince koji će biti budući aktivisti. Profesori bi htjeli da njihovi učenici razviju strast za učenjem o održivom okolišu, da znaju sami izmjeriti, proučavati teme, stvarati informirane stavove i zatim aktivno sudjelovati u društvu.

– Željeli bismo da znaju kritički obraditi informacije koje dobiju ili nađu, a ne da, ako nešto pročitaju na internetu, to odmah bude njihov stav, rekao je profesor Hrvoje Malić.

Nastava je projektna

Postavljene ciljeve namjeravaju ostvariti kroz projektnu nastavu. Nastava je već počela, a početkom godine učenike su upoznali sa konceptom održivog razvoja. No, dalje kroz godinu se ovaj oblik predavanja nije nastavio. S učenicima komuniciraju preko Merlina, gdje dobivaju zadaće i razne videe, a zatim sami rade videe koje šalju profesorima.

Osim toga, unutar projekta zamišljene su i dvije terenske nastave. Jedna se već održala u listopadu, na Medvednici. Druga će se održati krajem školske godine, na Velebitu. Planiraju se spustiti i do mora, kako bi mogli istražiti čim više vrsta sedimenata.  Posjetit će i uzgajalište tuna, te istražiti njegov značaj za lokalnu zajednicu i okoliš. Svi navedeni oblici nastave usmjereni su na tri komponente, a to su: gospodarska jedinica, njezin pozitivan i negativan utjecaj na društvenu zajednicu, te pozitivan i negativan utjecaj na okoliš.

Učenici nisu nezainteresirani

Zamišljeno je da učenici u ovom projektu aktivno sudjeluju. Oni sami istražuju i obrađuju teme, pojedinačno i u timovima, a profesori ih vode kroz čitav proces. Također, profesori predviđaju da će se, radi interesa učenika, ovaj projekt nastaviti održavati i idućih godina. Za trenutnu generaciju to znači da će i sami imati priliku podučavati. S obzirom da su sada na trećoj godini, iduće godine će moći učenicima novog trećeg razreda postati mentori.  Primjerice, moći će im objasniti kako projekt treba izgledati i pomoći u odabiru tema.

Profesorica Maša Radonić Mayr dodala je da se o mlađim generacijama govori negativno. U smislu da nisu zainteresirani za školu i učenje. Pritom se zanemaruje da učenici često imaju svojih problema, kojima su okupirani i radi kojih se ponekad ne mogu koncentrirati na druge stvari. Prema tome treba imati razumijevanja, te im ponuditi svojevrstan spas u proučavanju znanosti. Učenje biologije ne može otkloniti njihove osobne probleme, ali im može pomoći u odvraćanju misli na nešto korisno i zabavno. Za te je potrebe nužno ponuditi interaktivni i istraživački oblik nastave.