Na današnji dan prije 536 godina otiskana je prva knjiga na hrvatskome jeziku

Datum 22. veljače vrlo je značajan u povijesti hrvatske pismenosti i kulture, budući da je na taj dan završeno tiskanje prve knjige na hrvatskome jeziku. Riječ je o Misalu po zakonu rimskoga dvora koji je napisan na glagoljičnom pismu. Njegov značaj nadilazi Hrvatsku budući da je to prva knjiga koja je uopće tiskana u slavenskom svijetu.

Zbog navedenih razloga je 22. veljače postao i datum na koji će se obilježavati Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Službeno je to proglasio Hrvatski sabor prije 14 dana, na poticaj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

– Cilj ove manifestacije je promicanje svih govornika hrvatskoga jezika na promicanje ljepota i vrijednosti toga važnog dijela hrvatskoga kulturnog identiteta, navode iz spomenutog Instituta, dodajući kako je posebna namjera da svi dionici obrazovnoga sustava taj dan na određeni način obilježe u sklopu školskih aktivnosti.

Misal otiskan ni tri desetljeća od prve tiskane Biblije

Izumitelj Johannes Gutenberg konstrurirao je svoj revolucionarni tiskarski stroj 1445. godine, da bi 1455. objavio prvu knjigu koju je otiskao na njemu. Radilo se o Bibliji koja je na ovaj način postala prva tiskana Biblija.

Ni 30 godina od te objave, spomenute 1483. godine otiskan je i Misal po zakonu rimskog dvora. Time je postao prvi Misal u Europi koji nije tiskan na latiničnom pismu i latinskom jeziku.

S obzirom da je Misal tiskan prije 1501. godine, ova knjiga ulazi u kategoriju inkunabula odnosno prvotisaka. U Hrvatskoj je tiskano ukupno devet inkunabula, no za Misal po zakonu rimskog dvora se ne može točno utvrditi gdje je tiskan.

U početku se smatralo da je tiskan u Veneciji, no ugledni hrvatski povjesničar knjige Zvonimir Kulundžić u svojim je brojnim radovima na tu temu iznio uvjerljive dokaza koji govore u prilog Kosinja kao mjesta tiskanja Misala.

Sačuvano je jedanaest nepotpunih primjeraka i šest fragmenata prvotiskanog Misala po zakonu rimskog dvora. Pet ih se čuva u Zagrebu, dva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici te dva u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Franjevački samostan u Zagrebu i Dominikanski samostan na otoku Braču imaju po jedan primjerak. Ostali primjerci se čuvaju u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Sankt Peterburgu, Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču te dva primjerka u knjižnici u Vatikanu.

Naučite glagoljicu kroz kviz i pamtilicu

Vratimo se još malo na prvo obilježavanje Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Već smo spomenuli da je inicijativa za obilježavanje ovog dana stigla od Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje s kojeg ovim spomendanom žele potaknuti na promicanje i upoznavanje tog važnog dijela hrvatskoga kulturnog identiteta.

Da bi na popularan i zabavan način zainteresiranima približili glagoljicu, djelatnici Instituta su upriličili dodatak portalu Hrvatski u školi (hrvatski.hr) – “Volim glagoljicu”.

Taj je dodatak namijenjen svoj školskoj djeci i svima koji žele provjeriti svoje poznavanje glagoljičnih slova, ali i naučiti pisati glagoljicom. Uz to se možete poigrati “Glagoljicom pamtilicom” te svojevrsnim kvizom unutar prozora ‘Znam glagoljicu’.