Ako ste tijekom zime stalno živčani i umorni možda je riječ o ovom poremećaju: Psihologinja nam je objasnila kako se liječi

Tijekom hladnih i mračnih mjeseci svi se mogu osjećati pomalo ‘šugavo’. Imamo manje energije, više nam se spava, a kako vani od oblaka i magle ni ne vidimo nebo ni ne ide nam se van. Psihologinja Valentina Čarapina objasnila nam je kad su ovi osjećaji prirodni, a kad bismo trebali biti zabrinuti. Naime tijekom hladnijeg dijela godine može doći do pojave afektivnog sezonskog poremećaja, zbog kojeg se javlja razdražljivost, smanjen libido i konstantan umor.

Nakon sunčane Nove godine, siječanj je započeo tmurnim tjednom za kojim je uslijedio snijeg i zahlađenje. U Zagrebu se od magle danima nije vidjelo nebo, a pa su mnogi praznike proveli u svojim domovima. O utjecaju takvog vremena na emocije razgovarali smo s psihologinjom Valentinom Čarapinom, voditeljicom projekata Društva za psihološku pomoć.

– Dugotrajno tmurno i hladno vrijeme kod brojnih ljudi izaziva neugodne emocije i sniženo raspoloženje. Tijekom zime, manjak sunčeve svjetlosti utječe na naš cirkadijurni ritam, odnosno na brojne tjelesne, psihološke i ponašajne procese koji prate 24-satni ciklus budnosti i spavanja. Primjerice, što su dani mračniji, to nam tijelo luči više melatonina i više nam se spava. Mlade osobe same po sebi imaju drugačiji cirkadijurni ritam od odraslih, kasnije idu spavati i kasnije se bude, što znači da potencijalno još dulje doživljavaju mrak od odraslih. Uz to, mladi su u životnoj fazi u kojoj su im vršnjački odnosi od velike važnosti za razvoj. Stoga manjak sadržaja i mogućnosti za druženje na otvorenom ili kroz svakodnevnu rutinu (npr. škola, studij) mogu dovesti do osjećaja izolacije i usamljenosti, objašnjava profesorica Čarapina.

‘ Svakako je važno dopustiti si odmor koji tijelo traži’

Dodaje da je dio promjena u raspoloženju potpuno prirodan i očekivan s obzirom na promjene godišnjih doma, jer smo zimi usporeniji i pospani, a ljeti aktivniji i budni. Sniženo raspoloženje koje se javlja tijekom zime najčešće je kratkotrajno i prolazno, no kod manjeg broja ljudi može biti vezano uz pojavu takozvane sezonske depresije.

– Neki dio sniženog raspoloženja je prirodan tijekom hladnih i mračnih perioda, no postoje brojne aktivnosti i tehnike koje ljudi mogu isprobati kako bi si pomogli. Svakako je važno dopustiti si odmor koji tijelo traži, jer je prirodno tijekom zime biti usporeniji i čuvati svoju energiju. Što se tiče usamljenosti i izolacije, preporučuje se održavanje odnosa s drugima, makar kroz virtualna druženja ako druge opcije nisu dostupne (npr. video pozivi, zajedničko igranje igara i slično), savjetuje psihologinja.

Treba naći zamjene aktivnostima koje volimo

Napominje da je tijekom zimskim praznika važno održavanje dnevne rutine, uravnotežene prehrane i tjelesne aktivnosti, a posebno je važno da svaki dan odete spavati otprilike u isto vrijeme. Kontra učinak na raspoloženje može imati socijalna izolacija, to jest zanemarivanje odnosa s drugima, prekomjerno ili nedovoljno spavanje i zanemarivanje dnevne rutine.

– Ako je moguće, svakako se preporučuje boravljenje na otvorenom tijekom sunčanih sati, kako bi se potpomogla regulacija budnosti i spavanja. Osim toga, možete se prisjetiti aktivnosti koje volite raditi za vrijeme toplijih dana i osmisliti ekvivalentnu zimsku aktivnost. Primjerice, ako volite rolati, možete ići na klizanje. Ako volite izlaziti s prijateljima, možete organizirati druženje na zatvorenom ili organizirati virtualno igranje društvenih igara i slično. Aktivnosti možete prilagoditi trenutačnoj razini energije, npr. umjesto odlaska van, možete pozvati prijatelje na čaj ili film. Kao za vrijeme bilo kojeg težeg životnog perioda, važno je upogoniti sve svoje resurse – sve ono što nam pomaže da se osjećamo malo bolje, priča nam psihologinja Čarapina.

Što je sezonski afektivni poremećaj?

Međutim kod manjeg broja osoba promjene godišnjih doba mogu biti vezane uz pojavu sezonskog afektivnog poremećaja. Ovaj poremećaj je po simptomima sličan depresivnom afektivnom poremećaju i najčešće uključuje sniženo raspoloženje, razdražljivost, gubitak interesa za svakodnevne aktivnosti, umor, narušenu koncentraciju, smanjen libido, prekomjerno jedenje i spavanje, a rjeđe gubitak apetita ili nesanicu.

– Ono što je karakteristično za sezonski afektivni poremećaj je da se simptomi svake godine počinju javljati nakon ljeta, postaju intenzivniji tijekom zime i povlače se dolaskom proljeća. U slučaju da primjećujete ove simptome kod sebe i da traju dulje od dva tjedna, obratite se stručnjaku za mentalno zdravlje poput psihologa ili psihijatra. Tretman najčešće uključuje kombinaciju psihoterapije i farmakoterapije, a ponekad i terapiju svjetlom, poručuje psihologinja.