Generacija Z u srcu prosvjeda u Iranu: Prije samo tri godine učenice su trovali u školama

Prema podacima Novinske agencije aktivista za ljudska prava u prosvjedima u Iranu živote je izgubilo već više od 500 osoba, a režim ne staje s brutalnim likvidacijama prosvjednika. Kao i u ranijim prosvjedima, vodeću ulogu imaju mladi, štoviše generacija Z, a u ovoj zemlji vjerojatno se najviše vidi jaz između konzervativnih starijih generacija i mladih, koji, izloženi medijima iz cijelog svijeta i društvenim mrežama, žele odbaciti režimske vrijednosti i boriti se za svoju slobodu.

‘Spremna sam biti iduća, ako ću to znači da ću biti posljednja’, rečenica je koja je postala geslo prosvjeda za generaciju Z u Iranu. Sedamnaestogodišnja  Tarlan na svom ju je ogledalu svake večeri prije izlaska pisala ružom. Iako se nama može činiti neobično, u Iranu je šminkanje postalo jedan od simbola prosvjeda protiv teokratske vlasti.

Nošenje šminke u Iranu nije zabranjeno, no postalo je simbol otpora protiv zakona kojim se ženama nameće obavezno nošenje hidžaba u javnosti, jer naglašava crte lica koje hidžab sakriva. U Iranu su na snazi i drugi zakoni koji ograničavaju prava žena, od prava na razvod, sudjelovanje u javnom i političkom životu, sportu i umjetnosti do zakona kojima im se ograničava i sloboda kretanja te prijenos nacionalnosti djeci.

Tarlanina poruka postala je viralna na društvenim mrežama, a rečenica koju je pisala svako večer, na TikToku je postala poziv na otpor vlasti. U intervjuu za IranWire Tarlan je rekla da su za razliku od svojih roditelja, ona i njeni vršnjaci odrasli uz internet i stalan pristup informacijama i da zbog toga znaju da ne žive normalnim životima.

Mnogi roditelji osjećaju se podvojeno

Iako je Iran izrazito konzervativna zemlja, mladima nije ograničen pristup internetu, pa su za mnoge društvene mreže bile formativne. Od djetinjstva su mogli vidjeti kako njihovi vršnjaci žive u drugim dijelovima svijeta. Zbog toga se javila svijest da žive posve drugačije od svojih vršnjaka iz drugih zemalja i želja za slobodom.

Čak i mnogi roditelji čija djeca podržavaju prosvjede osjećaju se podvojeno između straha od posljedica i želje da budu solidarni. Sanaz, majka 16-godišnje Sarine, odlučila je podržati kći i s njom ići na prosvjede. Ona i muž u početku su se protivili tome da sudjeluje na prosvjedima, no zaključili su da je sigurnije otići s njom jer bi u suprotnom na društvenim mrežama mogla objaviti da je za prosvjede, zbog čega bi je vlast lakše pronašla i uhitila. Tisuće obitelji u Iranu susreću se s ovakvim dilemama, prenosi IranWire.

Prema podacima Novinske agencije aktivista za ljudska prava (HRANA), od početka prosvjeda u prosincu je ubijeno najmanje 646 osoba, uključujući osmero djece te da je broj ubijenih civila deset puta veći od broja stradalih pripadnika snaga sigurnosti. Doduše jedan iranski dužnosnik za Reuters rekao je da u prosvjedima smrtno stradalo čak dvije tisuće osoba. Među žrtvama prosvjeda je i 23-godišnja studentica Rubina Aminian, koja je osmog siječnja upucana s leđa na ulici. Samo pet dana prije nje ubijen je trener futsala Amir Muhamed Kukan, prenio je BBC.

This trend among Iranian women is now unstoppable. pic.twitter.com/GvhzqUZgPX

— Visegrád 24 (@visegrad24) January 8, 2026

Prosvjednice pale cigarete ajatolahovom slikom

Svoj bunt prosvjednice su iskazale i paljenjem cigareta gorućim fotografijama vjerskog vođe ajatolaha Hameneija. Fotografije ovog čina koji u Iranu može biti kažnjiv smrću proširile su se društvenim mrežama i dokaz su neizmjerne hrabrosti prosvjednica. Iako su iranske vlasti pokušavale ograničiti širenje fotografija, one su postale viralne na društvenim mrežama diljem svijeta.

Ovo nije prvi prosvjed u Iranu u kojem najveću simboličku moć imaju žene. Naime prosvjedi 2022. godine izbili su zbog smrti Mahse Amini, 22-godišnjakinje koja je završila u zatvoru jer nije nosila hidžab u javnosti. Dio javnosti i dalje smatra da je u zatvoru pretučena do smrti, a te godine zbog masovnih uličnih prosvjeda bilo je uhićeno više od 19.400 osoba, dok je više od 500 osoba smrtno stradalo u prosvjedima.

U to vrijeme paljenje hidžaba postalo je simbol prosvjeda, a brojne studentice iz protesta su ga odbile nositi na fakultetu ili na sportskim događajima. Upečatljivo je postalo i nošenje ‘krvavo-crvenog’ ruža. Međutim prosvjed nije stao na studenticama, te godine uključile su se i učenice.

Trovanje učenica u školama

Odgovor režima bio je brutalan. Naime diljem Irana javili su se slučajevi serijskog trovanja u školama za djevojke, prenosi Euronews. Prema istraživačkim priopćenjima, tijekom 2023. godine u 15 iranskih gradova u školama je bilo otrovano više od 800 učenica, a incidenti su nastavljali mjesecima. Čak je iransko ministarstvo zdravstva potvrdilo da su posljedice uzrokovane otrovom.  Međutim iranska vlada odbila je prihvatiti bilo kakvu odgovornost za incidente te odgovorni nikad nisu pronađeni.

Ovaj put prosvjedi su izbili zbog kraha valute riala. Iranci su na ulice izašli 28. prosinca i prosvjedi od tad ne staju, unatoč brutalnom otporu režima. Iako su demonstracije započele iz ekonomskih razloga, nezadovoljstvo se brzo proširili na druge društvene, kulturne i političke teme te su prosvjednici počeli zazivati kraj režima.

Riječ je o najvećem ovakvom prosvjedu koji je godinama održan u Iranu, a kako bi zaustavila organizaciju prosvjeda, iranska vlada je u više navrata ugasila internet na razini države. Prosvjednici traže rušenje vjerskog vođe ajatolaha Hameneija i povratak princa Reze Pahlavija, sina šaha prognanog nakon islamske revolucije, prenosi BBC.

Roditeljima stižu poruke da djecu ne puštaju na prosvjede

Iako se proturežimski prosvjedi u Iranu održavaju svakih nekoliko godina, dugo nisu viđene demonstracije ovakvog opsega. Kako bi zaustavila organizaciju prosvjednika, vlada je u više navrata ugasila internet na razini cijele države. Prosvjede nasilno guši dobrovoljna paravojna skupina Basij, i to likvidacijama prosvjednika na ulici. Roditeljima stižu poruke u kojima ih se traži da djecu drže podalje od prosvjednika, koje nazivaju teroristima, prenosi Guardian.

Iranska vlada organizirala je kontraprosvjed, a na državnoj televiziji se emitiraju snimke za koje se navodi da su takvi skupovi održani diljem zemlje. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi u obraćanju stranim diplomatima rekao je da su prosvjedi posve pod kontrolom, iako se čini da im se još ne nazire kraj. SAD je odlučio uvesti carinu od 25 posto na sve poslove koji se obavljaju sa Sjedinjenim Američkim državama svim zemljama koje trguju s Iranom i tako vršiti još veći ekonomski pritisak. Američki predsjednik najavio je i mogućnost vojne intervencije ako se reakcija režima ne smiri, a tvrdi i da je iranski vrh spreman na pregovore.