Kod njih možete dobiti besplatan pravni savjet: Prošle godine zaprimili su oko 1.600 zahtjeva

Online ili ‘na vratima’ Pravne klinike u sklopu Pravnog fakulteta u Zagrebu, građani imaju mogućnost zatražiti besplatan pravni savjet. Iz Pravne klinike otkrivaju nam da su tijekom 2025. godine zaprimili čak 1.634 predmeta, a stranke im se najčešće obraćaju s upitima iz građanskog i radnog prava. Ipak, postoje neki zahtjevi koje odbijaju.

U sklopu Pravne klinike, studenti Pravnog fakulteta u Zagrebu od 2010. godine građanima nude besplatnu pravnu pomoć. Od tada do danas, kažu nam, zaprimili su više od 24.000 zahtjeva za pružanjem besplatne primarne pravne pomoći. Tijekom 2025. godine zaprimili su 1.634 predmeta, što predstavlja mjesečni prosjek od 136 zaprimljenih predmeta, dok su u 2026. godini do sada zaprimili već 255 predmeta.

Koje savjete stranke najčešće traže?

S obzirom na to da se radi o životnim situacijama koje obuhvaćaju različita pravna područja, stranke im se obraćaju s upitima iz svih grana prava. Također, javljaju im se u trenucima pravne nesigurnosti, kada nisu sigurni koja su njihova prava, mogu li ih i kako zaštititi te kojim se institucijama trebaju obratiti.

– Stranke su nam se najčešće obraćale s pitanjima iz građanskog prava, na primjer ovrhe, naknade štete, ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, suvlasništvo i etažiranje, zatim radnog prava, najčešće zbog neisplate plaća ili prekovremenog rada, kaznenih prijava, nasilja u obitelji, dozvola za boravak i rad za strane radnike i zbog ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak, otkrivaju iz Pravne klinike.

Važno je napomenuti da besplatnu pravnu pomoć pružaju sukladno s odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Taj zakon uređuje korisnike besplatne pravne pomoći, kao i situacije u kojima se pravna pomoć može pružiti. Stoga postoje neki zahtjevi koje odbijaju.

– Zbog toga zahtjeve smijemo odbiti ako bi na primjer podneseni zahtjev bio očito neosnovan ili ako je podnositelju zahtjeva pravna pomoć osigurana na temelju posebnih propisa. Osim toga, ne zaprimamo stranke koje već imaju odvjetnika ili si ga s obzirom na svoje materijalne prilike mogu priuštiti te ako bi se u predmetu primjenjivalo pravo neke druge države, a ne hrvatsko pravo. Iz iskustva možemo dodati da nam se uglavnom javljaju najugroženije i najosjetljivije skupine građana. Isto tako, ne možemo prihvatiti zahtjeve stranaka koje žele da ih zastupamo na sudu ili da im sastavljamo tužbe, ističu iz Pravne klinike.

Studenti su glavna pokretačka snaga

Dodajmo da Pravna klinika funkcionira zahvaljujući brojnim studentima volonterima koji kroz rad u klinici stječu nova znanja i vještine.

– Studenti kliničari su glavna pokretačka snaga Pravne klinike. Broj studenata je u prošlim akademskim godinama varirao, no zadnjih par godina ih je oko 100 po semestru. Njihov rad nadziru akademski i vanjski mentori – nastavnici Pravnog fakulteta kao i pravnici iz prakse – odvjetnici, sudski savjetnici, pravnici u gospodarstvu i drugi – i to njih oko 90. Oni također volontiraju te su važni za osiguranje kvalitete pruženih pravnih savjeta i općih pravnih informacija. Potrebno je napomenuti da u radu sudjeluju i razne udruge temeljem sklopljenih sporazuma. Za organizaciju rada Pravne klinike zadužene su četiri studentice administratorice te voditeljica Ivana Kanceljak koje svoje aktivnosti provode uz podršku uprave fakulteta i dekana Ivana Koprića, poručuju iz Pravne klinike.

Za kraj podsjetimo da zahtjeve za pružanjem besplatne pravne pomoći zaprimaju u prostorijama Pravne klinike koje se nalaze na adresi Palmotićeva 30, online putem obrasca koji je dostupan na službenim mrežnim stranicama Pravne klinike, kao i na vanjskim klinikama koje se održavaju u 17 gradova u Hrvatskoj.