Učenici iz ovih županija najgore riješili nacionalne ispite: 'Nastava u takvim uvjetima predstavlja izazove'

Za manje od mjesec dana počinju nacionalni ispiti koje pišu svi učenici četvrtih i osmih razreda. Rezultat ne utječe na prosjek u školi ni upis u srednje škole, ali su smjernica školama koliko dobro učenici barataju gradivom. Prema prošlogodišnjim rezultatima ravnatelji škola u Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Ličko-senjskoj i Brodsko-posavskoj županiji mogli bi se zapitati trebaju li uvesti neke promjene, jer su njihovi učenici ispite u prosjeku riješili najlošije. Razgovarali smo s nekima od njih i provjerili što bi županije mogle poduzeti da se stanje u školama poboljša.

Nacionalni ispiti, koje pišu učenici četvrtih i osmih razreda održavaju se od početka ožujka, dakle do njih je ostalo svega nešto više od mjesec dana. Četvrtaši su prošle godine najbolje riješili Matematiku, a najgore Prirodu i društvo, dok su osmaši najbolje napisali Engleski, a imali najviše problema s Matematikom.

NCVVO je objavio i rezultate nacionalnih ispita po županijama, iz kojih se vidi da nisu učenici iz svih županija bili jednako spremni za ispite. Ispite su najgore u prosjeku riješili učenici iz Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije, a među tri najgore županije u četvrtima razredima našla se i Ličko-senjska, a u osmim Brodsko-posavska županija.

‘Takav stav je očito obrambena reakcija’

Stoga smo odlučili kontaktirati ravnatelje škola iz ovih županija i provjeriti kakvi su kod njih rezultati te za što ‘krive’ ovakav rezultat. Kontaktirali smo velik broj nasumično odabranih škola te prenosimo odgovore ravnatelja koji su nam se javili.

Ravnatelj OŠ Sibinjskih žrtava iz Sibinja u Brodsko-posavskoj županiji Josip Šišmanović priznaje da su u školi rezultati iz Matematike prilično slabi, zbog čega planiraju od iduće godine organizirati večernje instrukcije za učenike. U školi još od eksperimentalnog provođenja nacionalnih ispita prate i analiziraju rezultate, a uveli su i novine, poput podjele učenika u osnovnu i naprednu razinu iz Fizike i Kemije.

Naglašava da je problem što se nacionalnim ispitima ne bavi na razini županije, već je inicijativa na pojedinačnim školama koje su rezultate doživjele kao zabrinjavajuće. Rekao nam je da je u tri godine koje se nacionalni ispiti provode u cijeloj Hrvatskoj na aktivu ravnatelja županije tema bila spomenuta samo jednom i to bez konkretne analize stanja.

– Takav stav ne čudi jer je očigledno obrambena reakcija na rezultate, ali je po tome vidljivo kako još nismo spremni za suočavanje i sagledavanje situacije ‘hladne glave’. Smatram kako su uzroci slabih rezultata brojni i slojeviti te da do boljih rezultata nećemo doći preko noći. Prije 18 godina smo na vanjskom vrednovanju bili manje – više u prosjeku RH, a u međuvremenu su neke županije/gradovi izvrsno napredovali, priča Šišmanović.

‘Svjesni smo hiperinflacije odlikaša’

Navodi i da osnivači (županije i gradovi) nisu zaduženi samo za materijalna ulaganja, već mogu i direktno utjecati na obrazovanje kroz produženi boravak. U razredima je malen broj učenika, pa učenici ne osjećaju konkurenciju koja bi ih potaknula na učenje i dodatno motivirala.

– Nisu problem ocjene jer smo svjesni hiperinflacije odlikaša. Problem je znanje koje ne odgovara ocjeni, a zbog ‘krivih’ ocjena imamo i ‘krive’ slike o svojim vještinama i sposobnostima. Smatram kako kao škola činimo što je u našoj moći. Analiziramo, pratimo i pokušavamo u skladu s ovlastima i mogućnostima doći do rješenja. No, bez veće uključenosti osnivača, a na koncu i same države preko resornog Ministarstva, razlika u znanju, ali i razvijenosti nekog kraja bit će sve veća. Ukratko, kada rezultate nacionalnih ispita počnemo gledati kao trenutačnu krvnu sliku i stanje, kao izazov kojeg trebamo riješiti, krenut će i proces oporavka te hvatanje priključka s ostalim krajevima RH. Na kraju bih čestitao sredinama i školama koje su kontinuirano u rastu i razvoju. Imamo u Hrvatskoj odličnih primjera rada škola i suradnje na razini Osnivača. Svijetle primjere treba slijediti, poručio je Šišmanović.

‘Rezultati bi bili bolji da to znači nešto za upis’

Ravnatelj IV. OŠ Bjelovar, Miran Kapelac rekao nam je da je su u školi uočeni slabiji rezultati osmaša u STEM području. Smatra da za rezultate ne postoji jedan uzrok, već je riječ o kombinaciji manjka motivacije, zahtjevnosti gradiva, nedovoljno razvijenih radnih navika, socioekonomskih čimbenika, manjka podrške kod kuće, ali i nedostatka stručnog kadra u pojedinim školama. Dodaje da misli da bi Bjelovarsko-bilogorska županija trebala provesti sveobuhvatnu analizu koja obuhvaća više faktora.

– Samo ću komentirati da sam relativno zadovoljan postignutim rezultatima koje su  ostvarili učenici četvrtih i osmih razreda. Moje osobno mišljenje je da rezultati postignuti na nacionalnim ispitima ovise i o strukturi/sastavu razreda koji te godine pišu nacionalne ispite, ali i o osobnoj motivaciji učenika ponaosob. Također sam mišljenja da bi rezultati bili kudikamo bolji kada bi učenicima npr. osmih razreda nešto značilo za upis u srednju školu. Što se osnivača tiče mislim da treba osigurati više sredstava za stručna usavršavanja učiteljica i učitelja te da bi trebalo uložiti u razne kutke za igru po školama kao i osigurati razna pomagala i sredstva za rad po uzoru na gradove koji su osnivači škola, rekao nam je Tomislav Hanžeković, ravnatelj OŠ ‘Grigor Vitez’ u općini Sveti Ivan Žabno u Koprivničko-križevačkoj županiji.

U županijama koje se u statistici čine manje uspješnima ima dobrih primjera. Ravnateljica OŠ Legrad (također u Koprivničko-križevačkoj županiji) Tamara Marcinjaš kaže da su u njenoj školi učenici četvrtih razreda iz svih predmeta postigli rezultate više od županijskog i državnog prosjeka, dok su učenici osmih razreda iz Hrvatskog, Matematike, Biologije, Kemije i Geografije postigli rezultate veće od županijskog i državnog prosjeka, a samo iz Fizike, Povijesti i Engleskog su rezultati bolji od županijskog, a slabiji od državnog prosjeka. Dodaje da u školi nemaju nestručnog kadra, pa je i to pridonjelo dobrim rezultatima.

U Koprivničko-križevačkoj potrebna je kombinacija mjera

Dobili smo odgovor i od pomoćnika pročelnika Službe ureda župana Koprivničko-križevačke županije, Karla Sigetića, koji navodi da je Županija provela analizu rezultata uspješnosti rješavanja nacionalnih ispita na razini škola te usporedbu s državnim prosjekom. Zaključak je da poboljšanje zahtijeva kombinaciju mjera, od jačanja nastavničkih kompetencija i dodatne podrške učenicima pa sve do strateškog ulaganja u obrazovnu infrastrukturu.

– Upravo iz tog razloga Koprivničko-križevačka županija, u okviru svojih nadležnosti, ali i puno iznad propisanih zakonskih okvira, kao jedan od svojih strateških ciljeva izdvaja obrazovanje i ulaganja u obrazovanje što je vidljivo i u Proračunu za 2026. godinu. Uz decentralizirana i izvorna proračunska sredstva, Županija će u narednoj godini za redovnu djelatnost i programe osnovnog i srednjeg školstva izdvojiti više od 50 milijuna eura. Posebno ističemo kako će se uz to provesti i kapitalna infrastrukturna ulaganja kroz projekte rekonstrukcije, dogradnje i izgradnje osnovnih škola u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti pri čemu vrijednost projekata prelazi 40 milijuna eura, izjavio je Karlo Sigetić.

Potrebna je pomoć područnim i kombiniranim razredima

Četvrtaši iz Ličko-senjske županije u prosjeku su među onima oni koji su najgore riješili nacionalne ispite. Ravnatelj OŠ A. G. Matoša u Novalji Dejan Tauzer naglašava da postoje strukturne okolnoste koji utječu na uspješnost učenika u županiji.

– Ličko‑senjska županija pretežito je ruralno i izrazito raspršeno područje, s velikim brojem područnih škola koje rade u kombiniranim razrednim odjelima. Nastava u takvim uvjetima, kao i rad u dvije smjene u dijelu škola, predstavlja dodatne izazove u organizaciji odgojno‑obrazovnog procesa. Isto tako, pretpostavljam da je u pojedinim sredinama prisutan i problem nestručne zastupljenosti nastave, što također može utjecati na postignuća učenika, komentira Tauzer.

U njihovoj školi koja radi u dvije smjene nastava je bila u potpunosti stručno zastupljena i rezultati su bili značajno bolji od županijskog prosjeka te vrlo blizu nacionalnog rezultata, priča nam ravnatelj.

– Na županijskoj razini prostor za poboljšanje vidim u jačanju stručne podrške školama koje rade u složenijim organizacijskim uvjetima, osobito u područnim i kombiniranim odjeljenjima, kao i u postupnom smanjivanju potrebe za radom u dvije smjene konstantnim ulaganjima, što bi uvelike doprinijelo stabilnijem i kvalitetnijem odgojno‑obrazovnom radu, izjavio je Tauzer.

‘Važno je raditi na podizanju motivacije učenika’

Među osmašima koji su u prosjeku najlošije riješili nacionalne ispite bili su i oni iz Brodsko-posavske županije. Razgovarali smo s ravnateljima OŠ Ivana Meštrovića u Vrpolju Josipom Funarićem i OŠ Josipa Kozarca u Slavonskom Šamcu Borisom Lešićem.

– Nakon objave rezultata nacionalnih ispita, u našoj školi provedena je analiza postignuća učenika na razini stručnih tijela škole, a predstavljeni su i raspravljeni na sjednici Učiteljskog vijeća. Cilj nam je bio sagledati rezultate objektivno, uočiti područja u kojima su učenici ostvarili slabija postignuća te raspraviti moguće razloge i mjere unaprjeđenja. Smatramo da rezultati nacionalnih ispita ne ovise isključivo o radu škole i učitelja, već su posljedica više čimbenika, uključujući obrazovnu strukturu sredine, socioekonomske uvjete, motivaciju učenika, kao i činjenicu da nacionalni ispiti za učenike nemaju izravne posljedice na njihovo daljnje školovanje, što može utjecati na razinu truda i zalaganja pri rješavanju ispita, komentira Josip Funarić.

Na razini škole njegovim riječima planiraju osnažiti rad na analizi ishoda učenja, razmjenu primjera dobre prakse među učiteljima te pojačati podršku učenicima kroz dodatne i dopunske oblike rada, osobito u područjima u kojima su rezultati slabiji. Dodaje i da će nastaviti s praćenjem postignuća učenika i korištenjem rezultata nacionalnih ispita kao alata za samovrednovanje rada škole.

– Na razini županije, smatramo da bi poboljšanju rezultata moglo doprinijeti sustavnije stručno usavršavanje učitelja, dodatna podrška školama koje djeluju u zahtjevnijim uvjetima te jačanje suradnje između škola i relevantnih institucija. Dugoročno, važno je raditi na podizanju motivacije učenika i svijesti o važnosti ovakvih vrednovanja kao dijela obrazovnog procesa. Vjerujemo da nacionalni ispiti predstavljaju vrijedan izvor povratnih informacija te da, uz zajednički i sustavan pristup, mogu pridonijeti unaprjeđenju kvalitete obrazovanja na razini škole i županije, poručio je Funarić.

‘Promjene se uvode promišljeno i postupno’

Rezultate nacionalnih ispita analizirali su i u OŠ Josipa Kozarca u Slavonskom Šamcu. Ravnatelj Boris Lešić navodi da se nacionalni ispiti doživljavaju prvenstveno kao dijagnostički alat koji pruža uvid u određena postignuća učenika, ali i u širi kontekst uvjeta rada, socijalno-ekonomskog okruženja te različitih obrazovnih potreba učenika.

– Na temelju provedene analize, škola kontinuirano promišlja mogućnosti unapređenja rada, osobito kroz jačanje suradnje među učiteljima, dodatnu podršku učenicima kojima je potrebna te usklađivanje nastavnih strategija s uočenim potrebama. Promjene se u skladu s pedagoškim standardima, uvode promišljeno i postupno. Rezultate na razini županije smatramo složenim pitanjem na koje utječe više čimbenika, uključujući demografske, društvene i obrazovne okolnosti, a koje nije moguće svesti na jedan uzrok. Upravo zato smatramo da je važno nastaviti sustavnu analizu i dijalog svih dionika obrazovnog sustava. Unapređenje postignuća učenika moguće je kroz dugoročnu podršku školama, dodatna stručna usavršavanja, osnaživanje učenika te jačanje suradnje između škola, osnivača i nadležnih institucija. Nadamo se kako će nacionalni ispiti i ubuduće služiti kao poticaj za razvoj i unapređenje obrazovnog sustava, a ne isključivo kao sredstvo usporedbe, zaključio je ravnatelj Lešić.