Među mladima se širi opasna praksa skidanja kilograma: Ne preporučuje se nikome

Čak 16 sati poste, a onda osam sati jedu. Za takvom dijetom, poznatom pod nazivom intermittent fasting, nakon blagdana je posegnuo i dio mladih. Nutricionisti iz Savjetovališta za prehranu Doma zdravlja Zagreb – Centar poručuju da se ovaj način skidanja kilograma ne preporučuje nikome, a pogotovo učenicima i studentima.

Siječanj je za dio mladih ljudi protekao u skidanju kilograma koji su se ‘nakupili’ tijekom blagdana, a neki od njih posegnuli su za praksom pod nazivom intermittent fasting odnosno povremenim postom. Njegova glavna karakteristika je izmjenjivanje razdoblja redovitih obroka s razdobljima ograničenog unosa hrane ili potpunog posta. Na primjer, metoda 16:8 (16 sati posta, osam sati hranjenja) i 5:2 (normalna prehrana pet dana, ograničenje unosa energije dva dana). Pritom je dozvoljeno piti vodu, crnu kavu i nezaslađeni čaj uz naglasak na kvalitetnu i raznoliku prehranu tijekom razdoblja jela, objašnjavaju nam nutricionisti iz Savjetovališta za prehranu Doma zdravlja Zagreb – Centar.

Intermittent fasting – dijeta koja se ne preporučuje

Povremeni post popularan je zbog svoje jednostavnosti.

– Postavlja precizne granice kada se hrana može jesti, a kada se više ne smije jesti. Više se fokusira na vrijeme konzumiranja hrane nego na izbor hrane. Kada se koristi za mršavljenje, pomaže u ograničavanju unosa hrane kako bi se lakše postigao kalorijski deficit, pojašnjavaju iz Savjetovališta.

Iako ljudi za povremenim postom posežu iz zdravstvenih dobrobiti, poput mršavljenja, poboljšanja razine šećera u krvi i smanjenja upala, zapravo ga nitko ne bi trebao provoditi. Jedini post koji naš organizam treba provoditi je, kažu nutricionisti, onaj dok spavamo. Osobama svih životnih dobi savjetuju se redoviti i raznoliki obroci, a unos hrane trebao bi početi u roku od jednog sata nakon buđenja. Također, intermittent fasting se nikako ne preporučuje mladima – djeci i adolescentima. Njima je potreban dostatan unos energije za rast i razvoj, a pogotovo kad je riječ o učenicima i studentima kojima su redoviti obroci preduvjet za akademski uspjeh.

– Za vrijeme pripreme za ispite redoviti obroci i uravnotežen unos energije su potrebni za očuvanje kognitivnih sposobnosti i pomoć pri učenju. Povremeni post se ne savjetuje ni profesionalnim sportašima jer može umanjiti njihove sposobnosti za sportski uspjeh. Povremeni post može izazvati nuspojave poput glavobolje, slabosti, nesanice ili pojačanog osjećaja gladi, osobito u početnim fazama. Intenzitet simptoma ovisi o zdravstvenom stanju, prehrambenim navikama i tjelesnoj kondiciji pojedinca, ističu iz Savjetovališta.

Nije dugoročno održiv, dolazi do ‘jo-jo efekta’

Pridržavanjem smjernica povremenog posta zaista je moguće regulirati tjelesnu masu, jer se skraćuje razdoblje u kojem se unosi energija, ali takav način prehrane nije dugoročno održiv i često dolazi do jo-jo efekta, odnosno ponovnog povećanja tjelesne mase nakon što se tjelesna masa smanji tijekom razdoblja posta. Može biti opasan kod osoba koje su kronični bolesnici jer ograničavanjem unosa hrane i energije može doći do nutritivnih deficita, a kod osoba koje boluju od šećerne bolesti može doći i do naglog pada glukoze u krvi, odnosno hipoglikemije. Još neki ljudi moraju biti na posebnom oprezu.

– Također se ne preporučuje osobama koje piju puno lijekova, čiji unos mora biti praćen redovitim obrocima. Osobama koje imaju problema sa štitnjačom ne savjetuje se dugotrajno provođenje restriktivnijih protokola, na primjer 5:2 protokola, budući da značajni energetski deficiti mogu dovesti do dodatnih metaboličkih promjena te pogoršati osnovnu bolest. Također se ne savjetuje osobama koje imaju povijesti poremećaja hranjenja te osobama koje boluju od depresije budući da u tih osoba može doći do dodatnog pogoršanja psihološkog statusa uslijed gladovanja. Zabranjen je trudnicama, dojiljama, djeci u razvoju te profesionalnim sportašima, kao i osobama koje rade teške fizičke poslove, upozoravaju iz Savjetovališta.

Ako ne želite odustati od povremenog posta, ovo su savjeti

Iako nije preporučljivo, dio mladih ipak prakticira povremeni post. Za njih nutricionisti imaju važan savjet – iznimno je važno da su obroci uravnoteženi i da je ograničen unos procesiranih proizvoda, brze hrane, dodanog šećera, soli i alkohola. Preporučuje se jesti povrće i voće, krto meso, mahunarke, mliječne proizvode i jaja. Također je važno piti dovoljno tekućine, najmanje dvije litre dnevno, jer to potiče izlučivanje produkata metabolizma. Neovisno o odabranom protokolu, tijekom provođenja posta izuzetno je važno paziti i na adekvatan unos tekućine, od jedne i pol do dvije litre vode dnevno, kao i unos vitamina i mineralnih tvari.

– Nerijetko se prati nastanak nutritivnih deficita kod osoba koje provode prolongirani post, na primjer željezo, vitamini, cink, magnezij. Tijekom provođenja posta poželjno je kontrolirati i određene metaboličke parametre poput krvnog tlaka i srčane frekvencije, glukoze u krvi, masnoće u krvi, parametara bubrežne funkcije (kreatinin, ureja), elektrolita (natrij, kalij, kloridi, kalcij, fosfati) i vitaminskog statusa, jetrenih proba, krvne slike i hormona štitnjače, preporučuju iz Savjetovališta.