Zbog pada broja učenika moraju zatvoriti neke škole. A što s Hrvatskom?

Latviju, gdje sam na Erasmus razmjeni, i Hrvatsku, zapravo more slični problemi. Visoka inflacija, niske plaće, to su nam zajednička obilježja, kao i nagli pad broja stanovnika. Sve do lani Riga je bila perjanica Baltika, najveći ovdašnji grad, no demografski trendovi tu su idilu srušili pa je glavni grad Litve Vilnius preuzeo tu titulu. U Rigi posljednjih mjesec dana pak medijske stupce puni tema o zatvaranju škola.

Vlast kaže da se odlukom osigurava konkurentno i dobro obrazovanje

Grad Riga, koji po latvijskom zakonu ima na to pravo, odlazi u pothvat reorganizacije škola i vrtića. U posljednjih sedam godina broj djece u Rigi pao je za gotovo 40 posto. U nekim razredima nema učenika, ovisno o kvartu u nekim vrtićima mjesta su poluprazna. Ovom odluku, objašnjava vlast, osigurava se dobro i konkurentno obrazovanje za djecu i mlade. Zadatak im je pružiti kvalitetne usluge građanima, racionalno koristiti resurse, što financijske, što ljudske, kažu. Učitelji neće ostati bez posla, naglašavaju, a djeca će dobiti podršku.

Reorganizacija obuhvaća pripajanje nekih osnovnih škola u prostore srednjih, u drugom slučaju dvije srednje škole postat će jedna. U nekim kvartovima dvije osnovne škole činit će jednu. Glede vrtića, uglavnom će se više njih spojiti u jednu cjelinu. Tako će se spojiti administrativne uprave i uštedjeti. Naime, gradsko vijeće Rige izvijestilo je da u nekim ustanovama uzdržavanje jednog djeteta trenutno košta gotovo tri puta više nego u drugim predškolskim ustanovama s većim brojem djece. Vlast napominje i da više neće biti potrebe za nekim honorarnim zaposlenicima, a dobit će se i prostori koji će se moći koristiti za nešto drugo.

• Što s ljubavnom vezom kada odete na vojni rok ili Erasmus? Psihoterapeut dao savjete

U Latviji tvrde da učitelji željni rada neće ostali bez posla

Može li se ovakva situacija preslikati na Hrvatsku? Po pitanju brojki, apsolutno, Ne u Zagrebu, doduše, budući da školski e-Rudnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih pokazuje kako su jedino Grad Zagreb i Istarska županija u plusu po broju učenika od 2013. do danas. No, zato je ostalih 19 županija u debelom minusu, pri čemu prednjače Vukovarsko-srijemska županija (u spomenutom razdoblju izgubili 34 posto učenika ili u apsolutnoj brojci njih gotovo osam tisuća), zatim Brodsko-posavska (minus od 30 posto odnosno 6.370 učenika) i Požeško-slavonska (30 posto iliti 3.153 učenika).

Da i dođe do ovakve ideje, kod nas bi zasigurno rasprava krenula u smjeru kamo će učitelji i koliko će ih ostati bez posla. U Latviji zasad vlasti uvjeravaju da učitelji koji će htjeti raditi neće ostati bez posla te da će za one voljne rada posla biti. Već prije par godina krenulo je sa zatvaranjem nekih škola, a sindikati su kazali kako su neki učitelji koji su ostali bez posla iskoristili potpore za prekvalifikacije. Spajanje škola više im je prilika za administrativna rasterećenja i nepotrebno plaćanje 'hladnog pogona'.

Već smo izvještavali da Grčka zatvara 700-tinjak škola, u takav proces ide i Latvija. Brojke koje imamo u Hrvatsku ukazuju da iako broj učenika pada, broj nastavnika istovremeno raste. Ne čini se i da se trenutačno u Hrvatskoj razmišlja o zatvaranju nekih škola, odnosno njihovoj boljoj organizaciji, reorganizaciji. Državna tajnica govoreći o padu broja učenika prije par mjeseci nije spominjala takvo što, jedino je spomenula da će u nekom trenutku doći do tehnoloških viškova. S druge strane, dok u Vukovarsko-srijemskoj drastično pada broj učenika, upravo se tamo nedavno vodila velika rasprava o potrebi gradnje nove ekonomske srednje škole. Učenici trebaju moderne zgrade, modernu opremu i tehnologiju, škole trebaju dobro izgledati. No, jesu li nam potrebne (nove) zgrade bez učenika– što ne bi bilo prvi put?

*Komentar je stav autora i ne odražava nužno stav redakcije

Više iz serijala pročitajte ovdje:

Gotovo godinu dana čekanja i budilica je konačno zazvonila: Odlazim iz Hrvatske

Četvrtina su Rusi, temperature minus 20, ocjene od 1 do 10: Ma kakva Španjolska, ovdje sam otišao
Cimer iz Kazahstana, a bez Balkanaca nigdje: Ako mi se isprazni mobitel, ostajem na cesti
Ovo je graf kroz koji prolaze svi Erasmus studenti. Mislim da sam između druge i treće faze