Zašto kažemo 'pijan k'o deva'? Ovo su najbolji frazemi u hrvatskom jeziku i njihovo porijeklo

Jedno od najvažnijih obilježja nacionalnog identiteta je jezik. Isto vrijedi i za hrvatski jezik, kojemu se posebna pažnja posvećuje upravo u Mjesecu hrvatskoga jezika koji traje do 17. ožujka. Prestižna je to obrazovna i kulturna manifestacija koja se na poticaj Instituta za hrvatski jezik obilježava od 2014. godine. Mjesec počinje Međunarodnim danom materinskoga jezika 21. veljače i završava na dan objave znamenite Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. godine.

Naše jezično bogatstvo očituje se i u brojnim frazemima koje koristimo u svakodnevnome govoru. O njima učimo u osmom razredu osnovne škole, a zatim nešto opširnije i u četvrtom razredu srednje škole. Najjednostavnije rečeno, frazem je ustaljena veza najmanje dviju riječi koje se u jeziku upotrebljavaju kao cjelina i imaju značenje koje ne proizlazi iz značenja pojedinačnih riječi. No, ikako su često u uporabi, rijetki su frazemi čije porijeklo uistinu poznajemo, pa smo povodom Mjeseca hrvatskoga jezika izdvojili neke od najzanimljivijih. Objašnjenje svakog od njih pronašli smo na mrežnim stranicama Instituta za hrvatski jezik.

Pijan k'o deva i pijan k'o majka

O frazemu pijan k'o deva i srodnim frazemima već smo pisali, a objašnjenje nema dublju pozadinu od one da je deva životinja koja može odjednom popiti veliku količinu vode, pa kad za koga kažemo da je pijan kao deva, znači da je jako pijan. Frazem pijan k'o majka je potaknut starim običajem da se rodiljama, u doba kad su još rađale kod kuće, pri porodu daju jaka alkoholna pića kako bi lakše podnijele bol, objašnjenje je Instituta za hrvatski jezik.

• Zanima vas zašto se kaže 'pijan kao smuk' ili 'pijan kao majka'? Stručnjakinja daje neočekivane odgovore

Zakopati ratnu sjekiru i popušiti lulu mira

Kad se s nekim pomirimo nakon dulje svađe, obično kažemo da smo zakopali ratnu sjekiru. Ovaj frazem zapravo vuče podrijetlo iz indijanskih mirovnih običaja.

- Kad su se sjevernoamerička domorodačka plemena mirila nakon sukoba ili borbi, ceremonijalno su zakopavala bojnu sjekiru, tj. tomahavk, ili koje drugo oružje u zemlju te tako obilježila novonastalo primirje. Kad kažemo da je ratna sjekira zakopana, to znači da je prekinuto neprijateljstvo, da su se dvije osobe pomirile, sklopile primirje, objašnjenje je Instituta.

Slično je i s frazemom popušiti lulu mira - i on vuče podrijetlo iz indijanskih mirovnih običaja.

- Indijanci Sjeverne Amerike smatrali su lulu mira darom Velikoga Duha, tj. Manitua, koji je obvezivao ljude da budu miroljubivi. Nuđenje lule mira strancima bio je znak dobrodošlice, gostoljubivosti i dobre volje. Kad kažemo da je tko s kim popušio lulu mira, želimo reći da se s njim pomirio, sklopio primirje, stoji na mrežnoj stranici Instituta za hrvatski jezik.

• Stručnjakinje pojasnile što znači 'medvjeđa usluga' i odakle potječe taj frazem

On ima putra na glavi i premazan je svim mastima

Dva, može se reći masna frazema koja koristimo za osobe koje se bave sumnjivim poslovima su onaj da imaju putra na glavi ili da su premazani svim mastima. Za ovaj prvi pretpostavlja se da je vezan uz austrijski ili bavarskonjemački frazem Butter auf dem Kopf haben sa značenjem ‘imati grižnju savjesti’. Iz Instituta su objasnili da je temeljen na poučnoj poslovičnoj priči prema kojoj su u davnini seoske žene nosile na trg maslac zajedno s drugim stvarima u košari na glavi.

- Ako su se usput zapričale i stoga predugo hodale po suncu ili stajale na njemu, maslac bi se rastopio i curio im po glavi. Putar na glavi bio je pokazatelj njihove nepromišljenosti, nemarnosti i krivice. Stoga, kad kažemo da tko ima putra na glavi, znači da se osjeća krivim za što, da je umiješan u što loše, tj. da nije potpuno nedužan u čemu ili da je sudjelovao u sumnjivim poslovima, objašnjenje je Instituta za hrvatski jezik.

Kada je riječ o frazemu premazan (namazan) svim mastima, susrećemo imeničku sastavnicu koja je polisemna.

- Riječ mast ima više značenja i gotovo se sva vežu uz masnoću. Međutim, u ovome se frazemu leksem mast pojavljuje u jednome starijem značenju – za hrvatski standardni jezik arhaičnome značenju 'boja'. Stoga, kad kažemo da je tko premazan (namazan) svim mastima riječ je o čovjeku koji je obojen različitim bojama, koji je šaren, što znači da je nepouzdan i nestalan, prepreden i prefrigan, sklon prevari i smicalicama, stručno je objašnjenje.

• Nemojte se čuditi kao pura dreku: Imamo objašnjenje kako su nastali ovaj i slični frazemi

Zašto roniš krokodilske suze i zašto buljiš k'o tele u šarena vrata?

Pitanja iz podnaslova čuli ste barem jednom u životu ili ih sami postavili nekome. No, iako se frazem roniti krokodilske suze ponekada koristi u situaciji kada netko dugo plače, zapravo ima drugačije značenje.

- Frazem je utemeljen na staroj legendi prema kojoj krokodili plaču kako bi namamili plijen ili plaču za svojim žrtvama dok ih proždiru. Međutim, te suze nisu izraz tuge ili žaljenja, nego pomažu u probavljanju hrane. Kad kažemo da su čije suze krokodilske, znači da smatramo da su neiskrene ili lažne, objašnjenje je Instituta za hrvatski jezik.

Druga životinja koja nam zna biti 'na tapeti' je tele pa kad netko ne skida pogled s nas pitamo ga zašto bulji kao tele u šarena vrata. On potječe iz predodžbe da je tele neinteligentna životinja blaga i začuđena pogleda.

- Međutim, proučavanje života i svojstava goveda (pa samim time i njegova mladunčeta) pokazalo je da imaju iznimno razvijen sluh i njuh te vrlo slabo razvijen vid. Slabovidnost je glavni razlog njihovu osebujnomu pogledu, a svaki nagli pokret ili poticaj iz okoline ometa ih u njihovoj preživačkoj stvarnosti, pobuđuje njihovu radoznalost, podizanje glave i pogleda. Kad kažemo da tko bulji kao tele u šarena vrata, znači da gleda tupo, bez razumijevanja, objašnjavaju iz Instituta za hrvatski jezik.

Još jedan frazem koji vežemo uz govedo je da su nekoga izmlatili kao vola u kupusu. Pretpostavlja se da je on motiviran epizodom iz života volova.

- Kada u želji za konzumacijom izgaze vlasniku posjed i obrste ljetinu, bivaju istučeni da bi se naučili pameti. Kad kažemo da je tko koga izmlatio kao vola u kupusu, znači da je tko žestoko i nemilosrdno istukao koga, tj. da ga je premlatio, stoji u objašnjenju jezičnih stručnjaka.

• Konačno objašnjenje: Zašto nesnosne ljetne temperature nazivamo 'pasjim vrućinama'?

Nisam pao s kruške

Ako večeras izađete, prijatelji vam možda predlože da se doma vratite pješke. Velike su šanse da će vaš odgovor biti da niste pali s kruške.

- Često se za čovjeka koji nije naivan ili koji nije lud da se upusti u neki životni izazov kaže da nije s kruške pao, a kad se želi istaknuti da je tko smušen, smeten, zbunjen ili nerazborit, za njega se kaže da je pao s kruške. Frazem je utemeljen na negativnoj konotaciji koju ta voćka ima u našim krajevima, tj. narodnome vjerovanju da se u davno doba kruška smatrala zlim drvetom, drvetom oko kojega ili na kojemu su se prema različitim pričama okupljali i skrivali zli duhovi, demoni, vragovi, vještice ili sama Smrt. Smatralo da su oni koji bi se slučajno našli u tom nepoželjnom društvu i koji su u obračunu sa zlim silama pali s kruške ostali pomućene pameti. Kad za koga kažemo da nije s kruške pao, znači da nije naivan ili da nije lud da učini što nepromišljeno, objasnili su iz Instituta za hrvatski jezik.