Posao znanstvenika nije onakav kakvim ga zamišljate: Proveli smo dan s Bornom, evo čime se bavi

Ako zamišljate da su znanstvenici uvijek zatvoreni u svojim laboratorijima bez prozora, pod umjetnim svjetlima, okruženi neobičnim strojevima i još neobičnijim eksperimentima, bili biste u krivu. Pa, barem djelomično.

Istina je da su laboratoriji zanimljiva mjesta, ali znanstvenici u njima ne provode svo svoje vrijeme. Za mnoge od njih, svakodnevni dio posla je izlazak na teren, u prirodu, gdje provode svoja istraživanja i skupljaju uzorke. Točno to nam je potvrdio Borna Branimir Vuković, doktorand u Laboratoriju za biogeokemiju mora i atmosfere na Institutu Ruđera Boškovića.

- Ako ste znanstvenik kao ja, možete svako malo otići na more i reći da vam je to posao, a ne godišnji, rekao nam je kroz šalu Borna.

Institut Ruđer Bošković je najveći hrvatski znanstveni institut u kojem se istražuju prirodne znanosti poput fizike, kemije i biologije. Kao jedan od znanstvenika koji djeluju unutar njega, Borna proučava životni ciklus kokolitoforida. 

- Bavim se malim algama koje žive u moru, a koje naše oko ne može vidjeti, ali su jako bitne jer stvaraju kisik koji dišemo, objasnio nam je Borna na najjednostavniji način čime se točno bavi.

Neobično rješenje za ključan izazov?

U svom laboratoriju uzgaja alge u specijaliziranim komorama koje oponašaju prirodne uvjete. Opremljene su lampama koje se ponašaju kao Sunce - po danu svjetle, a po noći se gase. Neke vrste kokolitoforida mogu se kretati, a druge ne, a Borna uzgaja i pod mikroskopom proučava obje vrste. 

- Kokolitoforidi su važni iz dva razloga. Prvo, zato što proizvode kisik i u tom procesu uzimaju ugljikov dioksid i pretvaraju ga u šećere. Tako se bore protiv klimatskih promjena. Drugo, oko sebe stvaraju ljušturice od vapnenca, a za njega koriste otopljeni ugljikov dioksid. Tako na dva način poništavaju efekt staklenika, istaknuo je naš sugovornik.

Kokolitoforidi pod mikroskopom | Institut ruđer Bošković

Njegov interes prema biologiji nije došao preko noći. Još kao dijete je bio znatiželjan, a najviše ga je zanimala priroda i svijet koji ga je okruživao. Bornu, kao i sve buduće znanstvenike, uvijek su zanimali odgovori na pitanja koja se mnogi niti ne sjete pitati. Recimo, kako pčele znaju da će sletjeti na određeni cvijet, prisjetio se Borna.

Za učenike koji osjećaju sličnu radoznalost, ali nisu sigurni je li znanost i STEM područje za njih, naš sugovornik ima poruku.

- Slijedite ono što vas zanima. Ako radite nešto što ne volite, što vas ne zanima, nećete biti dobri u tome. Mislim da je STEM super izvor za svakoga tko je znatiželjan. STEM je jako dobra odskočna daska. Ako ste dovoljno kreativni, to područje vam daje puno šansi za različite karijere, naveo je Borna.

Znanost se često doživljava kao nešto apstraktno, teško ili daleko, no priče poput Bornine pokazuju upravo suprotno. Iza istraživanja koja objašnjavaju svijet u kojem živimo stoje stvarni, znatiželjni ljudi koji se pitaju kako svijet funkcionira i istražuju vrlo konkretna područja. 

Možda upravo takva znatiželja jednog dana odvede i vas u laboratorij, na teren ili u potragu za nekim novim otkrićem. Dotad, sve o čemu smo razgovarali s Bornom te kako izgledaju njegov laboratorij i alge koje proučava, možete vidjeti u videu ispod.

Sadržaj je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Instituta Ruđer Bošković