Svaštara Sve petice? Ne baš: Znanstvenici su nam otkrili koji im je predmet u školi bio najteži

Sve petice? Ne baš: Znanstvenici su nam otkrili koji im je predmet u školi bio najteži

Stella Mijatović
Stella Mijatović

29. travanj 2026.

Google Dodajte Srednja.hr kao željeni izvor na Googleu
Sve petice? Ne baš: Znanstvenici su nam otkrili koji im je predmet u školi bio najteži

Znanstvenici o najtežim predmeteima u školi Foto: srednja.hr

Predmet koji vam je najteži u školi ne mora odrediti čime ćete se kasnije baviti. Znanstvenici s Ruđera otkrili su koji su predmeti njih mučili.

Kad čujete da netko radi u Laboratoriju za informatiku i modeliranje okoliša i bavi se znanošću, možda biste pretpostavili da ta osoba sigurno obožava matematiku i sve što ima veze s njom. No, kako nam je otkrio Matija Vodopija, asistent na Institutu Ruđer Bošković, to bi bila pogreška.

- U školi mi je najteža bila Matematika. Volio sam govoriti da nemam mozak za nju, ali mislim da je to bila neistina. Mislim da joj nisam pristupio kako treba. Iskreno, skoro sam je pao na maturi, par postotaka me dijelilo da moram ponovo na jesenski rok, podijelio je s nama mladi asistent.

Susreli smo ga, zajedno s njegovim kolegama, na SciHillu, događaju koji je nedavno održao Institut Ruđer Bošković. Riječ je o otvorenom danu na zagrebačkom 'znanstvenom brdu' kojeg su organizirali zajedno s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom u Zagrebu i Institutom za fiziku, a posjetilo ga je više od 6.000 školaraca.

Među posjetiteljima smo se našli i mi, a priliku smo iskoristili za iskren razgovor sa znanstvenicima poput Matije. Iako mu Matematika nije ležala, drugi prirodni predmeti su ga puno više privlačili. Način na koji je došao do današnje karijere odlično pokazuje zašto je važno slijediti svoje interese, neovisno o tome kako se mijenjaju.

- Bio sam ful u Kemiji do drugog srednje, pa sam u trećem shvatio da me različite fotografije životinja, krajobraza puno više zanimaju nego molekule. Tako sam sve više i više prelazio prema zaštiti okoliša, a to me kasnije dovelo do eksperimentalne biologije, ispričao je Matija.

Matija Vodopija | Foto: srednja.hr

'Znanost je zapravo zabavna'

Na isto pitanje o najtežem školskom predmetu od njegovih kolega čuli smo šarolike odgovore. Dok je nekima glavobolje zadavala Sociologija, drugima Geografija, Povijest ili Njemački jezik, Tonija Kočevara, asistenta u Laboratoriju za fiziku mora i kemiju vodenih sustava, najmanje je zanimala Sociologija.

- Sve što je trebalo štrebati napamet mi, iskreno, nikad nije išlo. Kako sam to svladao? Jednostavno sam sjeo, prisilio se i odradio. Znanost me zanimala i prije srednje škole. Uvijek sam bio aktivan u prirodi, a zanimale su me ptice i kralježnjaci, rekao nam je Toni.

Ne čudi da je Maju Dutour Sikirić, voditeljicu Laboratorija za biokoloide i površinsku kemiju, u školi najviše zanimala upravo Kemija. Iako je danas znanstvenica, kao učenica uopće nije znala da njen interes leži u znanosti. Ako ste među onima koje muče prirodni predmeti poput Matematike, Kemije ili Fizike, Maja savjetuje kako si olakšati.

- Shvatite da je to nešto što nas okružuje, što nam je važno u svakodnevnom životu. Tako će vam biti ljepše, poručila je.

Uz to, danas ćete naći puno materijala i zabavnih događaja poput SciHilla, nadovezala se Marta Kaloper, asistentica na Laboratoriju za neurokemiju i molekularnu neurobiologiju. 

- Tako možete uvidjeti da je znanost zapravo zabavna i da se ne odnosi na neke teške jednadžbe, nego na svakodnevne događaje koji nam objašnjavaju kako funkiconira svijet oko nas, istaknula je Marta.

Marta Kaloper | Foto: srednja.hr

Znanstvenici su nam približili svoj posao

Znanost se često doživljava kao nešto apstraktno, teško ili daleko, no naši sugovornici tvrde upravo suprotno. Iza istraživanja koja objašnjavaju svijet u kojem živimo stoje stvarni, znatiželjni ljudi koji se pitaju kako svijet funkcionira i istražuju vrlo konkretna područja, a učenje koje ih je do toga dovelo može biti jako zabavno.

Možda upravo takva znatiželja jednog dana odvede i vas u laboratorij, na teren ili u potragu za nekim novim otkrićem. Dotad, sve o čemu smo razgovarali sa znanstvenicima pogledajte u videu ispod.

Ako vas zanima kako izgleda posao znanstvenice koja se bavi mikroplastikom, pročitajte ovaj tekst. Nedavno smo razgovarali i s kemičarom koji proučava bakterije protiv kojih nema lijeka, a taj tekst je ovdje.

Znanstvenik Borna u ovom tekstu nam je objasnio zašto posao znanstvenika nije onakav kakvim ga zamišljate, a Barbara nam je ovdje ispričala koja je poveznica između epidemija bolesti od kojih pate i ljudi te kukaca koje svakodnevno viđamo.

Sadržaj je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Instituta Ruđer Bošković