O štrajku je nastala legendarna knjiga, ali i videoigrica: Stvarna priča sindikalista bolja od mnogih trilera

Štrajk djelatnika ZET-a i Zagrebačkog holdinga ovih je dana središnja tema u medijima, ali i razgovorima koje možemo čuti na ulici, kod kuće, u kafićima... (ali ne i u tramvajima). Iako su u Hrvatskoj veliki štrajkovi relativno rijetkost, pogotovo naspram zemalja poput Francuske, i kod nas je bilo slučajeva koji su mjesecima punili medijske retke. Podsjetimo na posljednji veliki štrajk koji se zbio 2019. godine, kad su štrajkali nastavnici, a mi smo tad imale pune ruke posla, pa smo tijekom te godine samo o štrajku napisali vrtoglavih 230 tekstova.

Prosvjetari te su godine štrajkali cirkularno, odnosno svakog se dana štrajkalo u nekoliko županija, po ciklusima. Kasnije su napustili taj model i krenuli u frontalni i kontinuirani štrajk. Naš detaljan pregled tog štrajka pročitajte ovdje, a u ovom tekstu opisujemo dva kultna prikaza štrajkova, jedan iz književnosti, a drugi iz svijeta videoigara.

To da štrajkovi nisu artefakt ostavljen u dobu komunizma, možemo vidjeti iz velikog nastavničkog štrajka 2019. godine. Međutim istina je da su štrajkovi nekoć bili puno žešći nego danas, ne samo za vrijeme komunizma, već i puno prije, pogotovo u zapadnim zemljama u vrijeme industrijske revolucije. Tad radnici nisu štrajkali samo za veće plaće, već i za humanije uvjete, kraći radni dan, a ponekad su se odlučivali za štrajk jer doslovno mjesecima nisu primali plaću.

Zolin Germinal kultni je prikaz štrajka rudara

Najpoznatiji prikaz štrajka iz književnosti vjerojatno je onaj iz djela Germinal francuskog pisca Émilea Zole. Djelo nosi ime po proljetnom mjesecu iz francuskog revolucionarnog kalendara te simbolizira buđenje. Roman se bavi teškim životom, patnjom i pobunom rudara na sjeveru Francuske tijekom Druge industrijske revolucije. U njemu je zorno prikazana borba radnika za humanije uvjete, ali i šteta koju cijeloj zajednici nanosi dugotrajni štrajk radnika. 

To je bilo vrijeme u koje su i sukobi među štrajkašima i radnicima koji žele raditi postajali nasilni, a na dugotrajni štrajk reagirala je i vojska. Dakako, djelo govori o znatno drugačijem vremenu, no poruke i atmosfera djela čine ga relevantnim i danas.

Indie igrica u središte stavlja štrajk lučkih radnika

Germinal je između ostalog bio inspiracija za jednu od najuspješnijih indie videoigara, detektivski hit Disco Elysium koji je 2019. godine izdala kuća ZA/UM.

U toj igri živopisnog naslova igrate lik detektiva s amnezijom, koji se pokušava prisjetiti vlastitog života i riješiti slučaj čovjeka ubijenog u vrijeme štrajka lučkih radnika. Upravo je taj štrajk jedan od ključnih momenata ove emotivne, neobične i ponekad bizarne socijalne priče.

Radnja je smještena u fiktivni grad Revachol nakon građanskog rata, a estetika svijeta i povijesni kontekst podsjećaju na povijesno razdoblje od 1970.-ih do 1990.-ih u našoj stvarnosti. U trenutku kad protagonist dolazi u Revachol, u luci izbija štrajk lučkih radnika, točnije djelatnika tvrtke Wild Pines. Radnike je organizirao sindikat, koji vode zloglasna braća blizanci Evrart i Edgar Claire, koji plaće radnika u štrajku (koje im kompanija odbija platiti) podmiruju novcem zarađenim u suradnji s podzemljem.

Spletke unutar štrajka

Prema riječima jednog od kreatora videoigre, spisatelju Argu Tuuliku, inspiracija za ovu dvojicu žestokih sindikalista su estonski političari Janno i Villu Reiljan. Villu, koji je obnašao i funkciju ministra okoliša, 2009. godine osuđen je na dvije godine i tri mjeseca zatvora zbog traženja mita.

Dvojica sindikalista štrajk dugotrajno drže na životu plaćajući ih novcem iz upitnih aktivnosti, a igrači mogu odlučiti hoće li ih pokušati razotkriti ili će im pomoći sve zataškati i priključiti im se u borbi za radnička prava. Međutim i kompanija Wild Pines igra prljavo, a za razbijanje štrajka zapošljavaju elitne vojnike, nešto nalik pripadnicima Legije stranaca iz stvarnog svijeta.

Ti elitni vojnici infiltirali su se među slabije plaćene radnike koji nisu dio sindikata te koji žele raditi i dodatno potiču dvije skupine radnika na sukob. Naime, u engleskom govornom području za radnike koji nastavljaju s poslom u vrijeme štrajka koristi se pogrdni izraz 'scab', što doslovno znači 'krasta'. Ovaj pojam najviše se koristio tijekom štrajkova u kasnom 19. i ranom 20. stoljeću u SAD-u i Velikoj Britaniji.

Jimmy Hoffa stvarni je sindikalist čija je priča uzbudljivija od brojnih trilera

Disco Elysium predstavlja posve fiktivnu i otkačenu verziju štrajka, međutim bliže je stvarnosti nego što se možda na prvu čini. Glavni lik nije neki Rambo, koji uliječe i sve rješava, već kroz razgovor zaključujete što se događa i tko drži karte u rukama te donosite odluku kako će priuštiti štrajku i s na čiju ćete stranu stati, jer kao i u pravom životu ni jedna frakcija nije posve crna, ni bijela, već je sve sivo.

Iako Disco predstavlja izmišljenu sliku štrajka, stvarni štrajkovi u prošlosti znali su biti puni intrige, a i nasilja. Za to da je pravi život nekad veći triler od fikcije savršen je primjer priča američkog sindikalista Jimmyja Hoffe. Hoffa je organizirao štrajkove veći dio svog života, od 1957. do 1971. bio je predsjednik Međunarodnog bratstva prijevoznika, zajednice sindikata koja je okupljala vozače kamiona, radnike u skladištima i druge skupine radnika.

Hoffa je, kako piše Detroit Historical Society, održavao veže s mafijom te je 1964. godine osuđen zbog manipuliranja porotom, pokušaja podmićivanja i prijevare. Predsjednik Richard Nixon pomilovao ga je 1971., uz uvjet da se do 1980. ne bavi sindikalnim aktivnostima.

Po Hoffinom životu nastala su dva uspješna filma

Dok je pregovarao o ponovnom preuzimanju predsjedničke funkcije u međunarodnom sindikatu, Hoffa je 30. srpnja 1975. nestao s parkirališta restorana Machus Red Fox u Bloomfieldu i više nikada nije viđen. Pretpostavljalo se da su ga oteli i ubili pripadnici mafije koji nisu željeli da se vrati u sindikat, piše Detroit Historical Society. Međutim nikad nije pronađen te njegov nestanak ostaje misterij, a mrtvim je proglašen 1982. godine.

O njegovom životu snimljen je film 'Hoffa' iz 1992. koji je režirao Danny DeVito. U njemu legendarnog sindikalista glumi Jack Nicholson. Kasnije je njegov životu u filmu obradio i Martin Scorsese u filmu Irac (engl. Irishman) iz 2019. godine, u kojem je Hoffu utjelovio Al Pacino. O misteriju Hoffine smrti snimljen je i dokumentarni film 'Killing Jimmy Hoffa' u režiji Ala Profita iz 2015. godine.

Štrajkovi ostaju jedan od najzanimljivijih društvenih fenomena, koji nerijetko dijele društvo. Za veliku promjenu ponekad je potrebno uzdrmati društvo, no pitanje je gdje treba postaviti granicu. Također građani nerijetko imaju podvojena mišljenja o tome kad bi se pojedina skupina trebala boriti za bolje materijalne uvjete te različitu toleranciju za neugodnosti koje dugoročno izaziva štrajk radnika javnih poduzeća.