Pretraga

Zašto darivati krv, tko to može i gdje – sve informacije na jednom mjestu!

Postoji puno stvari koje život čine lijepim, i koliko god bismo voljeli vjerovati da se uvijek radi o stvarima koje su za nas, često se ljepota života krije u onim nesebičnim stvarima, kojih se rijetko kada sjetimo. Među te nesebične lijepe stvari spada i darivanje krvi.

foto: pixabay

Darivanje krvi zvuči vrlo strašno, no ustvari se radi o prelijepoj gesti koja nekome doslovno može spasiti život. Sigurno igle nisu ničija najdraža stvar, ali svi smo se susreli s njima i preživjeli. Stoga, moguće je da ćete preživjeti i ponovni susret.

Zalihe krvi su rijetko kada idealne, no u posljednje vrijeme su zalihe premale, i to za sve krvne grupe. Točno stanje za svaku grupu možete pogledati i na službenoj stranici Udruge darivatelja krvi, s čijim smo Tomislavom Glušićem i razgovarali. U trenutku pisanja ovog teksta su krvne grupe AB= i 0+ u najgorem stanju. No, bez obzira na to koja vaša krvna grupa bila, ako zadovoljavate sljedeće uvjete, možete darivati krv.

– Sve zdrave osobe od 18 pa do 65 godina mogu darivati krv; žene tri puta godišnje (radi menstrualnog ciklusa manje od muškaraca), a muškarci 4 puta. I muškarci od 65. do 70. godine mogu dva puta godišnje uz prethodnu suglasnost doktora. Darivatelji moraju imati minimum 55 kg (proporcionalno visini), da tijelo darivatelja brzo nadoknadi darivanih 0,45 litre krvi. Darivatelji ne mogu biti trudnice niti dojilje, oni koji boluju od kroničnih ili akutnih bolesti, oni koji su zadnjih mjeseci tetovirani ili koji su ikada primili krv transfuzijom, objašnjava nam Glušić.

Ako ispunjavate prijašnje uvjete, vjerojatno brinete oko toga je li vaša krv ‘dovoljno dobra’ za darivanje, odnosno hranite li se dovoljno zdravo, biste li možda trebali biti više sportski tip ili jednostavno u boljoj formi sve skupa. Nemojte brinuti uopće!

Odgovoran i zdrav život

– Najbolja “priprema ” za darivanje krvi je odgovoran i zdrav život, prije darivanja nije potrebna nikakva dijetalna ishrana, ALI je poželjno zadnja 24 sata prije darivanje izbjegavati masnije namirnice. Otprilike svaku desetu osobu odbiju prilikom kratkog zdravstvenog pregleda prije darivanja, uglavnom radi slabokrvnosti ili problema s tlakom, kaže Glušić.

Mladi ljudi su općenito u boljoj formi od starijih ljudi, no nažalost brojke mladih darivatelja nisu visoke. Na prvu zvuči kao izazov, neugodno iskustvo ili nešto ‘nepotrebno’, a tu je i strah od svega i svačega, a sve u potpunosti bez ikakvog ozbiljnog razloga.

– Mladi daruju krv otprilike u prosjeku poput i ostalih, “starijih” darivatelja, cca 4 posto mladih su darivatelji, iako gotovo 40 posto može darivati krv. Mladi više daruju krv na srednjoškolskim (pred maturu) akcijama, ali se i odazivaju na apele kad zalihe krvi u transfuzijskim centrima padnu. Oni koji ne darivaju, uglavnom to opravdavaju strahom od uboda igle, strahom od zaraze krvlju prenosivim bolestima (neopravdano jer je sav pribor sterilan i jednokratan), nepoznavanjem stvarnih potreba u zdravstvu za krvlju.

Koronavirus je opasno utjecao na sve aspekte naših života, pa tako i na darivanje krvi. Mjere su doprinijele tome da se broj darivatelja smanji, a tu je i strah od zaraze.

Covid i darivanje krvi

– Krv se svakodnevno može darivati u prostoru Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu (Petrova 3) ili terenskim akcijama koje organiziraju lokalni aktivi Crvenog križa ili razne velike firme. Dakako da su pandemija COVID-om 19 i sigurnosne mjere negativno utjecale i na broj organiziranih terenskih akcija i na odaziv darivatelja u transfuzijskim centrima. Krv se testira na sve krvlju prenosive bolesti (AIDS, hepatitise i sifilis), a za sada nema dokaza da se Covid može prenijeti preko darovane doze krvi, objašnjava Glušić.

Trenutna je situacija takva da se bez problema odlazi u kafiće i klubove, zašto bi onda bio problem ići darivati krv? Naravno radi se o manjku dobre volje i motivacije, no baš zato smo razgovarali sa studenticom koja je već darivala krv i podijelila svoje pozitivno iskustvo s nama

– Nažalost nisam puno puta darivala krv, već samo dva. Prvi put u srednjoj školi kada je bila organizirana akcija, a drugi put na akciji u Studentskom centru u Zagrebu. Oba puta sam uspješno darivala, nije mi se nikada dogodilo da nisam prošla početni test, mada je moja prijateljica na primjer pala dva puta. Sam proces je trajao vrlo kratko i nije mi nikada bilo loše nakon darivanja, niti tijekom. Nisam preveliki fan igla, ali zaista nije nešto što je nemoguće preživjeti. Zvuči ocrtano, ali stvarno mi je super znati da sam nekome pomogla. Planiram ubrzo ponovno ići, rekla nam je Tina (20) s PMF-a.

Naglasak na pomoći je ono što najbitnije u ovoj priči. Dramatične scene iz filmova i serija gdje fali krvi nisu prenapuhane, zaista je bitno uvijek imati dovoljne zalihe za svaku krvnu grupu, nikad se ne zna što budućnosti nosi.

Privilegija

Na svu sreću, građani se uvijek odazovu na pozive na darivanje krvi, a naravno, na nama je samo da budemo dio onih građana koji sudjeluje. Postoji i dio ljudi koji zaista ne može darivati krv zbog raznoraznih problema, pa zašto oni koji mogu, ne bi iskoristili tu privilegiju da nekome praktički spase život?

– Darivanje krvi je vjerojatno jedna od najplemenitijih stvari koje se za života mogu napraviti jer su dnevne potrebe za gotovo 700 doza krvi da bi se najpotrebitijim, najranjivijim bolesnicima pružila šansa za ozdravljenjem ili preživljavanjem. Zdravim osobama darivanje krvi oduzme cca pola sata vremena a bolesnicima to znači cijeli život. Svaka doza darivane krvi može spasiti do 3 života…Darivanjem krvi darujemo najranjivijima novu šansu, novu nadu pa i život, optimistično nam je rekao Glušić.

I u tom pozitivnom tonu ćemo i završiti, potičući i vas da se ovih dana uputite na jednu od mnogobrojnih lokacija na kojima možete darivati krv. Možda se trenutno ne organizira puno akcija zbog epidemioloških mjera na snazi, no uvijek možete darivati krv!