Iskren razgovor o tijelu i hormonima: Pitali smo ginekologinju ono što svi žele znati, ali rijetko pitaju
Menstruacijski ciklus ti jedan mjesec traje 28, a drugi 32 dana. Tvojoj frendici menstruacija traje sedam dana, a tebi tri. Tvoja sestra se previja od bolova kad dobije, dok ti apsolutno ništa ne osjetiš i možda se pitaš: je li ovo sve normalno? Slobodno možeš odahnuti – ‘normalno’ je poprilično širok pojam. Ako nikad nisi imala prilike sva pitanja postaviti liječnicima, učinila sam to umjesto tebe i doznala sve odgovore.
Pitaš se je li tvoj menstrualni ciklus normalan? Evo odgovora | Foto: srednja.hr
Znaš ono kad ideš na more i baš tad dobiješ, iako nisi trebala dobiti još tjedan dana? Ili, recimo, imaš važan događaj, bijele hlače i, naravno, tvoj ciklus odluči da je baš to taj dan, iako mengu nekad čekaš tjednima? Ako ti se ciklus ponaša kao da ima vlastiti top-secret plan kojem je cilj zagorčati ti život, nisi jedina.
Kod mnogih cura menstruacija zna biti nepredvidljiva i zbunjujuća, ili pak samo izgleda potpuno različito nego kod žena u njenoj okolini. Velik je dio našeg života i zdravlja, a način na koji ju tijelo regulira zapravo je poprilično složen – pa nije uopće neobično ako tvoja menstruacija ne izgleda kao iz udžbenika Biologije iz šestog razreda.
‘Zašto nikad ne znam kad ću dobiti?’
Kad spomenemo menstruaciju, prva asocijacija nam je krvarenje, ali to je samo mali dio cijele priče, objasnila mi je ginekologinja i prva hrvatske znanstvene monografije posvećena kontracepciji, Jasenka Grujić.
– U menstruaciji sudjeluju i moždane strukture, hormoni koji se ondje proizvode, tkiva reproduktivnih organa sa svojim hormonima, kao i drugi tjelesni sustavi i njihove žlijezde, primjerice štitnjača. Na menstrualni ciklus mogu utjecati i vanjski faktori, poput stresa ili putovanja, pojasnila mi je ginekologinja.
Uzmeš li to u obzir, nije neobično što se tvoj menstrualni ciklus toliko razlikuje od tvojih frendica. Oko 90 % žena ima ciklus dug između 24 i 35 dana, računajući od prvog dana jedne do prvog dana sljedeće menstruacije. Krvarenje u prosjeku traje 4 do 6 dana, ali i rjeđe i kraće, primjerice 2 dana ili dulje, do 8 dana. Sve je to normalno. I očito, ‘normalno’ može značiti jako puno različitih stvari.
To što ti jedan mjesec ciklus traje, primjerice, 28 dana, a drugi 32, nije razlog za paniku. Nekim ženama ciklus uvijek traje isti broj dana, a drugima varira, istaknula je ginekologinja. Ipak, na pregled bi trebala otići ako su ti ciklusi kraći od 21 dan ili dulji od 35 dana, savjetovala je.
Ginekologinja Jasenka Grujić | Foto: Privatna arhiva
‘Krvarim li previše? Ili premalo?’
Da bi stvar bila još složenija, jer zašto bi bila jednostavna ako ne mora, postoji još jedna varijabla – obilnost krvarenja. Strahovanje od toga da si prokrvarila kroz gaćice ili hlače gotovo pa je univerzalno iskustvo.
– Normalan gubitak krvi je 30 mililitara, više od 80 mililitara je abnormalno krvarenje. Vrlo je teško procjenjivati obilnost krvarenja. No ako žena troši više od osam kvalitetnih uložaka dnevno ili ako nakon dva do tri sata prokrvari kroz gaćice, krvarenje je sigurno pretjerano obilno, navela je ginekologinja Grujić.
Dakle, normalno je izgubiti od otprilike dvije do šest kuhinjskih žlica krvi tijekom menstruacije, slikovito rečeno, iako se nekad to može činiti puno više. Neke žene zaista krvare više od drugih, a obilne menstruacije mogu dovesti i do teških anemija, rekla mi je ginekologinja Grujić.
To znači da tijelu nedostaje dovoljno crvenih krvnih stanica koje prenose kisik, zbog čega se možeš osjećati umorno, slabije, vrtoglavicu ili imati hladne ruke i noge. Primijetiš li te simptome, obrati se liječniku i ne moraš se brinuti – takva stanja se uspješno liječe.
‘Boli me – je li to normalno?’
Velikom broju djevojaka menstruacija nije samo: ‘Eh, evo je’, nego stvarna bol. Dok neke žene nikad ne osjećaju tu bol prouzrokovanu grčevima, druge ju osjete ponekad ili samo umjereno, a za treće je bol ozbiljna prepreka s kojom se ne mogu nositi bez pomoći lijekova.
Ako se ubrajaš u tu zadnju skupinu, nisi sama. Iako se dugo ta bol prihvaćala kao sastavan dio menstruacije, dobra je vijest da se takvo razmišljanje danas sve više mijenja. Liječnici razlikuju bolne menstruacije, koje se u struci nazivaju dismenoreja, prema tome jesu li primarne ili sekundarne, objasnila mi je ginekologinja Grujić.
Primarna dismenoreja je pojam za bolne menstruacije koje se javljaju same po sebi, bez ikakvih drugih bolesti ili problema u reproduktivnim organima, poput endometrioze, adenomioze, mioma ili kronične upalne bolesti male zdjelice, doznala sam.
– Primarna dismenoreja javlja se u ovulacijskim ciklusima uslijed pojave kontrakcija i stvaranja malih tkivnih hormona – prostaglandina. Na tim se spoznajama temelji i liječenje, u prvom redu antiprostaglandinima (NSAID – nesteroidni antireumatici poput ibuprofena, naproksena, ketoprofena). Hormonski kontraceptivi također su terapija izbora kao i hormonska spirala, istaknula je ginekologinja.
Ginekologinja Jasenka Grujić | Foto: Privatna arhiva
Sekundarna dismenoreja, s druge strane, uzrokovana je u prvom redu endometriozom. Endometrioza je stanje kada tkivo koje normalno oblaže maternicu raste izvan nje, najčešće u trbuhu ili jajnicima. Ta je bolest dobroćudna, rekla je Grujić, ali simptomi i posljedice koje izazova, u prvom redu neplodnost, vrlo su ozbiljni.
– Liječenje može biti kirurško, no podrška hormonima je neobično važna i katkada je i način efikasnog liječenja, naročito kada se radi i bolnim menstruacijama, zaključila je ginekologinja.
‘Što je bolje, ulošci, tamponi ili nešto treće?’
I dok menstruacija sama po sebi može biti dovoljan izazov, tu su još i praktična pitanja na koja trebamo naći odgovor. Hoćeš li koristiti uloške ili tampone? Koji oblik i vrsta uložaka su najbolji za tebe? Što je s menstrualnim čašicama ili gaćicama, trebaš li njih isprobati i kako?
Vjerojatno se tvoje navike razlikuju od navika tvojih frendica, i to je skroz okej. Jednako je okej eksperimentirati i pronaći proizvode koji ti najviše odgovaraju. Pri tome, neke djevojke koje još uvijek nisu seksualno aktivne možda se pitaju smiju li, uopće, koristiti tampone ili menstrualnu čašicu. Ginekologinja Grujić i na to ima odgovor.
– Razloga za strah nema ukoliko je djevojka upoznata sa svojom anatomijom. Dakle, važnost sveobuhvatne seksualne edukacije bitna je i za djevojku koja bi željela koristiti tampone, ali se plaši. Nasilno uvođenje tampona u rodnicu može ozlijediti himenalni prsten što je problem samo onima koji žive arhaične vrijednosti i kojima je održan himen i sve što uvjetuje ‘djevičanstvo’ znak rodne diskriminacije i ne spada u sekularan način razmišljanja, istaknula je Grujić.
Nije previše bitno što koristiš, dakle, već samo da svoje proizvode koristiš pravilno. Pri tome se najbolje voditi uputama proizvođača, savjetovala je ginekologinja. Tampone je dobro mijenjati svakih četiri do šest sati, a nikako ih nemoj ostaviti duže od osam sati. Proizvođači najčešće savjetuju i da uloške mijenjaš svaka tri do četiri sata, a tijekom noći možeš koristiti uloške koji više upijaju, pa ih možeš promijeniti nakon osam sati.
Foto: Pixabay
Podrška postoji
Menstrualne potrepštine nisu besplatne i menstrualno siromaštvo realnost je mnogih djevojki. No, po tom pitanju se ipak nešto čini. Primjerice, dm je u lipnju ove godine održao dm žensku utrku, a od sredstava prikupljenih kupnjom ulaznica, donirali su uloške učeničkim domovima diljem Hrvatske. Nedavno smo posjetili jedan od domova koji je dobio donaciju i razgovarali s učenicima, a o tome možeš pročitati ovdje.
Inače, u trinaest dm ženskih utrka sudjelovalo je više od 74.500 trkačica i malih trkača, uz čiju je pomoć dm podržao rad brojnih ustanova i udruga s više od 142.000 eura. Uz to, dm je pokrenuo i natječaj {ZAJEDNO} za bolje sutra koji je prošle godine podržao projekte poput istraživanja bolnih menstruacija i sportskih inicijativa za normalizaciju ciklusa. Održavaju i konferencije te podcast koji su posvećeni ženskom fizičkom i mentalnom zdravlju, a najbolje od svega, trajno su snizili cijene dm Jessa ulošaka, tampona i menstrualnih gaćica kako bi bili dostupniji svima.
Ako ti menstruacija stvara pitanja ili stres, znaj da nisi sama. Posjeti ginekologa, ali i pronađi zajednicu žena koje dijele svoja iskustva, bilo na konferencijama, online, kroz podcaste ili druge inicijative poput dm-ovih. Razmjena iskustava i podrška drugih cura može stvarno pomoći da se osjećaš sigurnije i smirenije u vezi svog tijela.
Nije svaka cura imala sreću imati stariju sestru koja joj može prenijeti savjete o menstruaciji, ulošcima, odrastanju. Zato je super znati da možeš pronaći podršku online, u zajednicama i od stručnjaka i, najvažnije, da uvijek postoji netko tko razumije kroz što prolaziš.
U potpisu, tvoja starija seka s Interneta.
Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i dm-a
