Znate li razliku između crtice i spojnice? Evo kada treba koristiti koje pravopisne znakove
Kada treba koristiti oblu, a kada uglatu zagradu? Čemu zapravo služi točka sa zarezom? Koja je razlika između spojnice i crtice? Potražili smo odgovor na ove vrlo česte pravopisne dileme.
Foto: Jan Kahanek, Unsplash
Pravopisne znakove svakodnevno koristimo prilikom pisanja, ali često ni ne razmišljamo o njima. Vjerojatno svi znaju kada koristiti točku, upitnik i uskličnik, ali neki pravopisni znakovi poput točke sa zarezom mogu biti zadavati glavobolju ako niste sigurni kada ih točno treba koristiti. Mi smo zavirili na pravopis.hr i provjerili kada se koriste određeni pravopisni znakovi.
Točka sa zarezom
Točka sa zarezom je znak jačeg odvajanja od samog zareza, a slabijeg odvajanja od točke. Koristi se i prilikom nabrajanja ako je u cjelinama koje se nabrajaju već upotrijebljen zarez, primjerice:
- Kad ga vidim, radujem se; ne dođe li, tugujem; teško je reći što će koji dan donijeti.
- Tijekom dana toplomjer je pokazivao: 36,7; 37,2; 38,2.
Dvotočka
Dvotočka se piše ispred nabrajanja, ispred navoda u upravnome govoru te ispred objašnjenja, koje može biti cijela rečenica, poslovica, pitanje i slično.
- Bacila sam sve što mi više nije trebalo: odjeću, šminku, fotografije, časopise.
- Ujak je potvrdio: ‘Nismo više u dobrim odnosima’.
- Kaže se: Od rođenja pa do groba najljepše je đačko doba.
Dvotočka se ne piše ispred nabrajanja istovrsnih rečeničnih dijelova, iza naslova pod kojim se što nabraja i popisuje te ispred navoda koji ne pripadaju upravnomu govoru.
- U djetinjstvu sam se najviše bojao mraka, pauka i miševa.
- Sadržaj
Predgovor 3. izdanju
Uvod
Indoeuropski jezici
Staroslavenski jezik - Jabuke su ‘najzdravije voće’.
Trotočka
Trotočka se piše prilikom izostavljanja dijela rečenice ili teksta, kod nedovršenog nabrajanja, u dijalogu za označivanje prekida čijeg govora, u isprekidanome govoru ili dužoj stanci u govoru. Pri izostavljanju dijela teksta trotočka se može pisati i u zagradama.
- Novi zakon o državljanstvu… omogućuje strancima da zatraže putovnicu. (Izostavljen je dio: koji je na snagu stupio početkom ove godine.)
- Gledatelji slabije posjećuju stadione kad je na televizijskome programu prijenos utakmica. (…) Međutim, ovaj će projekt to promijeniti.
- Skupljao je poštanske marke, stare novčanice, stare časopise…
- IVAN: Nisam to mislio, mislio sam…
ANITA: Mislio si da nitko neće primijetiti.
IVAN: Nije u redu što to misliš, nisi…
ANITA: Fer? - Popila bih kavu s mlijekom…zapravo, ne…daj mi bez mlijeka i šećera, moram paziti na kile.
Zagrade
Postoji nekoliko vrsta zagrada: oble ( ), šiljaste < >, kose / /, uglate [ ] i vitičaste { }. Između zagrada i teksta u zagradama ne ostavljaju se bjeline. U zagrade stavljamo dio rečenice ili teksta koji služi za dopunjavanje i objašnjavanje, tekst didaskalija u dramskome tekstu, uputa na bibliografski podatak ili drugi izvor, dio riječi, uskličnik ili upitnik kad izražavaju isticanje, čuđenje, upozorenje ili sumnju te brojčane ili slovne oznake pri nabrajanju.
- Srednjodalmatinski otoci obuhvaćaju skupinu velikih (Brač, Hvar, Vis, Šolta) i manjih otoka.
- IVAN (pruža MARTINU ruku): Napokon se upoznajemo, gospodine.
- Feuer (1992: 157) ističe da se teorija žanra bolje može primijeniti na film.
- (ne)primjeren, bijelog(a)
- To je Rembrandtova (?) slika na zidu.
Druge oblike zagrada možemo koristiti kad se zagrade nalaze unutar drugih zagrada, ali možemo i još jednom upotrijebiti oble zagrade. Upotreba određenog tipa zagrada često ovisi o tome što je uobičajeno u određenoj struci.
- U sadnji biljnih vrsta osim prirodnih trava najbolji rast pokazale su lucerna (Medicago sativa), zubača (Cynodon dactylon) i djetelinska travna smjesa s visokim udjelom nacrvene vlasulje (Festuca rubra).
- Uglatim se zagradama označuju glasovi (primjerice [b] i [p]), a kosima fonemi (primjerice /b/ i /p/).
Uglate zagrade koriste se za tekst u navodu uklopljen u rečenicu koji se dodaje kao objašnjenje.
- Učenik tvrdi da ga je ‘on [prof. Kovačić] zakinuo za bodove’.
Spojnica
Spojnica (-) je pravopisni znak koji se piše bez bjelina slijeva i zdesna. Sa spojnicom se pišu dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja, koje označuju jedan pojam, a svaka ima svoj naglasak, primjerice: džin-tonik, rum-kola, suknja-hlače.
Sa spojnicom se pišu i dvije sastavnice od kojih je prva oznaka, simbol, kratica ili broj, primjerice: pH-vrijednost, Rh-faktor, 32-inčni, 8-bitni, n-ti.
Sa spojnicom se pišu i najmanje dvije sastavnice od kojih se samo zadnja sklanja, koje označuju najmanje dva pojma, a svaka ima svoj naglasak, riječi nastale povezivanjem dviju oprečnih sastavnica, riječi nastale povezivanjem brojevnih riječi ili imenica i brojevnih riječi kojima se izražava približna vrijednost, najmanje dvije nesamostalne sastavnice, usklici koji se spajaju, padežni oblici i tvorenice u kojima je prva sastavnica broj ili pokrata te riječ koje se dio prenosi u novi redak.
- dubrovačko-neretvanski, zrinsko-frankopanski
- hoćeš-nećeš, više-manje, povuci-potegni
- čaša-dvije, dva-tri, sat-dva
- cakum-pakum, tip-top
- vau-vau, mijau-mijau, klik-klak
- EU-a, INA-in, FER-ovka
Sa spojnicom se pišu i imena i prezimena koja se službeno pišu sa spojnicom, primjerice Marie-Louise, Ivana Brlić-Mažuranić. Pravopis ne propisuje kanonski oblik zapisa osobnoga imena. Tako je moguće pisati Ana Marija, Anamarija ili Ana-Marija.
Crtica
Iako mnogo ljudi ne zna razliku, spojnica i crtica nisu isti pravopisni znak. Za razliku od spojnice, crtica se piše s bjelinama slijeva i zdesna. Crtica se piše između dviju sastavnica od kojih je najmanje jedna višerječna, primjerice:
- pri izricanju neodređenosti, stupnjevanja ili približne vrijednosti: godina i pol – dvije, pola sata – sat
- pri povezivanju dviju glagolskih sastavnica: drž – ne daj, idi mi – dođi mi, htio – ne htio
Crtica se piše i u frazeologiziranim eliptičnim rečenicama s dvjema sastavnicama, pri izražavanju odnosa sučeljavanja i pri izražavanju raspona ili u značenju ‘od – do’, primjerice:
- mladost – ludost, rečeno – učinjeno
- utakmica Hajduk – Dinamo
- 2010. – 2012., autocesta Split – Zagreb
