Pretraga

Znate li što je bjot? Student zagrebačkog faksa osmislio je novi sport, a svi ga mogu zaigrati već ovog proljeća

A- A+

Unatoč činjenici da bjot u konačnici dijeli pojedine značajke s već poznatim sportovima, on je unikatan zahvaljujući zajednici koja je oko njega okupljena. Ono što bjot čini još zanimljivijim, činjenica je da ga od 2019. godine razvija Mate Bašić, student politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Kako bi uistinu shvatili bit ovog sporta te saznali sve potrebne informacije, porazgovarali smo s glavnim kreatorom bjota.

bjot

Foto: Dora Trogrlić

Iako mnogi jedva čekaju proljeće da bi na obližnjem školskom igralištu zaigrali košarku ili nogomet, neki se vesele jednom novonastalom timskom sportu. Bjot je, naime, amaterski sport koji je ustvari nastao iz – ničega. Riječ je prvenstveno o zajedničkom projektu dvadesetak aktivnih pojedinaca te preko stotinu ljudi koji su na neki način ostavili traga na igri.

Kako nam govori Mate Bašić, glavni kreator bjota i student politologije na FPZG-u, ovaj je sport prve obrise dobio već za vrijeme njegovih srednjoškolskih dana, no prvi pravi koraci napravljeni su negdje u drugoj polovici 2019. godine.

‘Lopta se zakotrljala’

– Od prvih probnih sessiona na travnjaku ispred zagrebačke Mamutice i konstantnih izmjena pravilnika, koncepata i ideja, danas postojimo kao udruga, mahom sačinjena od studenata na razini Zagreba i to s ustaljenim rasporedom treninga. Lopta se, tako reći, zakotrljala, rekao je Mate.

Kad je riječ o pravilima bjota, ona zvuče pomalo apstraktno, no u osnovi su jako jednostavna. Teren je kvadratnog oblika s kružnicom promjera deset metara u središtu, stoga ju igrači kolokvijalno nazivaju ‘desetercom’. U kružnici su, pak, postavljene branke (golovi), odnosno tri obruča, na tri različite visine, pozicionirana na takav način da postoji mogućnost zgoditka s bilo koje točke na terenu.

bjot

Foto: Dora Trogrlić

– Igra je na taj način aktivna u svih 360 stupnjeva, no pristup desetercu je ipak limitiran, kako fizički (poput šesterca u rukometu), tako i u igri s loptom (klasično bjot dodavanje podrazumijeva loptu bačenu rukom koja se odbija od tla prije nego ju suigrač uhvati). Osim toga, igra se 7v7. Rekoh – apstraktno, no u praksi vrlo pamtljivo, objašnjava nam Mate te ističe da novacima problem rade većinom najbanalnije svari, poput vođenja lopte kojeg u suštini – nema.

Kvalifikacije nisu potrebne, no kopačke su svakako poželjne

Bjot se može zaigrati diljem zagrebačkih travnjaka. Dosad se ‘loptalo’ ispred Mamutice, na veslačkoj te na Šalati, no zadnjih se pola godine igra na bivšem pomoćnom terenu NK Španskog. No, kako nam otkriva Mate, tamo se neće zadržati još dugo zbog nekih tehničko-pravnih pitanja.

– Svaku nedjelju smo aktivni u jutarnjem terminu, a s dolaskom boljeg vremena krenuli smo i s tjednim treninzima četvrtkom u poslijepodnevnim terminima. ‘Ovo proljeće; bjot’, nam nije uzalud naziv akcije za prikupljanje novih članova. Oni koji su zainteresirani, sav info mogu pronaći na našem webu, Instagramu i Facebooku, napominje Mate.

Valja istaknuti i da nisu potrebne nikakve specijalne kvalifikacije za igranje bjota, no kopačke su svakako plus, jer se ipak igra na otvorenom pod svakakvim vremenskim uvjetima.

 

Važan je međusobni bond

Mate kaže da je trening bjota jedno specijalno iskustvo. Prvih se pola sata gotovo uvijek odvoji na pripremanje tla, pa slijedi ocrtavanje terena, montiranje ručno izrađenih golova od cijevi te montiranje biciklističkih felgi koje ‘glume’ da su golovi. Kad se to završi, kreće se s klasičnim zagrijavanjem, vježbama i naposljetku – igrom.

– Već su se počele razvijati određene vježbe specifične za bjot, koje, logično, prati i cijela nova terminologija. No, napominjem, nije ništa strašno, pa ‘pridošlice’ već nakon prvog treninga znaju kako, što i gdje, istaknuo je Mate. Dodaje i da je nakon treninga obavezno opušteno druženje uz pivo, sokove i grickalice, jer je međusobni bond oko bjota ipak dobar pokazatelj da idu u pravom smjeru.

Bjot udruženje broji već oko 20-ak članova, no kao što je Mate već rekao, preko stotinu ljudi je već zaigralo ovaj amaterski sport i ostavilo traga. Roster za ovo proljeće broji 22 člana s 15-ak ljudi po sessionu, no to je samo početak, jer, kako dodaje student politologije, veliki su planovi na papiru, a prvi je korak svakako okupljanje većeg broje redovitih igrača.

Izdvojeni članak

Maturant iz Zagreba za završni rad napravio zanimljivu aplikaciju koja može biti korisna svim učenicima

Ovo proljeće ‘guraju dva fronta’

– Oko bjota ima okupljenih amaterskih rukometaša, nogometaša, bejzbolaša, košarkaša, čak i pokoji plivač te vaterpolist. Od ovog semestra službeno smo aktivni i na sveučilišnoj sceni u vidu FPZG-a, pa nam ne nedostaje ni bivših futsal igrača. Bjot je također postao i jednom od sportskih aktivnosti kroz koju studenti FPZG-a mogu izvršiti svoju obvezu tjelesne kulture. Očito smo poput spužve za sve rekreativce, smatra Mate.

bjot

Foto: Dora Trogrlić

Kad je riječ o budućim planovima za bjot, Mate kaže da ovo proljeće ‘guraju dva fronta’. S jedne je strane cilj već od sljedećeg semestra priču proširiti na još nekoliko fakulteta, jer, kako navodi, studenti su za bjot bili i ostali primarna fokus grupa. S druge strane, cilj je nastaviti ovim tempom te okupiti još desetak privrženih pojedinaca, onih koji su voljni dati sebe u bjot i pomoći rastu te unaprjeđivanju igre.

– Da se razumijemo, za sve zainteresirane ima mjesta. No, ako nema kritične mase koja cijelu priču gura naprijed, ni povremeni igrači nemaju čemu doći. Iz tog razloga radimo na širenju tih brojeva, zaključuje Mate. Krajnji je cilj, međutim, prva službena utakmica bjota negdje u jesen, a nakon toga i prve momčadi te natjecanja.

Znate li što je bjot? Student zagrebačkog faksa osmislio je novi sport, a svi ga mogu zaigrati već ovog proljeća
Share via
Copy link
Powered by Social Snap