Pretraga

Upoznajte genijalnog profesora koji proučava Rubikovu kocku i golubove

A- A+

Svi su genijalci posebni, ali neki su posebniji od drugih. Dokaz za tu tvrdnju je Erik Demaine, najmlađi profesor u povijesti bostonskog MIT-a koji oduševljava svjetsku znanstvenu zajednicu svojim nekonvencionalnim i razigranim pristupom. Proučava Rubikovu kocku, golubove i video igre te sve to primjenjuje u fizici i matematici.

Erik Demaine je sasvim neobičan znanstvenik. Otac ga je kao dijete vodio diljem Amerike i usput ga školovao kod kuće, no on je sa samo 12 godina upisao bostonski MIT, jedan od najprestižnijih tehničkih fakulteta na svijetu. Genijalnost je nastavio pokazivati i u narednim godinama te je na rubu svojih tinejdžerskih dana postao najmlađi profesor u povijesti ove prestižne obrazovne institucije.

Golemi akademski uspjeh nije ono što ga čini jedinstvenim, već ga od gomile drugih znanstvenika razlikuje nekonvencionalan i zaigran pristup problemima. bavi se biologijom, informatikom, matematikom i fizikom no bez obzira što radi bitno mu je da se zabavlja.

Kakav otac takav sin

Takav pristup znanosti je naslijedio od oca s kojim često surađuje u znanostvenim, ali i u umjetničkim projektima. Posljednjih godina su zajedno objavili studiju o Rubikovoj kocki, a istraživali su i ponašane golubova prilikom hranjenja kada su mrvice kruha poslagane u krug. Planiraju još istraživati ptičije ponašanje u kavezima od kruha te čitav niz drugih naizgled besmislenih projekata. – Naši se eksperimenti čine naizgled besmisleni, no nikada ne znate gdje će vas odvesti. To je poanta našeg rada, otkrio je Demaine za PopSci.

Izdvojeni članak

Genijalnog brucoša FER-a angažirala američka tvrtka


Stalni postav u MoMA-i i Zvjezdane staze

Što se tiče konkretnih uspjeha ovaj danas 32-godišnji znanstvenik i umjetnik se može pohvaliti impresivnim dostignućima iz raznih područja. Tako je razvio teoriju savitljivosti ploha te je dokazao u praksi što uvelike pomaže automobilskoj industriji u proizvodnji zračnih jastuka. Također je stvorio i robota koji se transformira iz oblika broda u zrakoplov. Uz to zajedno s ocem je izradio seriju papirnatih skulptura koje su danas stalni postav jednog od najvažnijih svjetskih muzeja moderne umjetnosti njujorške MoMA-e.

S obzirom na Erikovu zaigranost ne treba čuditi da trenutno radi i na replikatorima i fazorima poznatim iz SF serijala te je samo pitanje kada će Zvjezdane staze postati realnost.