Hrvatima nije valjao, a sada je Đikić pozvan u uglednu Američku akademiju znanosti

Američka akademija znanosti i umjetnosti postoji od 1780. godine, a svoje članstvo obnavlja redovito. Među više od 200 članova koji su ove godine pozvani da se pridruže toj prestižnoj znanstvenoj instituciji našao se i Ivan Đikić, naš ugledni znanstvenik s inozemnom adresom. S druge strane, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prije nekoliko godina odbila ga je primiti kao svog dopisnog člana.

Foto: Screenshot Youtube

U Američku akademiju umjetnosti i znanosti ove godine je pozvano preko 200 novih članova, a među njima je i Ivan Đikić hrvatski znanstvenik zaposlen na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu, u Genentechu u San Franciscu te na Institutu Max Planck, piše Index.hr. Đikić je izabran u sekciju prirodnih znanosti i tek je drugi profesor sa Sveučilišta Goethe kojem je iskazana ta čast, prvi nakon filozofa i sociologa Jürgena Habermasa.

Kako kvalitetnim obrazovanjem stvoriti uspješno društvo? To zna ugledni hrvatski znanstvenik Ivan Đikić

Vizija Ametičke akademije umjetnosti i znanosti jest da treba ‘njegovati svaku umjetnost i znanost koja bi mogla unaprijediti interes, čast, dostojanstvo i sreću slobodnih, neovisnih i kreativnih ljudi’. Poručuju i kako prepoznaju izvanredna postignuća pozvanih, te kako je razlog honoriranja njihovih postignuća taj što je težnja ka izvrsnosti često praćena razočarenjima i sumnjom u samoga sebe.

 

Đikić se bavi se molekularnom biologijom, a jednim od najznačajnijih otkrića smatra se pronalazak bjelančevina važnih za razvoj tumora i bolesti živčanog sustava. No, u fokus javnosti došao je nakon što je bivšeg ministra obrazovanja, Pavu Barišića, prijavio Sveučilištu u Augsburgu sumnjajući da je autoplagirao svoju doktorsku disertaciju, odnosno prilikom njene izrade koristio svoja ranija djela adekvatno ih ne citirajući. Zbog angažmana po pitanju neetičnosti u akademskoj zajednici, a nakon što se na njega obrecnuo premijer Plenković, Đikić je napustio aktivno sudjelovanje u hrvatskoj znanosti.

Inače, podsjeća Index.hr, 2010. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u ožujku 2010. odbila je primiti Đikića za dopisnog člana, iako je u tom trenutku bio daleko najcitiraniji hrvatski znanstvenik. Koliko je cijenjen u inozemstvu dokazuje i činjenica da je te iste godine kada ga je HAZU odbio primiti, postao članom njemačke akademije znanosti Leopoldine, najstarije svjetske akademije prirodnih znanosti, a čiji su članovi, između ostalih, bili i Einstein, Goethe te Darwin.

One comment

  1. U Hrvatskoj Ivan Đikić nije ispunjavao osnovne uvijete: 1. nije mogao dookazati clanstvo u HDZ KRIM KARTELU i 2. nije pristao dijeliti svoje prihode na mafijase iz vlade i sabora.
    Ja se samo pitam dokle ce hrvati dozvoljavati da ih HDZ KRIM KARTEL unistava, pljacka i iskoristava?
    Sve ama bas sve cega su se dotaknuli sve su inistili i sada nam guraju ispradak od covijek pod imenom Karlo Ressler.

Odgovori